ZAKON O LOVSTVU

ZAKON O LOVSTVU
I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim zakonom ureñuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači
i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovnogospodarska osnova i planiranje, lovočuvarska
služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona, kaznene odredbe i druga
pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija).
Lovstvo glede ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvaća mjere zaštite i uzgoja
divljači, ureñenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu uporabu divljači i lovišta, koji
doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih
staništa divljači.

Članak 2.
U ovom zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
Divljač glede ovog zakona su odreñene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno žive u
prirodi;
Pravo lova je ovlast da se na odreñenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i poduzimaju
mjere uzgoja, zaštite, lova i uporabe divljači;
Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište;
Lovište je odreñena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj
postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i uporabu divljači;
Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograñeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograñeno preprekama)
migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne može biti manja od 600 ha;
Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2000 ha,
ograñeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov;
Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograñena ogradom, koju divljač ne može napustiti;
Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se ureñuje gospodarenje divljači i lovištem za
desetogodišnje razdoblje. Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten;
Program uzgoja divljači je planski i gospodarski akt kojim se potanko ureñuje uzgoj, zaštita,
lov i uporaba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači je divljač ili njezini dijelovi ureñeni za duže čuvanje i ocjenjivanje;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova točaka od evidentiranog
najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;
Vrhunski trofeji krupne divljači ne smiju se iznositi iz Federacije.
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, zakonom
odreñenih kao divljač.
Članak 3.
Divljač je državno vlasništvo i dobro od općeg interesa, koje uživa posebnu brigu i zaštitu.
Ulovljena, ranjena i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta, a na
zemljištima i vodama izvan lovišta pripada kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za
poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnoj ili fizičkoj osobi
kojoj je povjerena zaštita divljači izvan lovišta.
II. LOVSTVO, KORISNICI LOVIŠTA I LOVAČKE UDRUGE
Članak 4.
Prema namjeni lovstvo može biti gospodarsko, športsko, gospodarsko-športsko i s posebnom
namjenom.
Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju stjecanja dobiti.
Pod športskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi osobne razonode i
rekreacije.
Pod gospodarsko-športskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i
športskog lovstva.
Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju
znanstvenih istraživanja, nastave, zaštite naročito rijetkih životinja kao i za druge potrebe
utvrñene posebnim propisima.
Članak 5.
Lovljenje divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, promatranje, slijeñenje, odstrjel i hvatanje
žive divljači, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova.
Članak 6.
Za vršenje lovstva, osnivaju se lovišta.
U lovište ne ulaze:
– izgrañeno i neizgrañeno grañevno zemljište;
– javne prometnice i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;
– odreñeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po
propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili
posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,
specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);
– more i gospodarski ribnjaci s obalnim zemljištem koji služe za korištenje ribnjaka;
– rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako
su ograñeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači;
– druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov;
– ograñeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;
– privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.
Članak 7.
Na površinama zemljišta i na vodama izvan lovišta divljač je dužan zaštititi vlasnik zemljišta,
pravna ili fizička osoba i kantonalno ministarstvo na čijem se području nalazi zemljište i vode
koje se koriste.
Zabranjen je lov zaštićene divljači na zemljištima i vodama izvan lovišta.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučajevima kada se radi o površinama zemljišta većim
od 100 ha pravnih ili fizičkih osoba koja koriste ta zemljišta, kantonalno ministarstvo povjerit
će zaštitu divljači na takvim površinama drugim pravnim ili fizičkim osobama.
Članak 8.
Lovištima se gospodari na temelju lovnogospodarske osnove.
Članak 9.
Pravo lova divljači imaju grañani koji ispunjavaju uvjete odreñene ovim zakonom, propisima
donesenim na temelju ovog zakona i općih akata pravnih osoba (lovačke organizacije i dr.)
koje gospodare lovištem.
Lov divljači može se vršiti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan način i u odreñeno
vrijeme.
Godišnji ulov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama godišnjeg plana
gospodarenja.
Članak 10.
Korisnici lovišta su pravne osobe koji su na temelju odredbi ovog zakona dobili lovište na
gospodarenje.
Korisnici lovišta glede ovog zakona mogu biti: lovačke udruge, gospodarska društva
šumarstva, te ostale pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom.
Korisnici lovišta se mogu dobrovoljno povezivati u lovačke asocijacije radi promaknuća i
ostvarivanja zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, sukladno odredbama Zakona o udrugama i
fondacijama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 45/02).
Članak 11.
Lovačke udruge osnivaju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja općeg interesa
za promicanje uzgoja i zaštite lovstva i izrabljivanja divljači, zaštite prirode i okoliša u
očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja ili drugih ciljeva, kroz
športsko- rekreacijske i ekološke aktivnosti.
Članak 12.
Lovački savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su dragovoljno učlanjeni
korisnici lovišta i druge organizacije i udruge zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se
primjenjuju sve odredbe zakona koje su inače propisane za udruge.
Lovački savez, glede ovoga zakona, obnaša svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran) te
vrši poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja povjereni ovim zakonom, odnosno za koje je
ovlašten, a naročito:
– promicanje lovstva;
– pružanje stručne pomoći kod donošenja i provedbe mjera gospodarenja lovištem i izobrazbe
lovaca;
– dosljedna provedba zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo
promicanje;
– ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa
inozemnim lovačkim udrugama;
– realizacija lovnog menadžmenta.
Korisnik lovišta je dužan:
– izvršiti inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta;
– osiguravati financijska sredstva za provedbu lovnogospodarske osnove, za štete na divljači i
lovištu, kao i naknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osiguravajućeg zavoda,
pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);
– imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove;
– imati organiziranu lovočuvarsku službu;
– imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u zakup, koji posjeduju
rodovnicu (rodovnik, pedigre) jedne od članica Meñunarodne kinološke federacije (FCI) i koji
imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit u radu;
– imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim
ispitom, ako u lovištu koje uzima u zakup ima predviñen odstrjel krupne divljači.
Osim uvjeta iz stavka 2.ovog članka, korisnik lovišta obvezno stavlja na uvid ispravu iz koje
je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.
III. DIVLJAČ I NJENA ZAŠTITA
Članak 13.
Divljač glede ovog zakona su slijedeće vrste životinja:
a) Dlakava divljač (sisavci)
– Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus), bizamski
pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris);
– Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus),
čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica
(Martes foina), smeñi tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),
lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus
arctos);
– Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis
musimon), divlja svinja (Sus scrofa).
b) Pernata divljač (ptice)
– Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix),
jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca),
jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali
tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix);
– Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka
glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka
kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva
zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser),
guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni
(Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac
srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus);
– Čaplje ( Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta
(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax),
bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus);
– Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia nigra);
– Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis fascinellus), žiličarka bijela (Platalea
leucordia);
– Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus
crispus);
– Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeñeglavi (Aegypius
monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila pomorina), orao štekavac
(Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac
gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja
močvarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus
macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrñasta (Milvus milvus);
– Sokolovi (Falconidae): sokol sivi (Falco peregrinus), sokol kragujac (Falco subbuteo), sokol
smeñi (Falco sherrug), sokol južni (Falco biarmicus), sokol kraguljčić (Falco columbarius),
vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta
(Falco naumanni);
– Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus);
– Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga
mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla),
štijaka riñuka (Porzana porzana);
– Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax);
– Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);
– Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica
(Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina
(Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa
totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeña (Limosa lapponica);
– Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi
pomornik (Stercorarius pomarinus);
– Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb
obični (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus
melanocephalus);
– Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna
(Chlidonias niger);
– Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus),
golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia
decaocto);
– Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska
(Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);
– Vranci,kormorani(Phalacrocoracidae):vranacveliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac
kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus).
– Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riñoglavi (Podiceps
grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac
mali (Podiceps ruficollis);
– Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato);
– Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus
frugilegus), čavka (Corvus monedula), kreja-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica),
kreja lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica
crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).
Ako se na teritoriju Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njezin status divljači
privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem
tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.
Članak 14.
Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje kojima se pomaže razmnožavanje i
opstanak divljači propisano lovnogospodarskom osnovom, a naročito:
– lovostaj za odreñene vrste divljači;
– privremena zabrana lova divljači;
– provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi
u lovištu, te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa;
– održavanje utvrñene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljači koja se uzgaja;
– osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i voñenje mladunčadi;
– unos i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrñene lovnogospodarskom osnovom i
programom uzgoja;
– osiguranje provedbe preventivnih dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera
u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite
divljači;
– smanjenje broja divljači koja čini štetu na podnošljiv broj, te uklanjanje pasa i mačaka
skitnica;
– spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;
– provedba mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode;
– podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata;
– poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) prigodom obavljanja poljoprivrednih i
drugih radova, te uporaba zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima;
– uporaba sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan način i
poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj uporabi ili paljenje strništa, kukuruzišta, tršćaka
i sl.;
– korištenje odreñenih pasmina radno ispitanih lovačkih pasa;
– čuvanje lovišta;
– suzbijanje nezakonitog lova;
– poboljšanje staništa divljači;
– higijensko-zdravstvene mjere;
– sprječavanje smanjenja i presjecanja površina;
– uklanjanje štetočina.
Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreñena vrsta divljači se ne smije loviti, proganjati ili
namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukčije odreñeno.
Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi način ugroziti opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.
Odstrjel bolesne ili ranjene divljači (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i
lovostaja.
Zabranjeno je loviti ženku dlakave divljači kada je visoko bremenita ili dok vodi mladunčad,
pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje
mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.
Iznimno od stavka 5. ovog članka može se dopustiti lov za potrebe znanosti, nastave, lovnu
obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinoloških
priredbi uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
U postupku izdavanja odobrenja, korisnici ove vrste lova dužni su podnijeti izvješće
Federalnom ministarstvu o razlozima lova, količini i vrsti divljači, vremenu vršenja lova,
mjestu, načinu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje mjerodavnog inspektora,
predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovišta (a po potrebi i drugih zainteresiranih
stranaka) uz uvjet da se sačini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama.
Federalni ministar će ukinuti odobrenje iz stavka 6. ovoga članka u slučajevima kada korisnik
postupi suprotno odredbama stavka 7.ovoga članka.
Članak 15.
Za zaštićenu, odreñuje se sljedeća divljač:
– Dlakava divljač: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec,
vjeverica, puh, ris;
– Pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode,
labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi,
droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska
saña, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, čolica i galica
crvenokljuna.
Korisnik lovišta može proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u stavku 1. ovog
članka.
Članak 16.
Stalna zabrana lova, sukladno «Crvenoj listi», odreñuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači:
vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka šumske jarebice,
čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi,
nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak
pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska saña, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori,
galica, čolica i galica crvenokljuna.
Članak 17.
Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, jelen
lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mužjak, fazan,
prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji
golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.
Uzgojno područje za medvjeda iz stavka 1. ovog članka obuhvaća prostore na kojima postoje
ekološki i prirodni uvjeti za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija).
Uzgojna područja mogu se osnovati i za druge vrste zaštićene divljači.
Uzgojna područja osniva federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno
kantonalnih ministarstava, ako se lovište nalazi na području više kantona.
Izvan uzgojnog područja medvjed nije zaštićen.
Lovostaj se ne odnosi na divljač koja se uzgaja u ograñenom prostoru čija je površina manja
od 1,0 ha.
Članak 18.
Privremena zabrana lova se odreñuje za vrste divljači čija je brojnost u lovištu osjetno
smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, požara ili iz nekih drugih razloga, a koju
treba zaštititi za odreñeno vrijeme u cilju povećanja njihove brojnosti.
Zabranu iz stavka 1. ovog članka odreñuje korisnik lovišta.
Zabranu iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar za područje više kantona i
kantonalni ministar za područje kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovišta.
Članak 19.
Ako od zaštićene divljači nastupi izravna opasnost po život i zdravlje ljudi ili za državnu
imovinu i za imovinu grañana, zaštićena divljač može se odstrijeliti, odnosno njen broj
smanjiti bez obzira na vrijeme zaštite i godišnji plan gospodarenja.
Odobrenje za smanjenje broja zaštićene divljači i način izvršenja izdaje federalni ministar na
temelju zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom mišljenju korisnika lovišta i mjerodavne
veterinarske službe.
Članak 20.
Ako se za zaštitu poljoprivrednih i šumskih kultura uporabljuju kemijska sredstva štetna za
zaštićenu divljač, uporaba tih sredstava mora se vršiti na način koji je najmanje opasan za
divljač.
Radi poduzimanja preventivnih mjera vlasnici odnosno korisnici zemljišta, dužni su najmanje
tri dana prije uporabe sredstava izvijestiti korisnika lovišta o mjestu, vremenu i načinu
uporabe sredstava iz stavka 1. ovog članka.
Članak 21.
Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo, kao i kvarenje i
uništavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i uništavanje mladunčadi i jaja, ako ovim
zakonom nije drugačije odreñeno.
Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje u zatvorenom ili ograñenom prostoru ako ovim
zakonom nije drugačije riješeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljači ili poboljšanja
prirodnog fonda iste vrste.
Članak 22.
Vlasnici ne smiju puštati pse da se bez kontrole kreću po lovištu.
Korisnik lovišta dužan je uklanjati pse i mačke koji se kreću bez kontrole po lovištu na
udaljenosti većoj od 300 m od naseljenih objekata.
Članak 23.
Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.
Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez
nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno stada.
Korisnik lovišta ima pravo i dužnost u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem
protivno odredbi stavka 2. ovog članka bez naknade vlasniku psa ili mačke.
Nije dozvoljeno ukloniti lovačke pse koji u organiziranom lovu, ispitima ili utakmicama pasa
u gonjenju divljači prijeñu u drugo lovište.
Vlasnici pasa su odgovorni za štetu koju njihovi psi počine u lovištu i istu nadoknañuju
korisniku lovišta.
Članak 24.
Federalni ministar će propisati vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači i utvrditi koje se
ptice i sisavci smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo.
Akt iz stavka 1. ovog članka propisat će se po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog
ministarstva.
Članak 25.
Ograñivanje lovišta, čija površina ne može biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog
gospodarenja, ako nije predviñeno lovnom osnovom, može se vršiti samo uz odobrenje
Federalnog ministarstva.
Članak 26.
Naseljavanje novih vrsta divljači vrši se temeljem odobrenja Federalnog ministarstva.
Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Naseljavanje iz stavka 1. ovoga članka vrši se uz nazočnost mjerodavnog inspektora,
predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih osoba na licu mjesta, uz obvezu da se
sačini zapisnik i konstatiraju urañene radnje.
Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovišta dostavlja stručno mišljenje i uvjerenje o
zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.
Članak 27.
Iznimno, temeljem odredaba članka 20. stavak 2. ovog zakona za potrebe znanstvenog
istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih
bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno,
ograñenom prostoru.
Za potrebe treninga i ispitivanja uroñenih osobina lovačkih pasa, kantonalni ministar može
odobriti držanje nezaštićene divljači u ograñenom prostoru, na zahtjev korisnika lovišta.
U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog članka u odobrenju će se propisati način i mjere koje će se pri
tome provoditi, te rok važnosti odobrenja.
Članak 28.
Zabranjeno je:
– žetva i košenje poljoprivrednim strojevima koje nemaju ugrañene ureñaje za plašenje i
istjerivanje divljači;
– paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog raslinja u lovištima;
– oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala vodotoka plastičnim i drugim
materijalima na način na koji bi ugrožavao divljač;
– uporaba kemijskih preparata na način i u količini koji ugrožavaju zdravlje i opstanak
divljači;
– odlaganje otpada, smeća ili nečistih tvari u prostoru lovišta.
Korisnici lovišta obvezni su iz lovišta ukloniti otpad i smeće i imaju pravo za naknadu
troškova od fizičke ili pravne osobe koji su otpad ili smeće deponirali u lovištu, odnosno
moraju održavati i poboljšavati životne prostore divljači poštivajući zahtjeve prirodnog
gospodarenja šumama (stvarati prostore za parenje i odmor divljači) i zahtjeve zaštite
životinja i biljaka te zahtjeve javnosti.
Članak 29.
Trovanje divljači je zabranjeno.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, federalni ministar može na zahtjev zainteresiranih osoba
(inspektora, lovačke udruge i dr.) odobriti trovanje odreñene vrste divljači u slučaju izravne
opasnosti koja od te divljači zaprijeti životu ili zdravlju ljudi, zdravlju domaćih životinja ili
opstanku zaštićene divljači.
Uz zahtjev se obvezno dostavlja stručno mišljenje o razlozima za davanje odobrenja za
trovanje odreñene vrste divljači.
U odobrenju za trovanje divljači odredit će se način i vrijeme uporabe otrova i osobe
odgovorne za te poslove.
Članak 30.
Zabranjeno je unošenje u lovište oružja koje nije lovačko (vojničko, poluautomatska puška sa
više od dva metka, malokalibarsko oružje i samostrijel).
Zabranjeno je kretati se izvan javnih putova ili voziti po tuñem lovištu sa lovačkim oružjem
koje nije u futroli ili prtljažniku automobila i ispražnjeno.
IV. L O V I Š T A
Članak 31.
Lovištem glede ovog zakona smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju
prostornu, prirodnu i lovnogospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak,
uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i uporabu divljači, bez obzira na vlasništvo.
Lovište osniva kantonalna skupština na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Akt o osnivanju lovišta sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači
koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke.
Lovišta koja se prostiru na površinama šuma s posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog,
vjerskog, povijesnog i dr. značenja) kao i na površinama koje predstavljaju iznimno prigodna
staništa rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može proglasiti
posebnim lovištem.
Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, mišljenje za formiranje posebnog
lovišta daju sporazumno kantonalni ministri.
Aktom o osnivanju lovišta iz prethodnog stavka Vlada Federacije odreñuje i korisnika lovišta.
Članak 32.
Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putovi, plantažni voćnjaci i
vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta
industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvrñeni posebnim propisima.
Ograñeni prostori za umjetni uzgoj divljači se, takoñer, ne smatraju lovnom površinom.
Članak 33.
Lovišta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.
Nizinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine ispod 400 m nadmorske
visine.
Brdskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine lovišta izmeñu 400 i 1.000
m nadmorske visine.
Planinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine iznad 1.000 m
nadmorske visine.
Članak 34.
Lovišta se mogu osnivati kao otvorena lovišta, ograñena lovišta i uzgajališta divljači.
Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija dlakave i
pernate divljači. Ovo lovište ne može biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku
divljač.
Ograñeno lovište je lovište koje je ograñeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene
površine i sl.) ili umjetnim (ograde ili slični ureñaji ili grañevine i sl.) preprekama koje
sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da divljač, koja se u njemu prvenstveno uzgaja,
štiti i lovi, napusti tu površinu.
Ograñeno lovište obuhvaća površinu na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov
i uporabu divljači, a ne može biti manje od 600 ha.
Uzgajalište divljači obuhvaća površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na
kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave
divljači namijenjene lovu i reprodukciji.
Iznimno od stavka 5. ovog članka, uzgajalište divljači može se osnivati na vlastitim
površinama gospodarskog ribnjaka s obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim
nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju.
Članak 35.
Način odreñivanja granica lovišta, obilježivanje, kao i postupak osnivanja lovišta propisuje
federalni ministar.
Korisnik lovišta je dužan vidljivo obilježiti granice lovišta.
Članak 36.
Lovište se daje na gospodarenje korisniku lovišta, sukladno ovom zakonu i Zakonu o
koncesijama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 40/02).
Jednom korisniku lovišta na gospodarenje se može dati više lovišta.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom
korisniku.
Članak 37.
Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog povjerenstva za koncesije dodjeljuje koncesiju
najpovoljnijem ponuñaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrñene u tenderu (poziv
na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuñače.
Lovište se daje na gospodarenje na odreñeno vrijeme.
Rok na koji se daje koncesija na lovište ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30
godina.
Članak 38.
Lovište se daje na gospodarenje jednoj pravnoj osobi koja ponudi najpovoljnije uvjete za
gospodarenje lovištem i promicanje lovišta (objekte, ureñaje i druga sredstva za uzgoj i zaštitu
divljači, stručne kadrove i sl.).
Uvjete gospodarenja lovištem iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar.
Korisnik zemljišta i voda na kome je osnovano lovište ima pod jednakim uvjetima iz stavka 2.
ovog članka pravo prvenstva u dobivanju lovišta na gospodarenje.
Korisniku kome je dano lovište na gospodarenje ne može to lovište ustupati drugim fizičkim i
pravnim osobama.
Članak 39.
O predaji lovišta na gospodarenje zaključuje se ugovor izmeñu kantonalnog ministarstva i
korisnika lovišta.
Ako se lovište daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora obvezno sadržavati sve elemente
iz članka 29. Zakona o koncesijama, ali takoñer mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o
sudskoj registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište na gospodarenje, granice
lovišta, procjenu brojnog stanja divljači, uvjete kojih se korisnik lovišta mora pridržavati,
mjere koje je korisnik lovišta dužan poduzeti u cilju promicanja lovišta, mjere zaštite divljači,
uvjete organiziranja i financiranja lovočuvarske službe, odredbe o provedbi lovnogospodarske
osnove, visinu i način plaćanja naknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.
Pored elemenata iz stavka 2. ovog članka, ugovorne strane mogu ugovoriti i druge
obligacijsko pravne elemente.
Članak 40.
