CategoriesUpšteno

ZAKON O LOVSTVU

ZAKON O LOVSTVU
I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim zakonom ureñuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači
i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovnogospodarska osnova i planiranje, lovočuvarska
služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona, kaznene odredbe i druga
pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija).
Lovstvo glede ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvaća mjere zaštite i uzgoja
divljači, ureñenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu uporabu divljači i lovišta, koji
doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih
staništa divljači.

Članak 2.
U ovom zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
Divljač glede ovog zakona su odreñene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno žive u
prirodi;
Pravo lova je ovlast da se na odreñenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i poduzimaju
mjere uzgoja, zaštite, lova i uporabe divljači;
Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište;
Lovište je odreñena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj
postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i uporabu divljači;
Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograñeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograñeno preprekama)
migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne može biti manja od 600 ha;
Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2000 ha,
ograñeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov;
Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograñena ogradom, koju divljač ne može napustiti;
Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se ureñuje gospodarenje divljači i lovištem za
desetogodišnje razdoblje. Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten;
Program uzgoja divljači je planski i gospodarski akt kojim se potanko ureñuje uzgoj, zaštita,
lov i uporaba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači je divljač ili njezini dijelovi ureñeni za duže čuvanje i ocjenjivanje;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova točaka od evidentiranog
najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;
Vrhunski trofeji krupne divljači ne smiju se iznositi iz Federacije.
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, zakonom
odreñenih kao divljač.
Članak 3.
Divljač je državno vlasništvo i dobro od općeg interesa, koje uživa posebnu brigu i zaštitu.
Ulovljena, ranjena i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta, a na
zemljištima i vodama izvan lovišta pripada kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za
poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnoj ili fizičkoj osobi
kojoj je povjerena zaštita divljači izvan lovišta.
II. LOVSTVO, KORISNICI LOVIŠTA I LOVAČKE UDRUGE
Članak 4.
Prema namjeni lovstvo može biti gospodarsko, športsko, gospodarsko-športsko i s posebnom
namjenom.
Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju stjecanja dobiti.
Pod športskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi osobne razonode i
rekreacije.
Pod gospodarsko-športskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i
športskog lovstva.
Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju
znanstvenih istraživanja, nastave, zaštite naročito rijetkih životinja kao i za druge potrebe
utvrñene posebnim propisima.
Članak 5.
Lovljenje divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, promatranje, slijeñenje, odstrjel i hvatanje
žive divljači, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova.
Članak 6.
Za vršenje lovstva, osnivaju se lovišta.
U lovište ne ulaze:
– izgrañeno i neizgrañeno grañevno zemljište;
– javne prometnice i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;
– odreñeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po
propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili
posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,
specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);
– more i gospodarski ribnjaci s obalnim zemljištem koji služe za korištenje ribnjaka;
– rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako
su ograñeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači;
– druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov;
– ograñeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;
– privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.
Članak 7.
Na površinama zemljišta i na vodama izvan lovišta divljač je dužan zaštititi vlasnik zemljišta,
pravna ili fizička osoba i kantonalno ministarstvo na čijem se području nalazi zemljište i vode
koje se koriste.
Zabranjen je lov zaštićene divljači na zemljištima i vodama izvan lovišta.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučajevima kada se radi o površinama zemljišta većim
od 100 ha pravnih ili fizičkih osoba koja koriste ta zemljišta, kantonalno ministarstvo povjerit
će zaštitu divljači na takvim površinama drugim pravnim ili fizičkim osobama.
Članak 8.
Lovištima se gospodari na temelju lovnogospodarske osnove.
Članak 9.
Pravo lova divljači imaju grañani koji ispunjavaju uvjete odreñene ovim zakonom, propisima
donesenim na temelju ovog zakona i općih akata pravnih osoba (lovačke organizacije i dr.)
koje gospodare lovištem.
Lov divljači može se vršiti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan način i u odreñeno
vrijeme.
Godišnji ulov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama godišnjeg plana
gospodarenja.
Članak 10.
Korisnici lovišta su pravne osobe koji su na temelju odredbi ovog zakona dobili lovište na
gospodarenje.
Korisnici lovišta glede ovog zakona mogu biti: lovačke udruge, gospodarska društva
šumarstva, te ostale pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom.
Korisnici lovišta se mogu dobrovoljno povezivati u lovačke asocijacije radi promaknuća i
ostvarivanja zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, sukladno odredbama Zakona o udrugama i
fondacijama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 45/02).
Članak 11.
Lovačke udruge osnivaju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja općeg interesa
za promicanje uzgoja i zaštite lovstva i izrabljivanja divljači, zaštite prirode i okoliša u
očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja ili drugih ciljeva, kroz
športsko- rekreacijske i ekološke aktivnosti.
Članak 12.
Lovački savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su dragovoljno učlanjeni
korisnici lovišta i druge organizacije i udruge zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se
primjenjuju sve odredbe zakona koje su inače propisane za udruge.
Lovački savez, glede ovoga zakona, obnaša svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran) te
vrši poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja povjereni ovim zakonom, odnosno za koje je
ovlašten, a naročito:
– promicanje lovstva;
– pružanje stručne pomoći kod donošenja i provedbe mjera gospodarenja lovištem i izobrazbe
lovaca;
– dosljedna provedba zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo
promicanje;
– ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa
inozemnim lovačkim udrugama;
– realizacija lovnog menadžmenta.
Korisnik lovišta je dužan:
– izvršiti inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta;
– osiguravati financijska sredstva za provedbu lovnogospodarske osnove, za štete na divljači i
lovištu, kao i naknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osiguravajućeg zavoda,
pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);
– imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove;
– imati organiziranu lovočuvarsku službu;
– imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u zakup, koji posjeduju
rodovnicu (rodovnik, pedigre) jedne od članica Meñunarodne kinološke federacije (FCI) i koji
imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit u radu;
– imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim
ispitom, ako u lovištu koje uzima u zakup ima predviñen odstrjel krupne divljači.
Osim uvjeta iz stavka 2.ovog članka, korisnik lovišta obvezno stavlja na uvid ispravu iz koje
je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.
III. DIVLJAČ I NJENA ZAŠTITA
Članak 13.
Divljač glede ovog zakona su slijedeće vrste životinja:
a) Dlakava divljač (sisavci)
– Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus), bizamski
pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris);
– Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus),
čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica
(Martes foina), smeñi tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),
lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus
arctos);
– Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis
musimon), divlja svinja (Sus scrofa).
b) Pernata divljač (ptice)
– Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix),
jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca),
jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali
tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix);
– Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka
glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka
kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva
zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser),
guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni
(Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac
srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus);
– Čaplje ( Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta
(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax),
bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus);
– Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia nigra);
– Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis fascinellus), žiličarka bijela (Platalea
leucordia);
– Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus
crispus);
– Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeñeglavi (Aegypius
monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila pomorina), orao štekavac
(Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac
gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja
močvarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus
macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrñasta (Milvus milvus);
– Sokolovi (Falconidae): sokol sivi (Falco peregrinus), sokol kragujac (Falco subbuteo), sokol
smeñi (Falco sherrug), sokol južni (Falco biarmicus), sokol kraguljčić (Falco columbarius),
vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta
(Falco naumanni);
– Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus);
– Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga
mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla),
štijaka riñuka (Porzana porzana);
– Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax);
– Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);
– Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica
(Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina
(Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa
totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeña (Limosa lapponica);
– Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi
pomornik (Stercorarius pomarinus);
– Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb
obični (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus
melanocephalus);
– Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna
(Chlidonias niger);
– Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus),
golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia
decaocto);
– Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska
(Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);
– Vranci,kormorani(Phalacrocoracidae):vranacveliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac
kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus).
– Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riñoglavi (Podiceps
grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac
mali (Podiceps ruficollis);
– Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato);
– Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus
frugilegus), čavka (Corvus monedula), kreja-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica),
kreja lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica
crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).
Ako se na teritoriju Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njezin status divljači
privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem
tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.
Članak 14.
Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje kojima se pomaže razmnožavanje i
opstanak divljači propisano lovnogospodarskom osnovom, a naročito:
– lovostaj za odreñene vrste divljači;
– privremena zabrana lova divljači;
– provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi
u lovištu, te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa;
– održavanje utvrñene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljači koja se uzgaja;
– osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i voñenje mladunčadi;
– unos i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrñene lovnogospodarskom osnovom i
programom uzgoja;
– osiguranje provedbe preventivnih dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera
u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite
divljači;
– smanjenje broja divljači koja čini štetu na podnošljiv broj, te uklanjanje pasa i mačaka
skitnica;
– spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;
– provedba mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode;
– podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata;
– poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) prigodom obavljanja poljoprivrednih i
drugih radova, te uporaba zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima;
– uporaba sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan način i
poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj uporabi ili paljenje strništa, kukuruzišta, tršćaka
i sl.;
– korištenje odreñenih pasmina radno ispitanih lovačkih pasa;
– čuvanje lovišta;
– suzbijanje nezakonitog lova;
– poboljšanje staništa divljači;
– higijensko-zdravstvene mjere;
– sprječavanje smanjenja i presjecanja površina;
– uklanjanje štetočina.
Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreñena vrsta divljači se ne smije loviti, proganjati ili
namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukčije odreñeno.
Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi način ugroziti opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.
Odstrjel bolesne ili ranjene divljači (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i
lovostaja.
Zabranjeno je loviti ženku dlakave divljači kada je visoko bremenita ili dok vodi mladunčad,
pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje
mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.
Iznimno od stavka 5. ovog članka može se dopustiti lov za potrebe znanosti, nastave, lovnu
obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinoloških
priredbi uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
U postupku izdavanja odobrenja, korisnici ove vrste lova dužni su podnijeti izvješće
Federalnom ministarstvu o razlozima lova, količini i vrsti divljači, vremenu vršenja lova,
mjestu, načinu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje mjerodavnog inspektora,
predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovišta (a po potrebi i drugih zainteresiranih
stranaka) uz uvjet da se sačini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama.
Federalni ministar će ukinuti odobrenje iz stavka 6. ovoga članka u slučajevima kada korisnik
postupi suprotno odredbama stavka 7.ovoga članka.
Članak 15.
Za zaštićenu, odreñuje se sljedeća divljač:
– Dlakava divljač: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec,
vjeverica, puh, ris;
– Pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode,
labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi,
droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska
saña, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, čolica i galica
crvenokljuna.
Korisnik lovišta može proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u stavku 1. ovog
članka.
Članak 16.
Stalna zabrana lova, sukladno «Crvenoj listi», odreñuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači:
vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka šumske jarebice,
čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi,
nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak
pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska saña, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori,
galica, čolica i galica crvenokljuna.
Članak 17.
Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, jelen
lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mužjak, fazan,
prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji
golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.
Uzgojno područje za medvjeda iz stavka 1. ovog članka obuhvaća prostore na kojima postoje
ekološki i prirodni uvjeti za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija).
Uzgojna područja mogu se osnovati i za druge vrste zaštićene divljači.
Uzgojna područja osniva federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno
kantonalnih ministarstava, ako se lovište nalazi na području više kantona.
Izvan uzgojnog područja medvjed nije zaštićen.
Lovostaj se ne odnosi na divljač koja se uzgaja u ograñenom prostoru čija je površina manja
od 1,0 ha.
Članak 18.
Privremena zabrana lova se odreñuje za vrste divljači čija je brojnost u lovištu osjetno
smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, požara ili iz nekih drugih razloga, a koju
treba zaštititi za odreñeno vrijeme u cilju povećanja njihove brojnosti.
Zabranu iz stavka 1. ovog članka odreñuje korisnik lovišta.
Zabranu iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar za područje više kantona i
kantonalni ministar za područje kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovišta.
Članak 19.
Ako od zaštićene divljači nastupi izravna opasnost po život i zdravlje ljudi ili za državnu
imovinu i za imovinu grañana, zaštićena divljač može se odstrijeliti, odnosno njen broj
smanjiti bez obzira na vrijeme zaštite i godišnji plan gospodarenja.
Odobrenje za smanjenje broja zaštićene divljači i način izvršenja izdaje federalni ministar na
temelju zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom mišljenju korisnika lovišta i mjerodavne
veterinarske službe.
Članak 20.
Ako se za zaštitu poljoprivrednih i šumskih kultura uporabljuju kemijska sredstva štetna za
zaštićenu divljač, uporaba tih sredstava mora se vršiti na način koji je najmanje opasan za
divljač.
Radi poduzimanja preventivnih mjera vlasnici odnosno korisnici zemljišta, dužni su najmanje
tri dana prije uporabe sredstava izvijestiti korisnika lovišta o mjestu, vremenu i načinu
uporabe sredstava iz stavka 1. ovog članka.
Članak 21.
Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo, kao i kvarenje i
uništavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i uništavanje mladunčadi i jaja, ako ovim
zakonom nije drugačije odreñeno.
Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje u zatvorenom ili ograñenom prostoru ako ovim
zakonom nije drugačije riješeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljači ili poboljšanja
prirodnog fonda iste vrste.
Članak 22.
Vlasnici ne smiju puštati pse da se bez kontrole kreću po lovištu.
Korisnik lovišta dužan je uklanjati pse i mačke koji se kreću bez kontrole po lovištu na
udaljenosti većoj od 300 m od naseljenih objekata.
Članak 23.
Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.
Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez
nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno stada.
Korisnik lovišta ima pravo i dužnost u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem
protivno odredbi stavka 2. ovog članka bez naknade vlasniku psa ili mačke.
Nije dozvoljeno ukloniti lovačke pse koji u organiziranom lovu, ispitima ili utakmicama pasa
u gonjenju divljači prijeñu u drugo lovište.
Vlasnici pasa su odgovorni za štetu koju njihovi psi počine u lovištu i istu nadoknañuju
korisniku lovišta.
Članak 24.
Federalni ministar će propisati vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači i utvrditi koje se
ptice i sisavci smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo.
Akt iz stavka 1. ovog članka propisat će se po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog
ministarstva.
Članak 25.
Ograñivanje lovišta, čija površina ne može biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog
gospodarenja, ako nije predviñeno lovnom osnovom, može se vršiti samo uz odobrenje
Federalnog ministarstva.
Članak 26.
Naseljavanje novih vrsta divljači vrši se temeljem odobrenja Federalnog ministarstva.
Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Naseljavanje iz stavka 1. ovoga članka vrši se uz nazočnost mjerodavnog inspektora,
predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih osoba na licu mjesta, uz obvezu da se
sačini zapisnik i konstatiraju urañene radnje.
Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovišta dostavlja stručno mišljenje i uvjerenje o
zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.
Članak 27.
Iznimno, temeljem odredaba članka 20. stavak 2. ovog zakona za potrebe znanstvenog
istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih
bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno,
ograñenom prostoru.
Za potrebe treninga i ispitivanja uroñenih osobina lovačkih pasa, kantonalni ministar može
odobriti držanje nezaštićene divljači u ograñenom prostoru, na zahtjev korisnika lovišta.
U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog članka u odobrenju će se propisati način i mjere koje će se pri
tome provoditi, te rok važnosti odobrenja.
Članak 28.
Zabranjeno je:
– žetva i košenje poljoprivrednim strojevima koje nemaju ugrañene ureñaje za plašenje i
istjerivanje divljači;
– paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog raslinja u lovištima;
– oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala vodotoka plastičnim i drugim
materijalima na način na koji bi ugrožavao divljač;
– uporaba kemijskih preparata na način i u količini koji ugrožavaju zdravlje i opstanak
divljači;
– odlaganje otpada, smeća ili nečistih tvari u prostoru lovišta.
Korisnici lovišta obvezni su iz lovišta ukloniti otpad i smeće i imaju pravo za naknadu
troškova od fizičke ili pravne osobe koji su otpad ili smeće deponirali u lovištu, odnosno
moraju održavati i poboljšavati životne prostore divljači poštivajući zahtjeve prirodnog
gospodarenja šumama (stvarati prostore za parenje i odmor divljači) i zahtjeve zaštite
životinja i biljaka te zahtjeve javnosti.
Članak 29.
Trovanje divljači je zabranjeno.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, federalni ministar može na zahtjev zainteresiranih osoba
(inspektora, lovačke udruge i dr.) odobriti trovanje odreñene vrste divljači u slučaju izravne
opasnosti koja od te divljači zaprijeti životu ili zdravlju ljudi, zdravlju domaćih životinja ili
opstanku zaštićene divljači.
Uz zahtjev se obvezno dostavlja stručno mišljenje o razlozima za davanje odobrenja za
trovanje odreñene vrste divljači.
U odobrenju za trovanje divljači odredit će se način i vrijeme uporabe otrova i osobe
odgovorne za te poslove.
Članak 30.
Zabranjeno je unošenje u lovište oružja koje nije lovačko (vojničko, poluautomatska puška sa
više od dva metka, malokalibarsko oružje i samostrijel).
Zabranjeno je kretati se izvan javnih putova ili voziti po tuñem lovištu sa lovačkim oružjem
koje nije u futroli ili prtljažniku automobila i ispražnjeno.
IV. L O V I Š T A
Članak 31.
Lovištem glede ovog zakona smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju
prostornu, prirodnu i lovnogospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak,
uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i uporabu divljači, bez obzira na vlasništvo.
Lovište osniva kantonalna skupština na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Akt o osnivanju lovišta sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači
koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke.
Lovišta koja se prostiru na površinama šuma s posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog,
vjerskog, povijesnog i dr. značenja) kao i na površinama koje predstavljaju iznimno prigodna
staništa rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može proglasiti
posebnim lovištem.
Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, mišljenje za formiranje posebnog
lovišta daju sporazumno kantonalni ministri.
Aktom o osnivanju lovišta iz prethodnog stavka Vlada Federacije odreñuje i korisnika lovišta.
Članak 32.
Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putovi, plantažni voćnjaci i
vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta
industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvrñeni posebnim propisima.
Ograñeni prostori za umjetni uzgoj divljači se, takoñer, ne smatraju lovnom površinom.
Članak 33.
Lovišta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.
Nizinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine ispod 400 m nadmorske
visine.
Brdskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine lovišta izmeñu 400 i 1.000
m nadmorske visine.
Planinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine iznad 1.000 m
nadmorske visine.
Članak 34.
Lovišta se mogu osnivati kao otvorena lovišta, ograñena lovišta i uzgajališta divljači.
Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija dlakave i
pernate divljači. Ovo lovište ne može biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku
divljač.
Ograñeno lovište je lovište koje je ograñeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene
površine i sl.) ili umjetnim (ograde ili slični ureñaji ili grañevine i sl.) preprekama koje
sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da divljač, koja se u njemu prvenstveno uzgaja,
štiti i lovi, napusti tu površinu.
Ograñeno lovište obuhvaća površinu na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov
i uporabu divljači, a ne može biti manje od 600 ha.
Uzgajalište divljači obuhvaća površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na
kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave
divljači namijenjene lovu i reprodukciji.
Iznimno od stavka 5. ovog članka, uzgajalište divljači može se osnivati na vlastitim
površinama gospodarskog ribnjaka s obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim
nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju.
Članak 35.
Način odreñivanja granica lovišta, obilježivanje, kao i postupak osnivanja lovišta propisuje
federalni ministar.
Korisnik lovišta je dužan vidljivo obilježiti granice lovišta.
Članak 36.
Lovište se daje na gospodarenje korisniku lovišta, sukladno ovom zakonu i Zakonu o
koncesijama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 40/02).
Jednom korisniku lovišta na gospodarenje se može dati više lovišta.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom
korisniku.
Članak 37.
Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog povjerenstva za koncesije dodjeljuje koncesiju
najpovoljnijem ponuñaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrñene u tenderu (poziv
na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuñače.
Lovište se daje na gospodarenje na odreñeno vrijeme.
Rok na koji se daje koncesija na lovište ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30
godina.
Članak 38.
Lovište se daje na gospodarenje jednoj pravnoj osobi koja ponudi najpovoljnije uvjete za
gospodarenje lovištem i promicanje lovišta (objekte, ureñaje i druga sredstva za uzgoj i zaštitu
divljači, stručne kadrove i sl.).
Uvjete gospodarenja lovištem iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar.
Korisnik zemljišta i voda na kome je osnovano lovište ima pod jednakim uvjetima iz stavka 2.
ovog članka pravo prvenstva u dobivanju lovišta na gospodarenje.
Korisniku kome je dano lovište na gospodarenje ne može to lovište ustupati drugim fizičkim i
pravnim osobama.
Članak 39.
O predaji lovišta na gospodarenje zaključuje se ugovor izmeñu kantonalnog ministarstva i
korisnika lovišta.
Ako se lovište daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora obvezno sadržavati sve elemente
iz članka 29. Zakona o koncesijama, ali takoñer mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o
sudskoj registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište na gospodarenje, granice
lovišta, procjenu brojnog stanja divljači, uvjete kojih se korisnik lovišta mora pridržavati,
mjere koje je korisnik lovišta dužan poduzeti u cilju promicanja lovišta, mjere zaštite divljači,
uvjete organiziranja i financiranja lovočuvarske službe, odredbe o provedbi lovnogospodarske
osnove, visinu i način plaćanja naknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.
Pored elemenata iz stavka 2. ovog članka, ugovorne strane mogu ugovoriti i druge
obligacijsko pravne elemente.
Članak 40.
Ugovor o davanju lovišta na gospodarenje može se raskinuti:
– ako korisnik ne ispunjava uvjete odnosno obveze odreñene ovim zakonom, ugovorom ili ne
gospodari sukladno odredbama lovnogospodarske osnove;
– ako je potrebno da se zemljište, šuma ili voda koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost
bavljenja lovstvom.
O raskidu ugovora iz stavka 1. ovog članka odlučuje kantonalno ministarstvo koje je dalo
lovište na gospodarenje.
Korisnik lovišta kojem je lovište oduzeto raskidom ugovora, ima pravo na naknadu uloženih,
a neiskorištenih sredstava.
Visina naknade iz stavka 3. ovog članka utvrñuje se sporazumom zainteresiranih ugovornih
strana.
U slučaju kada se ne može postići sporazum o visini naknade, odlučuje mjerodavni sud.
Naknada za izgrañene objekte i uništenu divljač utvrñuje se za objekte prema
knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divljač prema cjeniku.
Naknadu plaća korisnik lovišta kojem je lovište, odnosno dio lovišta nakon raskida ugovora,
dano na gospodarenje.
Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokreće postupak oduzimanja lovišta u
slučaju iz stavka 1. alineja 1. ovog članka.
Članak 41.
Korisnik lovišta je dužan u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja lovišta na gospodarenje
obilježiti granice lovišta.
Način obilježivanja granica lovišta propisuje federalni ministar.
Članak 42.
Korisnik lovišta mora osigurati da planiranje i realiziranje stručnih poslova lovstva obnaša
osoba sa završenim VII. stupnjem izobrazbe šumarskog smjera, koja je izučavala tijekom
svog školovanja predmet lovstvo.
Članak 43.
Ako se nakon provedbe postupka iz članka 36. ovoga zakona nitko ne javi na oglas ili se ne
javi dovoljan broj ponuditelja ili se od korisnika oduzme lovište na temelju članka 39., točka
1. ovog zakona, lovištem gospodari kantonalno ministarstvo.
Lovište koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na korištenje sukladno stavku 1. ovoga
članka, privremeno se daje na korištenje, bez natječaja, pravnoj osobi koja obnaša djelatnost
lovstva ili udruzi, odnosno organizaciji lovaca, do donošenja odluke o davanju lovišta na
korištenje sukladno članku 36. ovoga zakona.
Ustupanje glede stavka 2. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana.
V. KATASTAR LOVIŠTA
Članak 44.
Za svako lovište osniva se i vodi katastar lovišta.
Katastar lovišta osniva i vodi korisnik lovišta, a jedan primjerak katastra obvezno se dostavlja
kantonalnom ministarstvu.
Korisnik iz stavka 2. ovog članka dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom
ministarstvu najdalje do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu.
Sadržaj i način voñenja katastra lovišta propisuje federalni ministar.
VI. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE
Članak 45.
Za svako lovište donosi se lovnogospodarska osnova.
Lovnogospodarska osnova je dugoročni planski dokument kojim se ureñuje gospodarenje
lovištem i divljači za desetogodišnje razdoblje.
Lovnogospodarsku osnovu donosi korisnik lovišta za razdoblje od najmanje 10 godina.
Lovnogospodarsku osnovu korisnik lovišta dužan je donijeti u roku od jedne godine od dana
preuzimanja lovišta, a može je izraditi pravna osoba registrirana za djelatnost lovstva ili
fizička osoba (šumarski inženjer, inženjer lovstva i zaštite prirode) sa obrtnicom za obavljanje
te djelatnosti.
Odredbe lovnogospodarske osnove su obvezne i bez nje lov nije dozvoljen.
U financiranju izrade lovnogospodarske osnove sudjeluje 50% korisnik lovišta i 50%
kantonalno ministarstvo, a ako se lovište daje pod koncesiju, koncesionar financira ukupan
iznos izrade lovnogospodarske osnove.
Članak 46.
Federalno ministarstvo daje suglasnost na lovnogospodarsku osnovu.
Izradba nove lovnogospodarske osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće
lovnogospodarske osnove.
Federalno ministarstvo, na temelju prijedloga stručnog povjerenstva donosi rješenje o
odobrenju lovnogospodarske osnove ili stavlja primjedbe na ponuñenu osnovu.
Griješke i nedostatke lovnogospodarske osnove utvrñene od stručnog povjerenstva dužna je
otkloniti osoba kojoj je povjerena izradba osnove.
Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije lovnogospodarsku osnovu odobrava Federalno
ministarstvo.
Ako se lovište nalazi na području dva i više kantona, mišljenje na lovno-gospodarsku osnovu
sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajedničkog akta, a federalno ministarstvo
daje suglasnost na osnovu.
Financiranje lovnogospodarskih osnova za posebna lovišta snosi Vlada Federacije.
Sastav, rad i troškove stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka propisat će federalni
ministar.
Članak 47.
Lovnogospodarska osnova sadrži naročito prikaz stanja lovišta, temeljne biološke i fizičke
karakteristike lovišta, sastav divljači (količina i kakvoća), ciljeve gospodarenja, vrste i obujam
radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-financijsku
osnovu gospodarenja, program za promicanje lovstva i lovočuvarsku službu.
Prikaz stanja lovišta naročito sadrži podatke o površini lovišta, prirodnim i drugim uvjetima
za život i razvoj divljači, stanju fonda divljači, po pojedinim vrstama i prirastu divljači u
lovištu.
Lovnogospodarskom osnovom mora se, sukladno zakonu, odrediti vrsta i broj divljači koja će