Ugovor o davanju lovišta na gospodarenje može se raskinuti:
– ako korisnik ne ispunjava uvjete odnosno obveze odreñene ovim zakonom, ugovorom ili ne
gospodari sukladno odredbama lovnogospodarske osnove;
– ako je potrebno da se zemljište, šuma ili voda koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost
bavljenja lovstvom.
O raskidu ugovora iz stavka 1. ovog članka odlučuje kantonalno ministarstvo koje je dalo
lovište na gospodarenje.
Korisnik lovišta kojem je lovište oduzeto raskidom ugovora, ima pravo na naknadu uloženih,
a neiskorištenih sredstava.
Visina naknade iz stavka 3. ovog članka utvrñuje se sporazumom zainteresiranih ugovornih
strana.
U slučaju kada se ne može postići sporazum o visini naknade, odlučuje mjerodavni sud.
Naknada za izgrañene objekte i uništenu divljač utvrñuje se za objekte prema
knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divljač prema cjeniku.
Naknadu plaća korisnik lovišta kojem je lovište, odnosno dio lovišta nakon raskida ugovora,
dano na gospodarenje.
Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokreće postupak oduzimanja lovišta u
slučaju iz stavka 1. alineja 1. ovog članka.
Članak 41.
Korisnik lovišta je dužan u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja lovišta na gospodarenje
obilježiti granice lovišta.
Način obilježivanja granica lovišta propisuje federalni ministar.
Članak 42.
Korisnik lovišta mora osigurati da planiranje i realiziranje stručnih poslova lovstva obnaša
osoba sa završenim VII. stupnjem izobrazbe šumarskog smjera, koja je izučavala tijekom
svog školovanja predmet lovstvo.
Članak 43.
Ako se nakon provedbe postupka iz članka 36. ovoga zakona nitko ne javi na oglas ili se ne
javi dovoljan broj ponuditelja ili se od korisnika oduzme lovište na temelju članka 39., točka
1. ovog zakona, lovištem gospodari kantonalno ministarstvo.
Lovište koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na korištenje sukladno stavku 1. ovoga
članka, privremeno se daje na korištenje, bez natječaja, pravnoj osobi koja obnaša djelatnost
lovstva ili udruzi, odnosno organizaciji lovaca, do donošenja odluke o davanju lovišta na
korištenje sukladno članku 36. ovoga zakona.
Ustupanje glede stavka 2. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana.
V. KATASTAR LOVIŠTA
Članak 44.
Za svako lovište osniva se i vodi katastar lovišta.
Katastar lovišta osniva i vodi korisnik lovišta, a jedan primjerak katastra obvezno se dostavlja
kantonalnom ministarstvu.
Korisnik iz stavka 2. ovog članka dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom
ministarstvu najdalje do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu.
Sadržaj i način voñenja katastra lovišta propisuje federalni ministar.
VI. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE
Članak 45.
Za svako lovište donosi se lovnogospodarska osnova.
Lovnogospodarska osnova je dugoročni planski dokument kojim se ureñuje gospodarenje
lovištem i divljači za desetogodišnje razdoblje.
Lovnogospodarsku osnovu donosi korisnik lovišta za razdoblje od najmanje 10 godina.
Lovnogospodarsku osnovu korisnik lovišta dužan je donijeti u roku od jedne godine od dana
preuzimanja lovišta, a može je izraditi pravna osoba registrirana za djelatnost lovstva ili
fizička osoba (šumarski inženjer, inženjer lovstva i zaštite prirode) sa obrtnicom za obavljanje
te djelatnosti.
Odredbe lovnogospodarske osnove su obvezne i bez nje lov nije dozvoljen.
U financiranju izrade lovnogospodarske osnove sudjeluje 50% korisnik lovišta i 50%
kantonalno ministarstvo, a ako se lovište daje pod koncesiju, koncesionar financira ukupan
iznos izrade lovnogospodarske osnove.
Članak 46.
Federalno ministarstvo daje suglasnost na lovnogospodarsku osnovu.
Izradba nove lovnogospodarske osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće
lovnogospodarske osnove.
Federalno ministarstvo, na temelju prijedloga stručnog povjerenstva donosi rješenje o
odobrenju lovnogospodarske osnove ili stavlja primjedbe na ponuñenu osnovu.
Griješke i nedostatke lovnogospodarske osnove utvrñene od stručnog povjerenstva dužna je
otkloniti osoba kojoj je povjerena izradba osnove.
Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije lovnogospodarsku osnovu odobrava Federalno
ministarstvo.
Ako se lovište nalazi na području dva i više kantona, mišljenje na lovno-gospodarsku osnovu
sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajedničkog akta, a federalno ministarstvo
daje suglasnost na osnovu.
Financiranje lovnogospodarskih osnova za posebna lovišta snosi Vlada Federacije.
Sastav, rad i troškove stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka propisat će federalni
ministar.
Članak 47.
Lovnogospodarska osnova sadrži naročito prikaz stanja lovišta, temeljne biološke i fizičke
karakteristike lovišta, sastav divljači (količina i kakvoća), ciljeve gospodarenja, vrste i obujam
radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-financijsku
osnovu gospodarenja, program za promicanje lovstva i lovočuvarsku službu.
Prikaz stanja lovišta naročito sadrži podatke o površini lovišta, prirodnim i drugim uvjetima
za život i razvoj divljači, stanju fonda divljači, po pojedinim vrstama i prirastu divljači u
lovištu.
Lovnogospodarskom osnovom mora se, sukladno zakonu, odrediti vrsta i broj divljači koja će
se uzgajati u lovištu kao i obujam zaštite i iskorištavanja divljači.
Lovnogospodarska osnova mora biti usklañena sa dugoročnim programom razvoja
poljoprivredne proizvodnje i šumskogospodarskom osnovom za površine na kojima se lovište
nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratificiranim meñunarodnim
ugovorom iz oblasti lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači.
Članak 48.
Do donošenja lovnogospodarske osnove korisnici lovišta gospodare lovištem na temelju
privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, a najdulje jednu godinu.
Redoviti godišnji plan gospodarenja sadrži naročito mjere za promicanje lovstva kao i obujam
korištenja pojedinih vrsta divljači i utvrñuju prostori u lovištu na kojima se mogu obučavati
lovački psi.
Godišnji plan donosi se do 31.ožujka za razdoblje od 1. travnja tekuće do 31.ožujka naredne
godine (lovna godina).
Lov se može vršiti tek poslije donošenja godišnjeg plana.
Godišnji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. travnja, a izvješće o
izvršenju plana za proteklu godinu do 31.svibnja.
Suglasnost na godišnji plan gospodarenja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na
godišnje planove gospodarenja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.
Lov se može vršiti nakon dobivene suglasnosti.
Članak 49.
Bliži propis o sadržaju, načinu izrade i nositeljima izrade lovnogospodarske osnove lovišta,
privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem i godišnjeg plana gospodarenja lovištem
donosi Federalno ministarstvo.
Izrada lovnogospodarske osnove i njena revizija može se povjeriti pravnoj osobi koja je
registrirana za tu djelatnost i ima uposlenu stručnu osobu sa završenim šumarskim fakultetom
ili inženjer lovstva i zaštite prirode.
Revizija lovnogospodarske osnove vrši se kada se trajno ili bitno izmjene uvjeti i okolnosti na
kojima se temelji lovnogospodarska osnova, a posebno uslijed uginuća više od 1/3 divljači,
požara, elementarnih nepogoda, trovanja i slično.