se uzgajati u lovištu kao i obujam zaštite i iskorištavanja divljači.
Lovnogospodarska osnova mora biti usklañena sa dugoročnim programom razvoja
poljoprivredne proizvodnje i šumskogospodarskom osnovom za površine na kojima se lovište
nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratificiranim meñunarodnim
ugovorom iz oblasti lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači.
Članak 48.
Do donošenja lovnogospodarske osnove korisnici lovišta gospodare lovištem na temelju
privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, a najdulje jednu godinu.
Redoviti godišnji plan gospodarenja sadrži naročito mjere za promicanje lovstva kao i obujam
korištenja pojedinih vrsta divljači i utvrñuju prostori u lovištu na kojima se mogu obučavati
lovački psi.
Godišnji plan donosi se do 31.ožujka za razdoblje od 1. travnja tekuće do 31.ožujka naredne
godine (lovna godina).
Lov se može vršiti tek poslije donošenja godišnjeg plana.
Godišnji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. travnja, a izvješće o
izvršenju plana za proteklu godinu do 31.svibnja.
Suglasnost na godišnji plan gospodarenja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na
godišnje planove gospodarenja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.
Lov se može vršiti nakon dobivene suglasnosti.
Članak 49.
Bliži propis o sadržaju, načinu izrade i nositeljima izrade lovnogospodarske osnove lovišta,
privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem i godišnjeg plana gospodarenja lovištem
donosi Federalno ministarstvo.
Izrada lovnogospodarske osnove i njena revizija može se povjeriti pravnoj osobi koja je
registrirana za tu djelatnost i ima uposlenu stručnu osobu sa završenim šumarskim fakultetom
ili inženjer lovstva i zaštite prirode.
Revizija lovnogospodarske osnove vrši se kada se trajno ili bitno izmjene uvjeti i okolnosti na
kojima se temelji lovnogospodarska osnova, a posebno uslijed uginuća više od 1/3 divljači,
požara, elementarnih nepogoda, trovanja i slično.
Revizija lovnogospodarske osnove vrši se po postupku propisanom za njeno donošenje.
Članak 50.
Korisnici lovišta dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama
predviñenim lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom.
Korisnik posebnih lovišta dužan je Federalnom ministarstvu dostaviti izvješće o izvršenju
godišnjeg plana gospodarenja za proteklu godinu.
Izvješća iz st. 1. i 2. ovog članka dostavljaju se do 31. ožujka tekuće godine.
Evidentiranje izvršenih radova iz st. 1. i 2. ovog članka upisuje se u obrasce koje donosi
federalni ministar.
Članak 51.
Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gospodarenju lovištem smiju se koristiti samo za
gospodarenje i promicanje lovstva ukoliko ovim zakonom nije drugačije odreñeno.
Promicanjem lovstva smatra se :
-zaštita, održavanje i poboljšanje životnih uvjeta za divljač u lovištu (poboljšavanjem
ispasišta, dodatnim hranjenjem, održavanjem solila i pojilišta);
– dostizanje i održavanje odgovarajuće spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljači u
okviru utvrñenog kapaciteta lovišta;
– unošenje novih vrsta divljači u lovište;
– čuvanje i zaštita divljači i lovišta;
– izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata;
– poduzimanje mjera za smanjenje šteta koje počini divljač;
– stručno osposobljavanje kadrova;
– izrada planskih dokumenata;
– znanstvenoistraživački rad u lovstvu;
– nabavka rasnih lovačkih pasa i
– nakladna djelatnost.
VII. LOV I UPORABA DIVLJAČI
Članak 52.
Korisnici lovišta dužni su pri lovljenju i uporabi divljači spriječiti neetična ponašanja u
lovištu, uznemiravanje divljači u njenom staništu (naročito sa psima u vrijeme reprodukcije),
otrovima, omamljujućim sredstvima i sl., čime se osigurava provedba meñunarodnih
konvencija o zaštiti divljači i ptica.
Članak 53.
Korisnici lovišta odredit će svojim aktom tko može i pod kojim uvjetima vršiti lov divljači,
kao i učešće lovaca u korištenju ulova.
Članak 54.
Odstrjel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi i
puškom sačmaricom.
Iznimno od stavka 1. ovog članka odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze
dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi.
Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima
koja je izgrañena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim i
automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima.
Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.
Odredbe stavka 3. ovog članka ne odnose se na lov pernate divljači koja se umjetno uzgaja na
površinama koje su namijenjene takvom uzgoju.
Način uporabe lovačkog oružja i municije propisuje federalni ministar.
Članak 55.
Divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju položen lovački ispit.
Osobe koje su kroz školovanje izučavale i položile predmet lovstvo, osloboñeni su polaganja
lovačkog ispita.
Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja
o položenom ispitu propisuje federalni ministar.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka divljač mogu loviti:
– lovci pripravnici bez prava odstrjela zaštićene divljači i pod nadzorom instruktora;
– strani i domaći lovci turisti u pratnji stručne osobe;
– diplomatski predstavnici u skupnom lovu.
Povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita formira federalni ministar.
Članak 56.
Članovi lovačkih udruga lov divljači visokog lova vrše na temelju odobrenja za odstrjel, a lov
divljači niskog lova na temelju lovne karte.
Strani i domaći lovci turisti love na temelju odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).
Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta, a jedinstvene obrasce, oblik i
sadržaj donosi federalni ministar.
Članak 57.
Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:
– u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom,
poledicom i prirodnim nesrećama;
– otrovom, zamkama, gvožñama, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću
lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje;
– gañanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gañanjem iz motornih čamaca;
– uporabom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama,
živih i umjetnih mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih
zraka;
-vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim
lovačkim oružjem s više od pet metaka;
– hrtovima i nerasnim psima;
– papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;
– medvjeda progonom i prigonom;
– pticama grabljivicama i zvijerima;
– uporabom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograñenim lovištima do 1000 ha;
– u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrañenih objekata za lov;
– sačmom na udaljenosti od 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m
od naselja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik lovišta može odobriti noćni lov i s improviziranih
objekata, ako je u pitanju spriječavanje šteta na poljoprivrednim imanjima, te može dopustiti
hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge, na način i pod uvjetima
propisanim u članku 59. ovoga zakona.
Nerasnim psima iz alineje 6. stavka 1. ovog članka smatraju se psi koji nisu registrirani kod
mjerodavne kinološke organizacije i koji nemaju odgovarajući rodovnik.
Zabranjeno je sa psima proganjati divljač izvan terena ograñenog za trening u vremenu od 05.
siječnja do 31. srpnja.
Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim
šumskim i poljoprivrednim površinama koje su ograñene ogradom kroz koju dlakava divljač
ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i
drugim površinama i objektima kada je to utvrñeno posebnim propisima.
Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka, osobi koja ima položen sokolarski ispit dopušten
je lov divljači pticama grabljivicama koje su za to posebno školovane.
Sokolarski ispit se polaže pred Povjerenstvom za polaganje lovačkog ispita koje se formira pri
Federalnom ministarstvu.
Program sokolarskog ispita i način lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje)
propisuje federalni ministar.
Članak 58.
U lovu se smiju isključivo koristiti čistokrvni lovački psi s položenim ispitom uroñenih
osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinačno, koji posjeduje
rodovnicu jedne od članica Meñunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu
ocjenu u obliku (eksterijeru).
Kinološki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje čistokrvnost i pasminska
pripadnost, propisuju uvjete za ispit uroñenih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdaju
certifikat za položene radne ispite.
Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreñenim područjima propisuje federalni
ministar.
Članak 59.
Iznimno od odredaba članka 57. stavak 1. al. 2. i 4., federalni ministar može odobriti
korisniku lovišta hvatanje divljači mrežama, klopkama i omamljujućim sredstvima, ali samo
za znanstvene svrhe, umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovišta, kao i za potrebe zooloških
vrtova i izvoza.
Članak 60.
Kantonalni ministar može propisati da se na zemljištima zasijanim ili zasañenim odreñenim
poljoprivrednim kulturama može zabraniti lov divljači u vrijeme kada bi to štetilo tim
kulturama.
Članak 61.
Tereni za obuku i trening lovačkih pasa odreñuju se lovnogospodarskom osnovom. U tom
cilju može se izdvojiti najviše do 5% ukupne površine lovišta.
Članak 62.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.
Za korištenje divljači i njenih dijelova, kao i pružene usluge u lovištu korisniku lovišta plaća
se naknada, osim u ograñenim prostorima za obuku pasa.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju
kantonalnom ministarstvu ili osobama kojim je povjerena zaštita divljači na tim površinama.
Lovac, član lovačke udruge koja je korisnik lovišta, plaća za uporabu divljači i njenih dijelova
:
– za visoku divljač 40% tržišne vrijednosti,
– za nisku divljač 25% tržišne vrijednosti.
Strani i domaći lovci turisti, za uporabu divljači i njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu
tržišnu cijenu.
Cjenik odstrjela i uporabe divljači te drugih usluga u lovištu, na bazi tržišne vrijednosti,
donosi federalni ministar.
Članak 63.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovišta samo uz potvrdu
korisnika lovišta.
Potvrdu o podrijetlu divljači i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovišta.
Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova iz stavka 2. ovog članka i uvjete pod
kojima se može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i
uporaba mesa divljači u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.
Članak 64.
Trofejima od divljači, glede ovog zakona, smatraju se rogovi srndaća, jelena lopatara, jelena,
divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno
medvjeda, vuka i divlje mačke, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli primjerak velikog i malog
tetrijeba.
Trofeji od divljači mogu se iznositi iz lovišta samo uz trofejni list.
Korisnik lovišta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima.
Članak 65.
Trofej ocjenjuje povjerenstvo sastavljeno od tri člana koju formira korisnik lovišta.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka vrši ocjenu trofeja na temelju standarda Meñunarodnog
savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (u daljnjem tekstu: CIC).
Članovi povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju imati položen ispit za ocjenjivanje
trofeja.
Program i način polaganja ispita iz stavka 3. ovog članka donosi Lovački savez.
Članak 66.
Bliže propise o obliku obrasca, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista
donosi federalni ministar.
Članak 67.
Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjača trofeja odreñene vrste divljači
u Federaciji na temelju banke podataka o vrijednim trofejima.
Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovački savez.
Korisnici lovišta dužni su mjerodavnom Lovačkom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista
za trofeje vrijednosti brončane medalje pa naviše.
Vrhunski trofej je vlasništvo onog tko je divljač odstrijelio, ali se ne može iznijeti izvan
teritorija Federacije sve dok po vrijednosti CIC poena ne doñe na 4. mjesto.
Korisnik lovišta je dužan upoznati stranog državljanina prije odlaska u lov o propisima koji
vrijede za vrhunske trofeje.
Obavijest o izlaženju odreñenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje Lovački savez.
Iznimno od stavka 4. ovog članka, federalni ministar na prijedlog Lovačkog saveza ili
Lovačke udruge može odobriti iznošenje vrhunskog trofeja izvan teritorija Federacije.
Bliži propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog
akta odredit će federalni ministar posebnim aktom.
VIII. SPRJEČAVANJE I NAKNADA ŠTETE
Članak 68.
Korisnik lovišta dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač može učiniti
imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanje broja divljači
prema kapacitetu lovišta, osiguranje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.).
Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište dužni su
na zemljištu, objektima gdje stoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati
uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama,
električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili
premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu,
postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i
sl.).
Mjere iz stavka 2. ovog članka propisuje kantonalni ministar.
Korisnik lovišta i korisnici zemljišta i voda na čijem je području osnovano lovište, kao i
korisnici okolnih zemljišta i voda, mogu pitanje naknade štete koju divljač počini regulirati i
meñusobnim sporazumom (ugovaranje paušalne naknade, osiguranje kod osiguravajućeg
društva i sl.).
Članak 69.
Ako se radnjama, odnosno mjerama iz članka 68. stavak 1. ovog zakona, počini šteta, korisnik
lovišta je dužan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi
lovište.
Članak 70.
Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je
lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni poduzeo propisane mjere zaštite.
Štetu koju počini divljač za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova dužan je
nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu.
Iznimno, za štetu koji počini medvjed na utvrñenim uzgojnim područjima naknadu plaća
Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30%
procjene štete.
Nema odgovornosti za štetu koju je počinio medvjed na stoci bez pastira kao i u područjima
gdje je paša zabranjena.
Obveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na pričinjenu štetu.
Članak 71.
Za štetu koju prigodom lova divljači počine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik
lovišta, a korisnik lovišta ima pravo regresa od lovaca odnosno njihovih pomoćnika.
Članak 72.
Fizičke i pravne osobe koje odstrijele ili nanesu štetu divljači bespravnim lovom ili na drugi
nezakonit način, dužni su korisniku lovišta u čijem lovištu ta divljač stalno obitava, naknaditi
štetu prema odštetnom cjeniku, a u slučaju spora odreñuje se nadležnost suda prema mjestu
nastanka štete.
Odštetni cjenik iz stavka 1. ovog članka donosi federalni ministar.
Sporove o naknadi štete iz stavka 1. ovog članka rješava mjerodavni sud.
Članak 73.
Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a
najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.
Kantonalno ministarstvo dužno je odmah, a najkasnije tri dana po primitku prijave štete
odrediti povjerenstvo za utvrñivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti.
Povjerenstvo sačinjavaju tri člana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjednik
povjerenstva), stručna osoba za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski
stručnjak) i stručna osoba za utvrñivanje uzroka štete (vještak za lovstvo), šumarske,
veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke s iskustvom na istim poslovima.
Povjerenstvo je dužno da odmah izvrši očevid i o svom radu sačini zapisnik.
Na očevid se poziva oštećeni i korisnik lovišta.
Zapisnik povjerenstva sadrži naročito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na
odreñenu vrstu divljači, obujam i visinu štete, kao i poduzete mjere oštećenog prije i poslije
počinjene štete.
Članak 74.
Po primitku zapisnika iz članka 73. stavak 4. ovog zakona, kantonalno ministarstvo pokušat
će sporazumno utvrditi štetu izmeñu oštećenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za
naknadu štete.
Sporazum o naknadi štete sadrži naročito visinu naknade i rok njene isplate.
Sporazum o naknadi štete ima snagu izvršnog naslova.
Ako ne doñe do sporazuma oštećeni će se pravno uputiti za podnošenje tužbe mjerodavnom
sudu glede utvrñivanja štete i njene visine.
IX. LOVOČUVARSKA SLUŽBA
Članak 75.
Korisnik lovišta dužan je osigurati lovočuvarsku službu.
Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari kao službene (ovlaštene) osobe uposlene u lovištu.
Lovočuvari obnašaju dužnost naoružani lovačkim oružjem, u odori sa službenom oznakom –
lovočuvar.
Lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole (šumarske,
agronomske, veterinarske struke) koja je zdravstveno sposobna za vršenje odreñenih poslova
utvrñenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava
uvjete za nošenje oružja kao i druge uvjete utvrñene zakonom i aktima korisnika lovišta.
Lovočuvar posjeduje legitimaciju lovočuvara koju izdaje korisnik lovišta.
Federalni ministar će propisati vrstu odore, oznake, uvjete za nošenje oružja, vrstu oružja i
veličinu lovočuvarskog rajona.
Članak 76.
Lovočuvar je ovlašten:
– da od osoba zatečenih sa sredstvima za lov u lovištu zahtjeva da pokažu odobrenje za
odstrjel odnosno lovačku kartu, kao i druge isprave kojima se utvrñuje identitet tih osoba;
– da zahtjeva osobne isprave od osobe zatečene u vršenju prekršaja ili kaznenog djela koji se
odnose na lovstvo i od osoba za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo takvo djelo ili
prekršaj, ako ne može na drugi način da utvrdi identitet te osobe;
– da radi pronalaženja predmeta kojima je izvršen prekršaj ili kazneno djelo koji se odnose na
lovstvo, vrši pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari za koja postoji
osnovana sumnja da prevoze odnosno prenose ulovljenu divljač, dijelove ulovljene divljači ili
trofeje od divljači;
– da pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen sukladno propisima;
– da privremeno oduzima i bez odlaganja preda mjerodavnom organu ulov, sredstva za lov,
kao i druge predmete pronañene u lovištu, ako postoji osnovana sumnja da su uporabljeni ili
bili namijenjeni za izvršenje kaznenog dijela ili prekršaja koji se odnose na lov, ili da su
nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog kaznenog dijela ili prekršaja;
– da odstranjuje ranjenu i bolesnu divljač;
– da izvještava o pojavi bolesti ili uginuću divljači i opasnosti od elementarnih nepogoda.
Lovočuvar je dužan da osobi od koje su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov, izda potvrdu
o oduzimanju spomenutih sredstava.
S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavka korisnik ne može raspolagati
(uništiti, prodati, predati, zamjeniti i sl.) do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred
drugim mjerodavnim organom.
Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekršajnom postupku kao
dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koji podnosi mjerodavni lovni inspektor
ili oštećeni.
U slučajevima iz stavka 1. ovog članka osoba koja je zatečena sa sredstvima za lov u lovištu
dužna je na zahtjev lovočuvara pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lovačku kartu i
ispravu kojim se utvrñuje njegov identitet, kao i da omogući pregled ulova, sredstava za lov,
pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari.
Članak 77.
Oblik i sadržaj obrasca legitimacije lovočuvara, voñenje evidencije o izdanim legitimacijama
i sadržaj službene knjige lovočuvara propisuje federalni ministar.
Lovočuvar je dužan voditi službenu knjigu.
Članak 78.
Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu
podnosi korisnik lovišta na temelju izvješća – prijave lovočuvara i drugih službenih osoba.
X. NADZOR NAD PROVEDBOM OVOG ZAKONA
Članak 79.
Federalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih
na temelju ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost Federacije, kao i upravni
nadzor nad radom ovlaštenih pravnih osoba u prenijetim poslovima odreñenih ovim zakonom
koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti.
Federalno ministarstvo vrši instancijski nadzor, daje stručne naputke i objašnjenja u primjeni
zakona nad radom pravnih osoba kojima su povjerene javne ovlasti.
Federalno ministarstvo vrši i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršenja
federalne politike u oblasti lovstva na teritoriju Federacije.
Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih
na temelju ovog zakona koji su zakonom stavljeni u nadležnost kantona, kao i upravni nadzor
nad obavljanjem poslova odreñenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti, a
stavljeni su u nadležnost kantona.
Članak 80.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona vrše, odnosno obavljaju federalni lovni
inspektori i kantonalni lovni inspektori sukladno odredbama ovog zakona i Zakona o šumama
(¨Službene novine Federacije BiH¨, br. 20/02, 29/03 i 37/04).
Federalni lovni inspektor ima sljedeće nadležnosti:
1. pregleda lovnogospodarsku osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje;
2. kontrolira primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu
dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na
divljač i lovišta;
3. kontrolira rad lovačkih saveza u poslovima koji su im povjereni kao javne ovlasti ovim
zakonom;
4. kontrolira provedbu odredbi ovog zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za znanstvenoistraživačke
svrhe kao i sokolarenje;
5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj
iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrñene ovim zakonom i propisima
donesenih temeljem njega.
Ukoliko nañe da je povrijeñen ovaj zakon ili drugi propis donesen temeljem njega federalni
lovni inspektor ima pravo i obvezu:
– rješenjem narediti otklanjanje utvrñenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreñenom
roku;
– podnijeti mjerodavnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
– poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima
ovlašten.
Kantonalni lovni inspektor ima sljedeće ovlasti:
1. kontrolira da li korisnik lovišta ispunjava propisane uvjete za gospodarenje;
2. kontrolira da li je godišnji plan gospodarenja lovištem sukladan lovnogospodarskoj osnovi;
3. kontrolira lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za
ulovljenu divljač;
4. pregleda radove i objekte u lovištima;
5. oduzima do odluke mjerodavnog organa bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu
uginulu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje;
6. nareñuje privremene mjere za sprječavanje štete u žurnim slučajevima u kojima bi mogla
nastupiti šteta;
7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijesti od svjedoka, vještaka, odgovornih i drugih osoba;
8. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa
donesenih temeljem njega;
9. izvještava mjerodavne organe federalne uprave o nepravilnostima i predlaže provedbu
odreñenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
10. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i
propisa donesenih temeljem njega;
11. poduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima.
Članak 81.
Kada nadležni lovni inspektor prigodom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije
primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje
utvrñene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Protiv rješenja kantonalnog lovnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu
u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u
roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja federalnog lovnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u
roku od osam dana od dana primitka rješenja.
XI. KAZNENE ODREDBE
Članak 82.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, ako:
1. lovi zaštićenu divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. st. 1. i 2.);
2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemiruje divljač (članak
14. st. 2. i 3.);
3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova (članak 16.), lovostajem
zaštićenih vrsta za vrijeme trajanja lovostaja (članak 17.) ili privremena zabrana lova (članak
18);
4. vrši smanjenje broja zaštićene divljači bez dozvole Federalnog ministarstva (članak 19.
stavak 2.);
5. postupi protivno odredbama članka 21;
6. vrši trovanje divljači (članak 29. stavak 1.);
7.vrši trovanje divljači bez odobrenja federalnog ministra ( članak 29. stavak 2.);
8.unosi u lovište oružje koje nije lovačko i postupa sa njime suprotno odredbama članka 30. ;
9. korisnik lovišta dâ u podzakup ili ustupi drugom korisniku lovište (članak 38. stavak 4.);
10. korisnik lovišta ne osigura vršenje stručnih poslova osobama predviñenim u članku 42.;
11. korisnik lovišta ne vodi katastar lovišta na način kako je propisano člankom 44.;
12. na vrijeme ne donese lovnogospodarsku osnovu (čl. 45. i 46. );
13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gospodarenja i
godišnji plan gospodarenja lovištem (članak 48.);
14. ne donese opći akt iz članka 53.;
15. postupi protivno odredbama članka 56. st.1.i 2. i članka 57. stavak 1. al. 1-12 i st. 4. i 5..;
16. ne osigura i ne organizira lovočuvarsku službu na način kako je propisano člankom 75.;
17. lovnom inspektoru ne omogući pregled po osnovu ovlaštenja iz članka 80.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1000 KM do
2000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 83.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, ako:
1. vlasnik pušta pse bez kontrole po lovištu, odnosno korisnik lovišta ne uklanja pse i mačke
koji se kreću bez kontrole po lovištu (članak 22.);
2. vrši ograñivanje lovišta protivno odredbama članka 25.;
3. vrši naseljavanje novih vrsta divljači bez odobrenja Federalnog ministarstva (članak 26.);
4. postupi protivno odredbama članka 27. odnosno ne pribavi propisano odobrenje;
5. korisnik lovišta vidljivo ne obilježi granice lovišta (čl. 35. i 41.);
6. ne utemelji katastar lovišta ili ne dostavi kantonalnom ministarstvu katastar lovišta (članak
44.);
7. korisnik lovišta lov vrši prije dobivene suglasnosti (članak 48. stavak 7.);
8. ne izvrši reviziju lovnogospodarske osnove ( članak 49. stavak 3);
9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvršenim radovima i mjerama
predviñenih lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom (članak 50.);
10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za gospodarenje i promicanje lovišta
(članak 51.);
11. korisnik lovišta ne spriječi sva neetična ponašanja u lovištu (članak 52.);
12. dozvoli lov članovima lovačke udruge koji nemaju položen lovački ispit (članak 55.) i koji
nisu članovi lovačkih udruga;
13. ne osigura odobrenje za odstrjel odnosno lovnu kartu (članak 56.);
14.korisnik lovišta ne vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima (članak 64. stavak 3.);
15.mjerodavni lovački savez ne vodi banku podataka o vrijednim trofejima (članak 67. stavak
2.);
16.dozvoli iznošenje trofeja izvan teritorija Federacije (članak 67. st. 4. i 7.);
17.ne izda legitimaciju lovočuvaru i lovočuvar ne vodi službenu knjigu (članak 77. st. 1. i 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do
2.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 84.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac
(fizička osoba) ako:
1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili uznemiruje divljač ili na neki drugi
način ugrožava opstanak divljači (članak 14. stavak 2.);
2. vrši lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo (članak 21. stavak 1.);
3. bez odobrenja kantonalnog ministra drži divljač u ograñenom prostoru (članak 27. stavak
2.);
4. vrši trovanje divljači (članak 29. stavak 1.);
5. odstrjel divljači vrši ne lovačkim oružjem (članak 54. stavak 1.);
6. se lov vrši nabojima koji nisu lovački ili poluautomatskom ili automatskom puškom
(članak 54. stavak 3.);
7. vrši lov krupne divljači osim svinja, prigonom, progonom ili sa psima (članak 54. stavak
4.);
8. vrši lov bez lovne karte i bez odobrenja za odstrijel (članak 56. stavak 1.);
9. lovi divljač u slučajevima navedenim u članku 57. stavak 1.al. 1-12, i st. 4. i 5.,
10. se u lovu koristi nečistokrvnim lovačkim psima sa ispitima ( članak 58. stavak 1.);
11. vrši lov divljači mrežama, klopkama i omamljujućim sredstvima bez odobrenja federalnog
ministra ( članak 59. stavak 1.);
12. uginulu divljač ili ulovljenu divljač koristi suprotno članku 62. stavak 1.;
13. vrši promet divljači i njenih dijelova protivno odredbama članka 63. stavak 1.;
14. iznosi sa područja lovišta ulovljenu divljač i njene dijelove bez popratnice, odnosno
trofejnog lista ( članak 64. stavak 2.);
15. na zahtjev lovočuvara ne pokaže lovačke i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova,
sredstava za lov ili sredstava za prijevoz odnosno prijenos stvari (članak 76.stavak 1.al.1-5.).
Članak 85.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac ako:
1. lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. stavak 2.);
2. lovi divljač nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan način i izvan odreñenog vremena
(članak 9. stavak 2.);
3. vrši lov ženki dok su bremenite, leže na jajima ili se hrane, uništava legla, gnijezda i jaja
divljači (članak 14. stavak 5.);
4. vrši lov medvjeda i drugih zaštićenih divljači unutar zaštićenog uzgojnog područja (članak
17.);
5. vrši lov odreñene vrste divljači za vrijeme privremene zabrane lova(članak 18. stavak 1.);
6. rabi kemijska sredstva štetna za divljač (članak 20. stavak 1);
7. pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (članak 22. stavak 1.);
8. pušta ovčarske pse po lovištu izvan stada ( članak 22. stavak 1. i članak 23. stavak 1.);
9. vlasnici pasa i mačaka puštaju pse i mačke u lovištu bez nadzora na udaljenosti od 300 m
od nastambe ili stada ( članak 23.stavak 2.);
10. postupi protivno odredbama članka 28. stavak 1. al. 1. do 5;
11. unosi u lovište oružje koje nije lovačko ili se kreće izvan javnih putova ili vozi po tuñem
lovištu sa oružjem koje nije u futroli ili prtljažniku vozila i ispražnjeno (članak 30. st. 1. i 2.);
12. vrši trening i obuku pasa protivno članku 61.;
13. bespravnim lovom nanese štetu divljači (članak 72. stavak 1.).
Članak 86.
U postupku po prekršaju pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja
sredstava koja su uporabljena ili namijenjena za počinjenje prekršaja.
Osobi koja počini prekršaj iz članka 84. stavak 1. toč. 1. do 8. i članka 85. stavak 1. toč. 3. i 4.
ovog zakona uz izrečenu kaznu, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava koja su
uporabljena za počinjenje prekršaja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene počinjenim
prekršajem.
Za slučaj iz stavka 2. ovog članka izreći će se mjera oduzimanja dozvole za držanje i nošenje
oružja u trajanju od dvije do pet godina.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
Postupak za naknadu štete pričinjene od divljači započet prije stupanja na snagu ovog zakona,
nastavit će se po odredbama ovog zakona, ako do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije
donijeto prvostupanjsko rješenje o naknadi štete.
Ako je u postupku naknade štete donijeto prvostupanjsko rješenje do dana stupanja na snagu
ovog zakona, postupak po žalbi nastavit će se po odredbama koje su bile na snazi do tog dana.
Ako je rješenje iz stavka 2. ovog članka poništeno prije stupanja na snagu ovog zakona,
postupak naknade štete nastavit će se po odredbama ovoga zakona.
Članak 88.
Korisnici koji gospodare lovištima dužni su u roku od godinu dana, od dana stupanja na snagu
ovog zakona, uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte s odredbama ovoga zakona.
Članak 89.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o lovstvu («Službeni list
SR BiH», br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94).
Do donošenja podzakonskih propisa predviñenih u članku 90. ovoga zakona, na teritoriju
Federacije primjenjivat će se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na
snagu ovoga zakona, ako nisu u oprečnosti sa odredbama ovoga zakona.
Članak 90.
Federalni ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti
sljedeće provedbene propise o:
– načinu, sredstvima i alatima kojima se obavlja lov iz članka 9. stavak 2. ovog zakona;
– privremenoj zabrani lova iz članka 18. stavak 3.;
– vremenu lova lovostajem zaštićene divljači iz članka 24. stavak 1.;
– uvjetima gospodarenja lovištem iz članka 38. stavak 2.;
– načinu obilježivanja granica lovišta iz članka 41. stavak 2.;
– sadržaju i načinu voñenja katastra lovišta iz članka 44. stavak 4.;
– evidentiranju izvršenih radova iz članka 50. stavak 4.;
– načinu uporabe lovačkog oružja i municije iz članka 54. stavak 6.;
– programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita iz članka 55. stavak 3.;
– programu sokolarskog ispita i načinu lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje) iz
članka 57. stavak 8.;
– vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreñenim područjima iz članka 58.
stavak 3.;
– cjeniku odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu iz članka 62. stavak 6.;
– obrascu potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova i uvjetima pod kojim se može vršiti
prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima kao i uporabi mesa divljači
u ugostiteljskim objektima iz članka 63. stavak 3.;
– obliku obrasca, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrde i trofejnog lista iz članka 66.;
– banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskih trofeja iz članka 67. stavak 8.;
– odštetnom cjeniku iz članka 72. stavak 2.;
– obliku i sadržaju obrasca legitimacije lovočuvara, vrsti odore, oznake, uvjetima za nošenje
oružja, vrsti oružja i veličini lovočuvarskog rajona iz članka 75. stavak 6.;
– obliku i sadržaju obrasca legitimacije, voñenju evidencije o izdanim legitimacijama i
sadržaju službene knjige lovočuvara iz članka 77. stavak 1.
Članak 91.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ¨Službenim novinama Federacije
BiH¨.
PREDSJEDATELJ PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Slavko Matić Muhamed Ibrahimović