Revizija lovnogospodarske osnove vrši se po postupku propisanom za njeno donošenje.
Članak 50.
Korisnici lovišta dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama
predviñenim lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom.
Korisnik posebnih lovišta dužan je Federalnom ministarstvu dostaviti izvješće o izvršenju
godišnjeg plana gospodarenja za proteklu godinu.
Izvješća iz st. 1. i 2. ovog članka dostavljaju se do 31. ožujka tekuće godine.
Evidentiranje izvršenih radova iz st. 1. i 2. ovog članka upisuje se u obrasce koje donosi
federalni ministar.
Članak 51.
Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gospodarenju lovištem smiju se koristiti samo za
gospodarenje i promicanje lovstva ukoliko ovim zakonom nije drugačije odreñeno.
Promicanjem lovstva smatra se :
-zaštita, održavanje i poboljšanje životnih uvjeta za divljač u lovištu (poboljšavanjem
ispasišta, dodatnim hranjenjem, održavanjem solila i pojilišta);
– dostizanje i održavanje odgovarajuće spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljači u
okviru utvrñenog kapaciteta lovišta;
– unošenje novih vrsta divljači u lovište;
– čuvanje i zaštita divljači i lovišta;
– izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata;
– poduzimanje mjera za smanjenje šteta koje počini divljač;
– stručno osposobljavanje kadrova;
– izrada planskih dokumenata;
– znanstvenoistraživački rad u lovstvu;
– nabavka rasnih lovačkih pasa i
– nakladna djelatnost.
VII. LOV I UPORABA DIVLJAČI
Članak 52.
Korisnici lovišta dužni su pri lovljenju i uporabi divljači spriječiti neetična ponašanja u
lovištu, uznemiravanje divljači u njenom staništu (naročito sa psima u vrijeme reprodukcije),
otrovima, omamljujućim sredstvima i sl., čime se osigurava provedba meñunarodnih
konvencija o zaštiti divljači i ptica.
Članak 53.
Korisnici lovišta odredit će svojim aktom tko može i pod kojim uvjetima vršiti lov divljači,
kao i učešće lovaca u korištenju ulova.
Članak 54.
Odstrjel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi i
puškom sačmaricom.
Iznimno od stavka 1. ovog članka odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze
dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi.
Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima
koja je izgrañena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim i
automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima.
Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.
Odredbe stavka 3. ovog članka ne odnose se na lov pernate divljači koja se umjetno uzgaja na
površinama koje su namijenjene takvom uzgoju.
Način uporabe lovačkog oružja i municije propisuje federalni ministar.
Članak 55.
Divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju položen lovački ispit.
Osobe koje su kroz školovanje izučavale i položile predmet lovstvo, osloboñeni su polaganja
lovačkog ispita.
Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja
o položenom ispitu propisuje federalni ministar.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka divljač mogu loviti:
– lovci pripravnici bez prava odstrjela zaštićene divljači i pod nadzorom instruktora;
– strani i domaći lovci turisti u pratnji stručne osobe;
– diplomatski predstavnici u skupnom lovu.
Povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita formira federalni ministar.
Članak 56.
Članovi lovačkih udruga lov divljači visokog lova vrše na temelju odobrenja za odstrjel, a lov
divljači niskog lova na temelju lovne karte.
Strani i domaći lovci turisti love na temelju odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).
Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta, a jedinstvene obrasce, oblik i
sadržaj donosi federalni ministar.
Članak 57.
Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:
– u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom,
poledicom i prirodnim nesrećama;
– otrovom, zamkama, gvožñama, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću
lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje;
– gañanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gañanjem iz motornih čamaca;
– uporabom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama,
živih i umjetnih mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih
zraka;
-vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim
lovačkim oružjem s više od pet metaka;
– hrtovima i nerasnim psima;
– papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;
– medvjeda progonom i prigonom;
– pticama grabljivicama i zvijerima;
– uporabom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograñenim lovištima do 1000 ha;
– u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrañenih objekata za lov;
– sačmom na udaljenosti od 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m
od naselja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik lovišta može odobriti noćni lov i s improviziranih
objekata, ako je u pitanju spriječavanje šteta na poljoprivrednim imanjima, te može dopustiti
hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge, na način i pod uvjetima
propisanim u članku 59. ovoga zakona.
Nerasnim psima iz alineje 6. stavka 1. ovog članka smatraju se psi koji nisu registrirani kod
mjerodavne kinološke organizacije i koji nemaju odgovarajući rodovnik.
Zabranjeno je sa psima proganjati divljač izvan terena ograñenog za trening u vremenu od 05.
siječnja do 31. srpnja.
Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim
šumskim i poljoprivrednim površinama koje su ograñene ogradom kroz koju dlakava divljač
ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i
drugim površinama i objektima kada je to utvrñeno posebnim propisima.
Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka, osobi koja ima položen sokolarski ispit dopušten
je lov divljači pticama grabljivicama koje su za to posebno školovane.
Sokolarski ispit se polaže pred Povjerenstvom za polaganje lovačkog ispita koje se formira pri
Federalnom ministarstvu.
Program sokolarskog ispita i način lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje)
propisuje federalni ministar.
Članak 58.
U lovu se smiju isključivo koristiti čistokrvni lovački psi s položenim ispitom uroñenih
osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinačno, koji posjeduje
rodovnicu jedne od članica Meñunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu
ocjenu u obliku (eksterijeru).
Kinološki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje čistokrvnost i pasminska
pripadnost, propisuju uvjete za ispit uroñenih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdaju
certifikat za položene radne ispite.
Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreñenim područjima propisuje federalni
ministar.
Članak 59.
Iznimno od odredaba članka 57. stavak 1. al. 2. i 4., federalni ministar može odobriti
korisniku lovišta hvatanje divljači mrežama, klopkama i omamljujućim sredstvima, ali samo
za znanstvene svrhe, umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovišta, kao i za potrebe zooloških
vrtova i izvoza.
Članak 60.
Kantonalni ministar može propisati da se na zemljištima zasijanim ili zasañenim odreñenim
poljoprivrednim kulturama može zabraniti lov divljači u vrijeme kada bi to štetilo tim
kulturama.
Članak 61.
Tereni za obuku i trening lovačkih pasa odreñuju se lovnogospodarskom osnovom. U tom
cilju može se izdvojiti najviše do 5% ukupne površine lovišta.
Članak 62.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.
Za korištenje divljači i njenih dijelova, kao i pružene usluge u lovištu korisniku lovišta plaća
se naknada, osim u ograñenim prostorima za obuku pasa.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju
kantonalnom ministarstvu ili osobama kojim je povjerena zaštita divljači na tim površinama.
Lovac, član lovačke udruge koja je korisnik lovišta, plaća za uporabu divljači i njenih dijelova
:
– za visoku divljač 40% tržišne vrijednosti,
– za nisku divljač 25% tržišne vrijednosti.
Strani i domaći lovci turisti, za uporabu divljači i njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu
tržišnu cijenu.
Cjenik odstrjela i uporabe divljači te drugih usluga u lovištu, na bazi tržišne vrijednosti,
donosi federalni ministar.
Članak 63.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovišta samo uz potvrdu
korisnika lovišta.
Potvrdu o podrijetlu divljači i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovišta.
Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova iz stavka 2. ovog članka i uvjete pod
kojima se može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i
uporaba mesa divljači u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.