CategoriesUpšteno

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU

Član 1.

U Zakonu o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 4/06 i 8/10) u članu 1. stav 1. riječi: “organizacija lovstva i lovišta” zamjenjuju se riječima: “ustanovljenje i dodjela
lovišta”.

Član 2.

Član 2. mijenja se i glasi:

“Član 2.

U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa slijedećim značenjem:
Divljač, u pogledu ovoga zakona su određene vrste životinja koje slobodno žive u prirodi;
Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, zaštite i racionalnog korištenja divljači;
Korisnik lovišta je pravno lice koje je na osnovu odredbi ovoga zakona dobilo lovište na gazdovanje;
Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i racionalno korištenje divljači;
Otvoreno lovište je lovište u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograđeno lovište je lovište u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracije divljači;
Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta namijenjen intenzivnom uzgoju divljači za potrebe naseljavanja, povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa;
Lovno-privredna osnova je planski akt kojim se uređuje gazdovanje divljači i lovištem za desetogodišnji period;
Program uzgoja divljači je planski i privredni akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i upotreba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači predstavlja divljač ili određeni dio divljači, obrađen na odgovarajući način, tako da se može ocjenjivati prema međunarodnim formulama za ocjenu trofeja;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova od evidentiranog najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka, u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, ovim zakonom označenih kao divljač.”

Član 3.

U članu 5. iza riječi “sakupljanje” dodaju se riječi: “odstrijeljene i”.

Član 4.

U članu 6. stav 2. alineja 8. briše se.

Član 5.

U članu 7. stav 2. riječ “zaštićene” briše se.

Član 6.

U članu 10. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
“Korisnici lovišta u smislu ovoga zakona ne mogu biti pravna lica koja su tokom lovne godine dva ili više puta kažnjavana za prekršaj iz člana 82. stav 1. tač. 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga zakona.
Korisnik lovišta je dužan:
– da izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta najmanje jednom godišnje;
– da obezbijedi finansijska sredstva za provođenje lovno-privredne osnove, za sanaciju šteta na divljači i lovištu, kao i nadoknadu štete koju pričini divljač;
– da ima stručnu službu, odnosno stručno lice za sprovođenje lovno-privredne osnove;
– da ima organizovanu lovočuvarsku službu;
– da ima lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje koristi, koji posjeduje rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od članica Međunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit urođenih osobina;
– da ima lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako u lovištu koje koristi ima predviđen odstrjel krupne divljači ili da ima ugovor o korištenju psa sa pravnim ili fizičkim licem koje posjeduje takvog psa.”

Član 7.

U članu 12. st. 3. i 4. brišu se.

Član 8.

Član 13. mijenja se i glasi:

“Član 13.

Divljač u smislu ovoga zakona su sljedeće vrste životinja:
a) DLAKAVA DIVLJAČ (SISARI)
– Glodari (Rodentia): bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica
(Sciurus vulgaris), evropski dabar (Castor fiber);
– Dvojezubci (Lagomorpha): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus)”.
– Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus),
čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeni tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),
lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed
(Ursus arctos).
– Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), divlja
svinja (Sus scrofa)
b) PERNATA DIVLJAČ (PTICE)
– Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna(Alectoris graeca), jarebica šumska – lještarka(Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan(Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac(Lyrurus tetrix).
– Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas querquedula), patka glogoljica (Netta rufina),patka kreketaljka (Anas strepera), patkalastarka (Anas acuta), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula),patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila(Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guskaglogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta(Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronacveliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus).
– Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta
(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax), bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus).
– Rode (Ciconidae): bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra).
– Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis falcinellus), žličarka bijela (Platalea
leucorodia).
– Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi
(Pelecanus crispus).
– Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđeglavi (Aegypius
monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypaetus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao štekavac
(Haliaeetus albicilla), orao ribar (Pandionhaliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo),škanjac gaćaš (Buteo lagopus), jastreb kokošar(Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter
nisus), eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska
(Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrđasta (Milvus milvus).
– Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo),
soko smeđi (Falco cherrug), soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco
columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni).
– Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus).
– Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus),
zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijoka kušica
(Porzana pusilla), štijoka riđa (Porzana porzana).
– Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Tetrax tetrax).
– Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus).
– Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka
kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozicamala
bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka
(Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limosa limosa), muljača smeđa (Limosa lapponica).
– Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi
pomornik (Stercorarius pomarinus).
– Galebovi (Laridae): galeb riječni (Larus ridibundus), galeb srebrni (Larus argentatus),
galeb obični (Larus canus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus
melanocephalus).
– Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra
crna (Chlidonias niger).
– Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto).
– Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bubo bubo), mala ušara-utina (Asio otus), ušara
šumska (Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba).
– Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae):
vranac veliki-kormoran (Phalacrocorax carbo), vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pygmeus).
– Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis).
– Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellata).
– Vrane (Corvidae): gavran (Corvus corax), vrana siva (Corvus cornix), gačac (Corvus
frugilegus), čavka (Corvus monedula), krehasojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica
pica), kreja lješnikara (Nucifraga caryocatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus).
Ako se na teritoriji Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njen status divljači privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u
daljem tekstu: Federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.

Član 9.

U članu 15. stav 1. alineja 1. riječ “kozorog” briše se, a iza riječi “ris” dodaje se interpunkcijski znak “zarez” i riječi: “obični jelen, evropski dabar”.

Član 10.

Član 17. mijenja se i glasi:

“Član 17.

Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, obični jelen, jelen lopatar, muflon, zec, vuk, kuna zlatica, kuna bjelica, divlja svinja, evropski dabar, veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.
Uzgojna područja mogu se ustanoviti za zaštićene vrste divljači, na zemljištima i vodama na kojima postoje ekološki i prirodni uslovi za njihov opstanak (razvoj i reprodukcija).
Uzgojna područja ustanovljava federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministra nadležnog za poslove lovstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), odnosno kantonalnih
ministara ako se uzgojno područje nalazi na području dva ili više kantona.”

Član 11.

U članu 25. broj “600” zamjenjuje se brojem “400”:

Član 12.

Član 26. mijenja se i glasi:

“Član 26.

Unošenje u lovište nove vrste divljači i ponovno naseljavanje nestalih vrsta divljači provodi se u skladu sa planovima gazdovanja lovištem i Zakonom o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/13). ”

Član 13.

Član 27. mijenja se i glasi:

“Član 27.

Za potrebe naučnog istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno, ograđenom prostoru.
U slučaju iz st. 1. ovog člana donosi se rješenje kojim se propisuju način i mjere koje će se pri tome provoditi, te period važenja odobrenja.”

Član 14.

Član 31. mijenja se i glasi:

“Član 31.

Lovištem, u smislu ovog zakona, smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajan
opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, bez obzira na vlasništvo.
Lovište osniva skupština kantona na prijedlog nadležnog kantonalnog ministarstva.
Akt o osnivanju lovišta obavezno sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge
potrebne podatke.
Prema namjeni lovišta mogu biti: sportsko-privredna, privredna i lovišta sa posebnom namjenom (posebna lovišta).
Pod privrednim lovištem podrazumijeva se lovište čija je osnovna namjena bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti.
Pod sportsko-privrednim lovištem podrazumijeva se lovište čija je namjena sportsko-privrednog karaktera.
Na površinama šuma sa posebnom namjenom (naučnog, kulturnog, vjerskog, historijskog i dr. značaja) kao i na površinama koje predstavljaju izuzetno pogodna staništa rijetkih, prorijeđenih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može osnovati posebno lovište uz
prethodno pribavljenu saglasnost vlade kantona.
Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, saglasnost za osnivanje posebnog lovišta daju vlade kantona.
Aktom o osnivanju lovišta iz st. 7. i 8. ovog člana Vlada Federacije određuje i korisnika lovišta.
Postupak dodjele posebnog lovišta na korišćenje propisat će federalni ministar.”

Član 15.

U članu 34. stav 1. iza riječi “otvorena lovišta” briše se interpunkcijski znak “zarez”, a riječi: “i uzgajališta divljači” brišu se.
U stavu 4. broj “600” zamjenjuje se brojem “400”.
St. 5. i 6. istog člana brišu se.

Član 16.

Iza člana 34. dodaje se novi član 34a. koji glasi:

“Član 34a.

Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta koji obuhvata površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju
većeg broja kvalitetne i zdrave divljači namijenjene za reprodukciju, potrebe naseljavanja i povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa.
Izuzetno od stava 1. ovoga člana, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama privrednog ribnjaka sa obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim
nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju i na drugim površinama zemljišta u privatnom vlasništvu.
Dozvolu za ustanovljavanje uzgajališta divljači iz stava 2. ovog člana izdaje kantonalno ministarstvo na zahtjev vlasnika privatnog posjeda.
Uzgajalište divljači se ustanovljava u skladu sa važećom lovno-privrednom osnovom i godišnjim planom gazdovanja lovištem.”

Član 17.

Član 36. mijenja se i glasi:

“Član 36.

Privredno lovište dodjeljuje se na korištenje u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o koncesijama (“Službene novine Federacije BiH”, br. 40/02 i 61/06) – (u daljem tekstu: Zakon o koncesijama) i zakonom o koncesijama kantona.
Pravo učešća na javnom pozivu za dodjelu privrednog lovišta na koncesiju imaju pravna lica registrovana za bavljenje lovstvom, privredna društva šumarstva i lovačka udruženja.
Na prijedlog kantonalnog ministarstva Vlada kantona će propisati uslove, kriterije i postupak dodjele privrednih lovišta na koncesiju.
Nadležni kantonalni organ donosi odluku o dodjeli koncesije za korištenje lovišta najpovoljnijem ponuđaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrđene u javnom pozivu.
Godišnja koncesiona naknada za korištenje lovišta je najpovoljnija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divljači.
Koncesiona naknada iz stava 5. ovog člana plaća se u skladu sa kantonalnim zakonom o koncesijama. Prikupljena sredstva iz stava 6. ovog člana koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obaveze propisane ovim zakonom.
Jednom pravnom licu može se dodijeliti više lovišta na korištenje.
Rok na koji se dodjeljuje koncesija za korištenje lovišta ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30 godina. Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku.”

Član 18.

Član 37. mijenja se i glasi:

“Član 37.

Sportsko-privredno lovište dodjeljuje se u zakup putem javnog poziva koji raspisuje kantonalno ministarstvo.
Pravo učešća na javnom pozivu za dodjelu sportskoprivrednog lovišta u zakup imaju lovačka udruženja.
Nadležno kantonalno ministarstvo će propisati uslove, kriterije i postupak dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup.
Prije raspisivanja javnog konkursa za dodjelu sportskoprivrednog lovišta kantonalno ministarstvo propisuje način vrednovanja ponuda za dodjelu lovišta na korištenje.”

Član 19.

Iza člana 37. dodaju se novi čl. 37a. i 37b. koji glase:

“Član 37a.

Vlada kantona, na prijedlog resornog kantonalnog ministarstva donosi odluku o dodjeli sportsko-privrednih lovišta u zakup najpovol?nijem ponuđaču koji ispunjava kriterije
utvrđene u javnom pozivu.
Kantonalni ministar imenuje komisiju za proceduru dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup.
Godišnja zakupnina za korišćenje lovišta je najpovol?nija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divl?ači iz
važeće lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divl?ači.
Zakupnina se uplaćuje u korist budžeta kantona u iznosu od 60%, u korist Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u dal?em tekstu: Budžet Federacije) u iznosu od 20% i u budžet
opštine na čijem području se ostvaruje prihod u iznosu od 20% najkasnije do 31. januara za tekuću lovnu godinu.
Prikupl?ena sredstva iz stava 3. ovog člana koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obaveze propisane ovim zakonom.
Lovište se daje u zakup na period od 10 lovnih godina.
Jednom korisniku lovišta u zakup se može dati više lovišta.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati u podzakup ili ustupiti drugom korisniku.”

“Član 37b.

Posebno lovište se daje na korištenje na period od 10 lovnih godina.
Jednom pravnom licu može se dati više posebnih lovišta na korištenje.
Korisnik posebnog lovišta, posebno lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku.”

Član 20.

Član 39. mijenja se i glasi:

“Član 39.

O dodjeli lovišta na korištenje, a na osnovu odluke nadležnog kantonalnog organa iz člana 36. stav 5. i člana 37a. stav 1. ovoga zakona zaključuje se ugovor između kantonalnog
ministarstva i korisnika lovišta.
O dodjeli posebnog lovišta na korištenje, a na osnovu odluke Vlade Federacije BiH iz člana 31. stav 7. ovog zakona zaključuje se ugovor između Federalnog ministarstva i korisnika lovišta.
Ugovor iz st. 1. i 2. ovog člana mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište u zakup odnosno pod koncesiju, granice lovišta,
procjenu brojnog stanja divljači, uslove kojih se korisnik lovišta mora pridržavati, mjere koje je korisnik lovišta dužan preduzeti u cilju unaprjeđivanja lovišta, mjere zaštite divljači, uslove
organiziranja i finansiranja lovočuvarske službe, odredbe o provođenju lovno-privredne osnove, visinu i način plaćanja koncesione naknade odnosno zakupa, kao i uslove za raskidanja ugovora.
Ugovor o korištenju lovišta koje se daje pod koncesiju, osim navedenog u stavu 3. ovog člana mora sadržavati sve elemente iz člana 29. Zakona o koncesijama.
Pored elemenata iz st. 3. i 4. ovoga člana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono pravne elemente.”