Članak 64.
Trofejima od divljači, glede ovog zakona, smatraju se rogovi srndaća, jelena lopatara, jelena,
divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno
medvjeda, vuka i divlje mačke, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli primjerak velikog i malog
tetrijeba.
Trofeji od divljači mogu se iznositi iz lovišta samo uz trofejni list.
Korisnik lovišta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima.
Članak 65.
Trofej ocjenjuje povjerenstvo sastavljeno od tri člana koju formira korisnik lovišta.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka vrši ocjenu trofeja na temelju standarda Meñunarodnog
savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (u daljnjem tekstu: CIC).
Članovi povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju imati položen ispit za ocjenjivanje
trofeja.
Program i način polaganja ispita iz stavka 3. ovog članka donosi Lovački savez.
Članak 66.
Bliže propise o obliku obrasca, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista
donosi federalni ministar.
Članak 67.
Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjača trofeja odreñene vrste divljači
u Federaciji na temelju banke podataka o vrijednim trofejima.
Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovački savez.
Korisnici lovišta dužni su mjerodavnom Lovačkom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista
za trofeje vrijednosti brončane medalje pa naviše.
Vrhunski trofej je vlasništvo onog tko je divljač odstrijelio, ali se ne može iznijeti izvan
teritorija Federacije sve dok po vrijednosti CIC poena ne doñe na 4. mjesto.
Korisnik lovišta je dužan upoznati stranog državljanina prije odlaska u lov o propisima koji
vrijede za vrhunske trofeje.
Obavijest o izlaženju odreñenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje Lovački savez.
Iznimno od stavka 4. ovog članka, federalni ministar na prijedlog Lovačkog saveza ili
Lovačke udruge može odobriti iznošenje vrhunskog trofeja izvan teritorija Federacije.
Bliži propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog
akta odredit će federalni ministar posebnim aktom.
VIII. SPRJEČAVANJE I NAKNADA ŠTETE
Članak 68.
Korisnik lovišta dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač može učiniti
imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanje broja divljači
prema kapacitetu lovišta, osiguranje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.).
Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište dužni su
na zemljištu, objektima gdje stoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati
uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama,
električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili
premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu,
postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i
sl.).
Mjere iz stavka 2. ovog članka propisuje kantonalni ministar.
Korisnik lovišta i korisnici zemljišta i voda na čijem je području osnovano lovište, kao i
korisnici okolnih zemljišta i voda, mogu pitanje naknade štete koju divljač počini regulirati i
meñusobnim sporazumom (ugovaranje paušalne naknade, osiguranje kod osiguravajućeg
društva i sl.).
Članak 69.
Ako se radnjama, odnosno mjerama iz članka 68. stavak 1. ovog zakona, počini šteta, korisnik
lovišta je dužan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi
lovište.
Članak 70.
Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je
lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni poduzeo propisane mjere zaštite.
Štetu koju počini divljač za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova dužan je
nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu.
Iznimno, za štetu koji počini medvjed na utvrñenim uzgojnim područjima naknadu plaća
Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30%
procjene štete.
Nema odgovornosti za štetu koju je počinio medvjed na stoci bez pastira kao i u područjima
gdje je paša zabranjena.
Obveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na pričinjenu štetu.
Članak 71.
Za štetu koju prigodom lova divljači počine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik
lovišta, a korisnik lovišta ima pravo regresa od lovaca odnosno njihovih pomoćnika.
Članak 72.
Fizičke i pravne osobe koje odstrijele ili nanesu štetu divljači bespravnim lovom ili na drugi
nezakonit način, dužni su korisniku lovišta u čijem lovištu ta divljač stalno obitava, naknaditi
štetu prema odštetnom cjeniku, a u slučaju spora odreñuje se nadležnost suda prema mjestu
nastanka štete.
Odštetni cjenik iz stavka 1. ovog članka donosi federalni ministar.
Sporove o naknadi štete iz stavka 1. ovog članka rješava mjerodavni sud.
Članak 73.
Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a
najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.
Kantonalno ministarstvo dužno je odmah, a najkasnije tri dana po primitku prijave štete
odrediti povjerenstvo za utvrñivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti.
Povjerenstvo sačinjavaju tri člana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjednik
povjerenstva), stručna osoba za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski
stručnjak) i stručna osoba za utvrñivanje uzroka štete (vještak za lovstvo), šumarske,
veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke s iskustvom na istim poslovima.
Povjerenstvo je dužno da odmah izvrši očevid i o svom radu sačini zapisnik.
Na očevid se poziva oštećeni i korisnik lovišta.
Zapisnik povjerenstva sadrži naročito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na
odreñenu vrstu divljači, obujam i visinu štete, kao i poduzete mjere oštećenog prije i poslije
počinjene štete.
Članak 74.
Po primitku zapisnika iz članka 73. stavak 4. ovog zakona, kantonalno ministarstvo pokušat
će sporazumno utvrditi štetu izmeñu oštećenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za
naknadu štete.
Sporazum o naknadi štete sadrži naročito visinu naknade i rok njene isplate.
Sporazum o naknadi štete ima snagu izvršnog naslova.
Ako ne doñe do sporazuma oštećeni će se pravno uputiti za podnošenje tužbe mjerodavnom
sudu glede utvrñivanja štete i njene visine.
IX. LOVOČUVARSKA SLUŽBA
Članak 75.
Korisnik lovišta dužan je osigurati lovočuvarsku službu.
Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari kao službene (ovlaštene) osobe uposlene u lovištu.
Lovočuvari obnašaju dužnost naoružani lovačkim oružjem, u odori sa službenom oznakom –
lovočuvar.
Lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole (šumarske,
agronomske, veterinarske struke) koja je zdravstveno sposobna za vršenje odreñenih poslova
utvrñenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava
uvjete za nošenje oružja kao i druge uvjete utvrñene zakonom i aktima korisnika lovišta.
Lovočuvar posjeduje legitimaciju lovočuvara koju izdaje korisnik lovišta.
Federalni ministar će propisati vrstu odore, oznake, uvjete za nošenje oružja, vrstu oružja i
veličinu lovočuvarskog rajona.
Članak 76.
Lovočuvar je ovlašten:
– da od osoba zatečenih sa sredstvima za lov u lovištu zahtjeva da pokažu odobrenje za
odstrjel odnosno lovačku kartu, kao i druge isprave kojima se utvrñuje identitet tih osoba;
– da zahtjeva osobne isprave od osobe zatečene u vršenju prekršaja ili kaznenog djela koji se
odnose na lovstvo i od osoba za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo takvo djelo ili
prekršaj, ako ne može na drugi način da utvrdi identitet te osobe;
– da radi pronalaženja predmeta kojima je izvršen prekršaj ili kazneno djelo koji se odnose na
lovstvo, vrši pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari za koja postoji
osnovana sumnja da prevoze odnosno prenose ulovljenu divljač, dijelove ulovljene divljači ili
trofeje od divljači;
– da pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen sukladno propisima;
– da privremeno oduzima i bez odlaganja preda mjerodavnom organu ulov, sredstva za lov,
kao i druge predmete pronañene u lovištu, ako postoji osnovana sumnja da su uporabljeni ili
bili namijenjeni za izvršenje kaznenog dijela ili prekršaja koji se odnose na lov, ili da su
nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog kaznenog dijela ili prekršaja;
– da odstranjuje ranjenu i bolesnu divljač;
– da izvještava o pojavi bolesti ili uginuću divljači i opasnosti od elementarnih nepogoda.
Lovočuvar je dužan da osobi od koje su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov, izda potvrdu
o oduzimanju spomenutih sredstava.
S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavka korisnik ne može raspolagati
(uništiti, prodati, predati, zamjeniti i sl.) do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred
drugim mjerodavnim organom.
Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekršajnom postupku kao
dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koji podnosi mjerodavni lovni inspektor
ili oštećeni.
U slučajevima iz stavka 1. ovog članka osoba koja je zatečena sa sredstvima za lov u lovištu
dužna je na zahtjev lovočuvara pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lovačku kartu i
ispravu kojim se utvrñuje njegov identitet, kao i da omogući pregled ulova, sredstava za lov,
pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari.
Članak 77.
Oblik i sadržaj obrasca legitimacije lovočuvara, voñenje evidencije o izdanim legitimacijama
i sadržaj službene knjige lovočuvara propisuje federalni ministar.
Lovočuvar je dužan voditi službenu knjigu.
Članak 78.
Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu
podnosi korisnik lovišta na temelju izvješća – prijave lovočuvara i drugih službenih osoba.
X. NADZOR NAD PROVEDBOM OVOG ZAKONA
Članak 79.
Federalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih
na temelju ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost Federacije, kao i upravni
nadzor nad radom ovlaštenih pravnih osoba u prenijetim poslovima odreñenih ovim zakonom
koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti.
Federalno ministarstvo vrši instancijski nadzor, daje stručne naputke i objašnjenja u primjeni
zakona nad radom pravnih osoba kojima su povjerene javne ovlasti.
Federalno ministarstvo vrši i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršenja
federalne politike u oblasti lovstva na teritoriju Federacije.
Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih
na temelju ovog zakona koji su zakonom stavljeni u nadležnost kantona, kao i upravni nadzor
nad obavljanjem poslova odreñenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti, a
stavljeni su u nadležnost kantona.
Članak 80.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona vrše, odnosno obavljaju federalni lovni
inspektori i kantonalni lovni inspektori sukladno odredbama ovog zakona i Zakona o šumama
(¨Službene novine Federacije BiH¨, br. 20/02, 29/03 i 37/04).
Federalni lovni inspektor ima sljedeće nadležnosti:
1. pregleda lovnogospodarsku osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje;
2. kontrolira primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu
dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na
divljač i lovišta;
3. kontrolira rad lovačkih saveza u poslovima koji su im povjereni kao javne ovlasti ovim
zakonom;
4. kontrolira provedbu odredbi ovog zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za znanstvenoistraživačke
svrhe kao i sokolarenje;
5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj
iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrñene ovim zakonom i propisima
donesenih temeljem njega.
Ukoliko nañe da je povrijeñen ovaj zakon ili drugi propis donesen temeljem njega federalni
lovni inspektor ima pravo i obvezu:
– rješenjem narediti otklanjanje utvrñenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreñenom
roku;
– podnijeti mjerodavnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
– poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima
ovlašten.
Kantonalni lovni inspektor ima sljedeće ovlasti:
1. kontrolira da li korisnik lovišta ispunjava propisane uvjete za gospodarenje;
2. kontrolira da li je godišnji plan gospodarenja lovištem sukladan lovnogospodarskoj osnovi;
3. kontrolira lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za
ulovljenu divljač;
4. pregleda radove i objekte u lovištima;
5. oduzima do odluke mjerodavnog organa bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu
uginulu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje;
6. nareñuje privremene mjere za sprječavanje štete u žurnim slučajevima u kojima bi mogla
nastupiti šteta;
7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijesti od svjedoka, vještaka, odgovornih i drugih osoba;
8. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa
donesenih temeljem njega;
9. izvještava mjerodavne organe federalne uprave o nepravilnostima i predlaže provedbu
odreñenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
10. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i
propisa donesenih temeljem njega;
11. poduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima.
Članak 81.
Kada nadležni lovni inspektor prigodom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije
primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje
utvrñene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Protiv rješenja kantonalnog lovnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu
u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u
roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja federalnog lovnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u
roku od osam dana od dana primitka rješenja.
XI. KAZNENE ODREDBE
Članak 82.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, ako:
1. lovi zaštićenu divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. st. 1. i 2.);
2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemiruje divljač (članak
14. st. 2. i 3.);
3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova (članak 16.), lovostajem
zaštićenih vrsta za vrijeme trajanja lovostaja (članak 17.) ili privremena zabrana lova (članak
18);
4. vrši smanjenje broja zaštićene divljači bez dozvole Federalnog ministarstva (članak 19.
stavak 2.);
5. postupi protivno odredbama članka 21;
6. vrši trovanje divljači (članak 29. stavak 1.);
7.vrši trovanje divljači bez odobrenja federalnog ministra ( članak 29. stavak 2.);
8.unosi u lovište oružje koje nije lovačko i postupa sa njime suprotno odredbama članka 30. ;
9. korisnik lovišta dâ u podzakup ili ustupi drugom korisniku lovište (članak 38. stavak 4.);
10. korisnik lovišta ne osigura vršenje stručnih poslova osobama predviñenim u članku 42.;
11. korisnik lovišta ne vodi katastar lovišta na način kako je propisano člankom 44.;
12. na vrijeme ne donese lovnogospodarsku osnovu (čl. 45. i 46. );
13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gospodarenja i
godišnji plan gospodarenja lovištem (članak 48.);
14. ne donese opći akt iz članka 53.;
15. postupi protivno odredbama članka 56. st.1.i 2. i članka 57. stavak 1. al. 1-12 i st. 4. i 5..;
16. ne osigura i ne organizira lovočuvarsku službu na način kako je propisano člankom 75.;
17. lovnom inspektoru ne omogući pregled po osnovu ovlaštenja iz članka 80.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1000 KM do
2000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 83.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, ako:
1. vlasnik pušta pse bez kontrole po lovištu, odnosno korisnik lovišta ne uklanja pse i mačke
koji se kreću bez kontrole po lovištu (članak 22.);
2. vrši ograñivanje lovišta protivno odredbama članka 25.;
3. vrši naseljavanje novih vrsta divljači bez odobrenja Federalnog ministarstva (članak 26.);
4. postupi protivno odredbama članka 27. odnosno ne pribavi propisano odobrenje;
5. korisnik lovišta vidljivo ne obilježi granice lovišta (čl. 35. i 41.);
6. ne utemelji katastar lovišta ili ne dostavi kantonalnom ministarstvu katastar lovišta (članak
44.);
7. korisnik lovišta lov vrši prije dobivene suglasnosti (članak 48. stavak 7.);
8. ne izvrši reviziju lovnogospodarske osnove ( članak 49. stavak 3);
9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvršenim radovima i mjerama
predviñenih lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom (članak 50.);
10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za gospodarenje i promicanje lovišta
(članak 51.);
11. korisnik lovišta ne spriječi sva neetična ponašanja u lovištu (članak 52.);
12. dozvoli lov članovima lovačke udruge koji nemaju položen lovački ispit (članak 55.) i koji
nisu članovi lovačkih udruga;
13. ne osigura odobrenje za odstrjel odnosno lovnu kartu (članak 56.);
14.korisnik lovišta ne vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima (članak 64. stavak 3.);
15.mjerodavni lovački savez ne vodi banku podataka o vrijednim trofejima (članak 67. stavak
2.);
16.dozvoli iznošenje trofeja izvan teritorija Federacije (članak 67. st. 4. i 7.);
17.ne izda legitimaciju lovočuvaru i lovočuvar ne vodi službenu knjigu (članak 77. st. 1. i 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do
2.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 84.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac
(fizička osoba) ako:
1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili uznemiruje divljač ili na neki drugi
način ugrožava opstanak divljači (članak 14. stavak 2.);
2. vrši lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo (članak 21. stavak 1.);
3. bez odobrenja kantonalnog ministra drži divljač u ograñenom prostoru (članak 27. stavak
2.);
4. vrši trovanje divljači (članak 29. stavak 1.);
5. odstrjel divljači vrši ne lovačkim oružjem (članak 54. stavak 1.);
6. se lov vrši nabojima koji nisu lovački ili poluautomatskom ili automatskom puškom
(članak 54. stavak 3.);
7. vrši lov krupne divljači osim svinja, prigonom, progonom ili sa psima (članak 54. stavak
4.);
8. vrši lov bez lovne karte i bez odobrenja za odstrijel (članak 56. stavak 1.);
9. lovi divljač u slučajevima navedenim u članku 57. stavak 1.al. 1-12, i st. 4. i 5.,
10. se u lovu koristi nečistokrvnim lovačkim psima sa ispitima ( članak 58. stavak 1.);
11. vrši lov divljači mrežama, klopkama i omamljujućim sredstvima bez odobrenja federalnog
ministra ( članak 59. stavak 1.);
12. uginulu divljač ili ulovljenu divljač koristi suprotno članku 62. stavak 1.;
13. vrši promet divljači i njenih dijelova protivno odredbama članka 63. stavak 1.;
14. iznosi sa područja lovišta ulovljenu divljač i njene dijelove bez popratnice, odnosno
trofejnog lista ( članak 64. stavak 2.);
15. na zahtjev lovočuvara ne pokaže lovačke i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova,
sredstava za lov ili sredstava za prijevoz odnosno prijenos stvari (članak 76.stavak 1.al.1-5.).
Članak 85.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac ako:
1. lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. stavak 2.);
2. lovi divljač nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan način i izvan odreñenog vremena
(članak 9. stavak 2.);
3. vrši lov ženki dok su bremenite, leže na jajima ili se hrane, uništava legla, gnijezda i jaja
divljači (članak 14. stavak 5.);
4. vrši lov medvjeda i drugih zaštićenih divljači unutar zaštićenog uzgojnog područja (članak
17.);
5. vrši lov odreñene vrste divljači za vrijeme privremene zabrane lova(članak 18. stavak 1.);
6. rabi kemijska sredstva štetna za divljač (članak 20. stavak 1);
7. pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (članak 22. stavak 1.);
8. pušta ovčarske pse po lovištu izvan stada ( članak 22. stavak 1. i članak 23. stavak 1.);
9. vlasnici pasa i mačaka puštaju pse i mačke u lovištu bez nadzora na udaljenosti od 300 m
od nastambe ili stada ( članak 23.stavak 2.);
10. postupi protivno odredbama članka 28. stavak 1. al. 1. do 5;
11. unosi u lovište oružje koje nije lovačko ili se kreće izvan javnih putova ili vozi po tuñem
lovištu sa oružjem koje nije u futroli ili prtljažniku vozila i ispražnjeno (članak 30. st. 1. i 2.);
12. vrši trening i obuku pasa protivno članku 61.;
13. bespravnim lovom nanese štetu divljači (članak 72. stavak 1.).
Članak 86.
U postupku po prekršaju pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja
sredstava koja su uporabljena ili namijenjena za počinjenje prekršaja.
Osobi koja počini prekršaj iz članka 84. stavak 1. toč. 1. do 8. i članka 85. stavak 1. toč. 3. i 4.
ovog zakona uz izrečenu kaznu, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava koja su
uporabljena za počinjenje prekršaja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene počinjenim
prekršajem.
Za slučaj iz stavka 2. ovog članka izreći će se mjera oduzimanja dozvole za držanje i nošenje
oružja u trajanju od dvije do pet godina.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
Postupak za naknadu štete pričinjene od divljači započet prije stupanja na snagu ovog zakona,
nastavit će se po odredbama ovog zakona, ako do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije
donijeto prvostupanjsko rješenje o naknadi štete.
Ako je u postupku naknade štete donijeto prvostupanjsko rješenje do dana stupanja na snagu
ovog zakona, postupak po žalbi nastavit će se po odredbama koje su bile na snazi do tog dana.
Ako je rješenje iz stavka 2. ovog članka poništeno prije stupanja na snagu ovog zakona,
postupak naknade štete nastavit će se po odredbama ovoga zakona.
Članak 88.
Korisnici koji gospodare lovištima dužni su u roku od godinu dana, od dana stupanja na snagu
ovog zakona, uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte s odredbama ovoga zakona.
Članak 89.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o lovstvu («Službeni list
SR BiH», br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94).
Do donošenja podzakonskih propisa predviñenih u članku 90. ovoga zakona, na teritoriju
Federacije primjenjivat će se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na
snagu ovoga zakona, ako nisu u oprečnosti sa odredbama ovoga zakona.
Članak 90.
Federalni ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti
sljedeće provedbene propise o:
– načinu, sredstvima i alatima kojima se obavlja lov iz članka 9. stavak 2. ovog zakona;
– privremenoj zabrani lova iz članka 18. stavak 3.;
– vremenu lova lovostajem zaštićene divljači iz članka 24. stavak 1.;
– uvjetima gospodarenja lovištem iz članka 38. stavak 2.;
– načinu obilježivanja granica lovišta iz članka 41. stavak 2.;
– sadržaju i načinu voñenja katastra lovišta iz članka 44. stavak 4.;
– evidentiranju izvršenih radova iz članka 50. stavak 4.;
– načinu uporabe lovačkog oružja i municije iz članka 54. stavak 6.;
– programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita iz članka 55. stavak 3.;
– programu sokolarskog ispita i načinu lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje) iz
članka 57. stavak 8.;
– vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreñenim područjima iz članka 58.
stavak 3.;
– cjeniku odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu iz članka 62. stavak 6.;
– obrascu potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova i uvjetima pod kojim se može vršiti
prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima kao i uporabi mesa divljači
u ugostiteljskim objektima iz članka 63. stavak 3.;
– obliku obrasca, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrde i trofejnog lista iz članka 66.;
– banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskih trofeja iz članka 67. stavak 8.;
– odštetnom cjeniku iz članka 72. stavak 2.;
– obliku i sadržaju obrasca legitimacije lovočuvara, vrsti odore, oznake, uvjetima za nošenje
oružja, vrsti oružja i veličini lovočuvarskog rajona iz članka 75. stavak 6.;
– obliku i sadržaju obrasca legitimacije, voñenju evidencije o izdanim legitimacijama i
sadržaju službene knjige lovočuvara iz članka 77. stavak 1.
Članak 91.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ¨Službenim novinama Federacije
BiH¨.
PREDSJEDATELJ PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Slavko Matić Muhamed Ibrahimović