Član 21.

Član 44. mijenja se i glasi:

“Član 44.

Za svako lovište vodi se katastar lovišta.
Korisnik lovišta vodi katastar lovišta.
Korisnik lovišta je dužan po jedan primjerak izrađenog katastra lovišta dostaviti Federalnom ministarstvu i kantonalnom ministarstvu.
Korisnik iz stava 2. ovog člana dostavlja katastar lovišta sa svim evidentiranim promjenama najdalje do 15. marta tekuće godine za proteklu lovnu godinu.
Sadržaj i način vođenja katastra lovišta propisuje federalni ministar.”

Član 22.

U članu 45. stav 4. se briše.
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5.

Član 23.

Član 46. mijenja se i glasi:

“Član 46.

Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije saglasnost na lovno-privrednu osnovu daje Federalno ministarstvo, a za lovišta koja je osnovala skupština kantona saglasnost na lovnoprivrednu osnovu daje resorno kantonalno ministarstvo.
Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće lovno-privredne osnove.
Greške i nedostaci lovno-privredne osnove utvrđene od strane stručne komisije moraju se otkloniti u roku koji odredi komisija.
Izradu lovno-privrednih osnova finansira korisnik lovišta, a izrada lovno-privrednih osnova za posebna lovišta finansira se iz Budžeta Federacije.
Komisiju iz stava 3. ovog člana imenuje federalni ministar.”

Član 24.

Član 48. mijenja se i glasi:

“Član 48.

Godišnji plan gazdovanja lovištem sastoji se od plana uređenja lovišta, plana uzgoja i zaštite divljači, plana korištenja divljači i finansijskog plana.
Godišnji plan gazdovanja lovištem izrađuje korisnik lovišta za period od 01. aprila tekuće do 31. marta naredne godine (lovna godina).
Uz godišnji plan gazdovanja dostavlja se i izvještaj o izvršenju plana za proteklu lovnu godinu.
Saglasnost na godišnji plan gazdovanja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na godišnje planove gazdovanja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.
Realizaciji godišnjeg plana gazdovanja lovištem može se pristupiti nakon dobijene saglasnosti od nadležnog organa.”
Do donošenja lovno-privredne osnove korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem, a najduže jednu godinu.
Postupak donošenja privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem je isti kao i za redovni godišnji plan gazdovanja.”

Član 25.

U članu 49. stav 2. mijenja se i glasi:
”Izrada i revizija lovno-privredne osnove može se povjeriti pravnom licu registrovanom za obavljanje djelatnosti iz oblasti lovstva ili fizičkom licu sa visokom stručnom spremom šumarske, agronomske i veterinarske struke, koja je u toku fakultetskog školovanja izučavala i položila predmet Lovstvo i koja ima obrtnicu za obavljanje te djelatnosti.”.

Član 26.

U članu 50. stav 3. broj “31” zamjenjuje se brojem “15”.

Član 27.

U članu 51. stav 1. mijenja se i glasi:
“Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gazdovanju lovištem koriste se za realizaciju lovno-privredne osnove (gazdovanje i unapređivanje lovstva) i sticanje dobiti.”

Član 28.

U članu 55. stav 1. mijenja se i glasi:
“Divljač mogu loviti lica starija od osamnaest godina sa položenim lovačkim ispitom.”

Član 29.

Član 56. mijenja se i glasi:

“Član 56.

Lov krupne divljači vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov sitne divljači na osnovu lovne karte. Strani i domaći lovci turisti love na osnovu dozvole za lov.
Dozvolu za lov i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta.
Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj dozvole za lov i lovne karte.”

Član 30.

U članu 58. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
“Vlasnici lovačkih pasa dužni su pse označiti, vakcinisati i upisati u registar pasa u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/00) i
prijaviti pse i nova legla jednoj od članica Međunarodne kinološke federacije u Bosni i Hercegovini”.
Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. i u istom se riječi: “Kinološki savezi u Federaciji izdaju” zamjenjuju riječima: “Kinološki savez iz stava 2. ovog člana izdaje”.
Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 31.

U članu 67. u stavu 6. iza riječi: “Lovački savez” briše se tačka i dodaju riječi: “i o tome obavještava Federalno ministarstvo.”.

Član 32.

U članu 75. stav 4. mijenja se i glasi:
”Lovočuvar može biti lice koja je završilo najmanje III. stepen srednje škole, koje je zdravstveno sposobno za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koje ispunjava uslove za nošenje oružja kao i druge uslove utvrđene zakonom i aktima korisnika lovišta.”.

Član 33.

Član 80. mijenja se i glasi:

“Član 80.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovoga
Zakona, Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) – (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i drugim propisima
kojima se regulira rad federalnih i kantonalnih inspektora.

Član 34.

Iza člana 80. dodaju se novi čl. 80a., 80b., 80c. i 80d. koji glase:

“Član 80a.

Federalna inspekcija može neposredno obaviti poslove iz nadležnosti kantonalne inspekcije, kada ocijeni da se na drugi način ne mogu provesti odredbe ovoga zakona ili drugi propisi
doneseni na osnovu njega, a kantonalna inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloženom roku ili nije završila postupak u roku.
Kantonalna inspekcija može po ovlaštenju i nalogu federalne inspekcije, izvršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti federalne inspekcije.

Član 80b.

Za federalnog i kantonalnog inspektora koji vrše nadzor nad provođenjem ovoga zakona može se imenovati lice koje ima visoku stručnu spremu šumarske struke, diplomirani
inženjer šumarstva sa VII 1. stepenom VSS, odnosno master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja i ispunjava ostale uslove propisane posebnim
zakonom.

Član 80c.

Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, federalni inspektor je ovlašten i dužan da:
1. kontroliše primjenu lovno-privredne osnove;
2. kontroliše primjenu godišnjeg plana gazdovanja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;
3. kontroliše rad lovačkih saveza u poslovima koji su im propisani ovim zakonom;
4. kontroliše provođenje odredbi ovoga zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za naučnoistraživačke svrhe kao i sokolarenje;
5. obavlja poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalnog inspektora za šumarstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.
Ukoliko utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, federalni inspektor ima pravo i obavezu:
– rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
– podnijeti nadležnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno krivičnu prijavu i
– preduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

Član 80d.

Pored ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, kantonalni inspektor je ovlašten i dužan da:
1. kontroliše da li korisnik lovišta ispunjava propisane uslove za gazdovanje;
2. kontroliše da li je godišnji plan gazdovanja lovištem u skladu sa lovno-privrednom osnovom;
3. kontroliše lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divljač;
4. kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza korisnika lovišta;
5. pregleda radove i objekte u lovištima;
6. privremeno, do odluke nadležnog organa, oduzima bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje;
7. naredi privremene mjere za sprječavanje štete u hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta;
8. prikuplja, kad je to potrebno, obavještenja od svjedoka, nalaz vještaka, odgovornih i drugih lica;
9. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovoga zakona i propisa
donesenih na osnovu njega;
10. izvještava nadležnu inspekciju i druge organe o nepravilnostima i predlaže sprovođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera;
11. kontrolira primjenu lovno-privredne osnove;
12. kontrolira primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;
13. kontrolira provođenje ovog Zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za naučno istraživačke namjene kao i sokolarenje;
14. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
15. preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima.”

Član 35.

Član 81. mijenja se i glasi:

“Član 81.

Kada nadležni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje
utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja federalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Član 36.

U članu 82. stav 1. tačka 1. mijenja se i glasi: “lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (član 7. stav 2.)”.
U tački 9. riječi u zagradi: “član 38. stav 4.” zamjenjuju se riječima: “član 36. stav 11., član 37a. stav 8. i član 37b. stav 3”.
U tački 17. broj “80.” zamjenjuje se brojevima “80c. I 80d.”

Član 37.

U članu 83. stav 1. iza tačke 1. dodaje se nova tačka 2. koja glasi:
“ne izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta (član 10. stav 2. alineja 1.)”.
U tački 3. riječi: “bez odobrenja Federalnog ministarstva (član 26.)” zamjenjuju se riječima: “suprotno odredbama člana 26”.
Tačka 12. mijenja se i glasi: “dozvoli lov licima koja nemaju položen lovački ispit (član 55.).
Tačka 15. briše se.
Dosadašnje tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 16. i 17. postaju tač. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.

Član 38.

U članu 84. tačka 3. briše se.
Tačka 10. mijenja se i glasi: “10. u lovu se koristi nečistokrvnim lovačkim psima i ne prijavi lovačkog psa ili novo leglo (član 58. st. 1. i 3.).”
Dosadašnje tač. 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. postaju tač. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14.

Član 39.

Član 88. mijenja se i glasi:

“Član 88.

Nadležni kantonalni organi dužni su u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona osnovati i dodijeliti lovišta na korištenje u skladu sa ovim zakonom.
Korisnici lovišta dužni su u roku od šest mjeseci od dana dobijanja lovišta na korištenje uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte sa odredbama ovoga zakona.
Do okončanja postupka ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje u skladu sa ovim zakonom, brigu o uzgoju i zaštiti divljači vodit će kantonalno ministarstvo.”

Član 40.

Usklađivanje podzakonskih propisa donesenih po osnovu Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 4/06 i 8/10) sa odredbama ovoga zakona izvršit će se u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 41.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinović

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Safet Softić

CategoriesUpšteno

CJENOVNIK ODSTRJELA I KORIŠTENJA DIVLJAČI I DRUGIH USLUGA U LOVIŠTU

ZAKON O LOVSTVU
PODZAKONSKI PROPISI:

Na temelju članka 62. stavak 6. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj
4/06), ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
CJENOVNIK
ODSTRJELA I KORIŠTENJA DIVLJAČI I DRUGIH USLUGA U LOVIŠTU
Članak 1.
Ovim Cjenikom propisuju se cijene za odstrjel i korištenje divljači i druge usluge u
lovištu.
Članak 2.
Cijene se odnose na procijenjenu živu i u lovištu slobodnu divljač.
Ovaj Cjenik je osnova za utvrđivanje početne vrijednosti lovišta i vrijednosti lovišta
na kraju gospodarskog razdoblja, za određivanje koncesijske naknade za lovišta i za
utvrđivanje negativne razlike divljači, u odnosu na propis lovnogospodarske osnove, u
slučaju otkaza ili raskida ugovora o dodjeli lovišta na gospodarenje.
Ovaj Cjenik je minimalni cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u
lovištu za sve korisnike lovišta na području Federacije Bosne i Hercegovine.
I. ODSTRJEL I KORIŠTENJE DIVLJAČI
Članak 3.
1. KRUPNA DIVLJAČ:
1) Jelen (Cervus elaphus L.)
Lovidba
Jelen: od 1. 9. do 31. 1.
Košuta i tele: od 1. 10. do 28. 2.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 120 točaka ………………………………………………………………………………………………………….430
od 120,1 do 130 točaka ……………………………………………………………………………………………760
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
4
od 130,1 do 140 točaka …………………………………………………………………………………………1.080
od 140,1 do 150 točaka …………………………………………………………………………………………1.620
od 150,1 do 160 točaka …………………………………………………………………………………………2.160
od 160,1 do 170 točaka …………………………………………………………………………………………2.700
od 170,1 do 175 točaka …………………………………………………………………………………………3.240
od 175,1 do 180 točaka …………………………………………………………………………………………3.780
od 180,1 do 185 točaka …………………………………………………………………………………………4.600
od 185,1 do 190 točaka …………………………………………………………………………………………5.400
od 190,1 do 195 točaka …………………………………………………………………………………………6.400
od 195,1 do 200 točaka …………………………………………………………………………………………7.500
od 200,1 do 205 točaka …………………………………………………………………………………………8.600
od 205,1 do 210 točaka……………………………………………………………………………………………11.000
preko 210 točaka, svaka točka ………………………………………………………………………………1.000
Promašaj jelena……………………………………………………………………………………………………….200
Za ranjenog a nepronađenog jelena do 150 točaka ………………………………………………….800
Za ranjenog a nepronađenog jelena preko 150 točaka…………………………………………..1.600
Košuta …………………………………………………………………………………………………………………….160
Tele …………………………………………………………………………………………………………………………100
Promašaj košute i teleta …………………………………………………………………………………………….50
Za ranjenu a nepronađenu košutu …………………………………………………………………………..200
Za ranjeno a nepronađeno tele ………………………………………………………………………………..150
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg …………………………………………………………………………6
2) Jelen lopatar (Dama dama L.)
Lovidba
Jelen, košuta i tele: od 16. 9. do 31. 1.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 110 točaka …………………………………………………………………………………………………………400
od 110,1 do 120 točaka ………………………………………………………………………………………….660
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
5
od 120,1 do 130 točaka …………………………………………………………………………………………1.080
od 130,1 do 140 točaka …………………………………………………………………………………………1.620
od 140,1 do 150 točaka …………………………………………………………………………………………2.420
od 150,1 do 160 točaka …………………………………………………………………………………………3.240
od 160,1 do 165 točaka …………………………………………………………………………………………4.060
od 165,1 do 170 točaka …………………………………………………………………………………………5.400
od 170,1 do 175 točaka …………………………………………………………………………………………7.020
od 175,1 do 180 točaka …………………………………………………………………………………………8.640
preko 180 točaka, svaka točka ………………………………………………………………………………1.000
Promašaj jelena……………………………………………………………………………………………………….200
Za ranjenog a nepronađenog jelena…………………………………………………………………………800
Košuta …………………………………………………………………………………………………………………….160
Tele …………………………………………………………………………………………………………………………100
Promašaj košute i teleta …………………………………………………………………………………………….50
Za ranjenu a nepronađenu košutu …………………………………………………………………………..200
Za ranjeno a nepronađeno tele ………………………………………………………………………………..150
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg …………………………………………………………………………8
3) Srna (Capreolus capreolus L.)
Lovidba
Srnjak: od 1. 5. do 31. 10.
Srna i lane: od 1. 10 do 31. 1.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 75 točaka ……………………………………………………………………………………………………………400
od 75,1 do 80 točaka ……………………………………………………………………………………………….440
od 80,1 do 85 točaka ……………………………………………………………………………………………….480
od 85,1 do 90 točaka ……………………………………………………………………………………………….540
od 90,1 do 95 točaka ……………………………………………………………………………………………….620
od 95,1 do 100 točaka ……………………………………………………………………………………………..700
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
6
od 100,1 do 105 točaka ……………………………………………………………………………………………800
od 105,1 do 115 točaka, svaka točka………………………………………………………………………….70
od 115,1 do 130 točaka, svaka točka………………………………………………………………………..140
preko 130 točaka, svaka točka …………………………………………………………………………………200
Promašaj srnjaka……………………………………………………………………………………………………..100
Za ranjenog a nepronađenog srnjaka ………………………………………………………………………400
Srna…………………………………………………………………………………………………………………………100
Lane………………………………………………………………………………………………………………………….50
Promašaj srne i laneta ……………………………………………………………………………………………….50
Za ranjenu a nepronađenu srnu ………………………………………………………………………………150
Za ranjeno a nepronađeno lane…………………………………………………………………………………80
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg ……………………………………………………………………….10
4) Divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
Lovidba
Divojarac i divokoza: od 1. 9. do 31. 12.
Dnevna organizacijska pristojba: 150 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 60,00 točaka ……………………………………………………………………………………………………….660
od 60,1 do 65 točaka ……………………………………………………………………………………………….800
od 65,1 do 70 točaka ……………………………………………………………………………………………….960
od 70,1 do 80 točaka …………………………………………………………………………………………….1.140
od 80,1 do 85 točaka …………………………………………………………………………………………….1.360
od 85,1 do 90 točaka …………………………………………………………………………………………….1.620
od 90,1 do 95 točaka …………………………………………………………………………………………….1.940
od 95,1 do 100 točaka …………………………………………………………………………………………..2.360
od 100,1 do 105 točaka …………………………………………………………………………………………2.920
od 105,1 do 110 točaka …………………………………………………………………………………………3.900
preko 110 točaka, svaka točka …………………………………………………………………………………..30
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
7
Promašaj …………………………………………………………………………………………………………………200
Za ranjenog a nepronađenog divojarca/divokozu …………………………………………………1.000
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg ……………………………………………………………………….10
5) Kozorog (Capra ibex L.)
Lovidba
Kozorog i koza: od 1. 8. do 31. 12.
Dnevna organizacijska pristojba: 150 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 130 točaka ……………………………………………………………………………………………………….8.000
od 131,1 do 135 točaka …………………………………………………………………………………………9.400
od 135,1 do 140 točaka ……………………………………………………………………………………….10.800
od 140,1 do 145 točaka ……………………………………………………………………………………….13.600
od 145,1 do 150 točaka ……………………………………………………………………………………….15.000
od 150,1 do 157 točaka ……………………………………………………………………………………….17.800
od 157,1 do 165 točaka ……………………………………………………………………………………….23.000
od 165,1 do 170 točaka ……………………………………………………………………………………….30.000
od 170,1 do 175 točaka ……………………………………………………………………………………….31.200
od 175,1 do 180 točaka ……………………………………………………………………………………….34.000
od 180,1 do 190 točaka ……………………………………………………………………………………….36.400
preko 190 točaka, svaka točka ………………………………………………………………………………1.400
Promašaj …………………………………………………………………………………………………………………300
Za ranjenog a nepronađenog kozoroga……………………………………………………………….. 5.000
Koza……………………………………………………………………………………………………………………..2.500
Promašaj …………………………………………………………………………………………………………………100
Za ranjenu a nepronađenu kozu………………………………………………………………………………800
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg …………………………………………………………………………6
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
8
6) Muflon (Ovis aries musimon Pall.)
Lovidba
Muflon: od 1. 9. do 31. 1.
Muflonka i janje: od 1. 1. do 31. 12.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
CIC točaka…………………………………………………………………………………………………………….KM
do 140 točaka ………………………………………………………………………………………………………….500
od 140,1 do 150 točaka ……………………………………………………………………………………………700
od 150,1 do 160 točaka …………………………………………………………………………………………1.100
od 160,1 do 170 točaka …………………………………………………………………………………………1.600
od 170,1 do 180 točaka …………………………………………………………………………………………2.200
od 180,1 do 185 točaka …………………………………………………………………………………………2.800
od 185,1 do 190 točaka …………………………………………………………………………………………3.400
od 190,1 do 195 točaka …………………………………………………………………………………………4.000
od 195,1 do 200 točaka …………………………………………………………………………………………4.800
od 200,1 do 205 točaka …………………………………………………………………………………………5.800
preko 205 točaka, svaka točka …………………………………………………………………………………300
Promašaj muflona……………………………………………………………………………………………………200
Za ranjenog a nepronađenog muflona …………………………………………………………………1.500
Ovca ……………………………………………………………………………………………………………………….150
Janje ………………………………………………………………………………………………………………………..100
Promašaj ovce i janjeta………………………………………………………………………………………………50
Za ranjenu a nepronađenu ovcu ……………………………………………………………………………..200
Za ranjeno a nepronađeno janje ……………………………………………………………………………..150
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg …………………………………………………………………………5
7) Divlja svinja (Sus scrofa L.)
Lovidba
Vepar i nazime: od 1. 1. do 31. 12.
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
9
Krmača i prase: od 1. 8. do 31. 12.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 90 točaka ……………………………………………………………………………………………………………500
od 90,1 do 100 točaka ……………………………………………………………………………………………..960
od 100,1 do 105 točaka …………………………………………………………………………………………1.360
od 105,1 do 108 točaka …………………………………………………………………………………………1.780
od 108,1 do 110 točaka …………………………………………………………………………………………2.200
od 110,1 do 112 točaka …………………………………………………………………………………………2.700
od 112,1 do 114 točaka …………………………………………………………………………………………3.400
od 114,1 do 116 točaka …………………………………………………………………………………………4.300
od 116,1 do 118 točaka …………………………………………………………………………………………5.400
od 118,1 do 120 točaka …………………………………………………………………………………………6.600
preko 120 točaka, svaka točka …………………………………………………………………………………500
Promašaj …………………………………………………………………………………………………………………200
Za ranjenog a nepronađenog vepra ………………………………………………………………………..400
Krmača……………………………………………………………………………………………………………………300
Nazime ……………………………………………………………………………………………………………………150
Prase ……………………………………………………………………………………………………………………….100
Promašaj krmače, nazimeta i praseta ……………………………………………………………………….50
Za ranjenu a nepronađenu krmaču, nazime i prase ………………………………………………..100
Meso u koži (bez utrobe i glave), 1 kg …………………………………………………………………………3
Lov pogonom i prigonom
Lov divlje svinje pogonom i prigonom organizira se za grupe od 5 i više lovaca.
Dnevna organizacijska pristojba po lovcu iznosi 300 KM, u što je uračunano:
– organizacija lova, ulaz u lovište i usluge pogoniča,
– odstrjel prvog primjerka divlje svinje bez obzira na dob, spol, uzrast i trofejnu vrijednost.
Svaki idući odstrijeljeni primjerak plaća se paušalno i to:
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
10
Vepar……………………………………………………………………………………………………………….400 KM
Krmača…………………………………………………………………………………………………………….250 KM
Nazime i prase………………………………………………………………………………………………….150 KM
Meso u koži bez utrobe……………………………………………………………………………………….. 3 KM
Promašaj i ranjavanje se ne naplaćuju.
Ako se tijekom lova ne pokrenu divlje svinje, lovcima se vraća 70 posto uplaćenog iznosa
organizacijske pristojbe za taj dan.
8) Medvjed (Ursus arctos L.)
Lovidba
Od 1. 10. do 31. 12. i od 1. 3. do 15. 5.
Dnevna organizacijska pristojba: 200 KM.
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 150 točaka ……………………………………………………………………………………………………….1.200
od 150,1 do 180 točaka …………………………………………………………………………………………1.800
od 180,1 do 200 točaka …………………………………………………………………………………………2.600
od 200,1 do 210 točaka …………………………………………………………………………………………3.600
od 210,1 do 220 točaka …………………………………………………………………………………………4.400
od 220,1 do 230 točaka …………………………………………………………………………………………5.300
od 230,1 do 240 točaka …………………………………………………………………………………………6.200
od 240,1 do 250 točaka ……………………………………………………………………………………….. 7.300
od 250,1 do 260 točaka …………………………………………………………………………………………8.300
od 260,1 do 270 točaka …………………………………………………………………………………………9.400
od 270,1 do 280 točaka ……………………………………………………………………………………….10.600
od 280,1 do 290 točaka ……………………………………………………………………………………….11.800
od 290,1 do 300 točaka ……………………………………………………………………………………….13.000
preko 300 točaka, svaka točka …………………………………………………………………………………300
Promašaj …………………………………………………………………………………………………………………300
Za ranjenog a nepronađenog medvjeda………………………………………………………………..6.000
Meso (bez utrobe, glave i krzna), 1 kg …………………………………………………………………………3
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
11
9) Vuk (Canis lupus L.)
Lovidba
Vuk: od 1. 1. do 31. 12.
Vučica i mladi: od 1. 7. do 28. 2.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
CIC točaka……………………………………………………………………………………………………………..KM
do 70 točaka ………………………………………………………………………………………………………….. 600
od 70,1 do 80 točaka ……………………………………………………………………………………………….800
od 80,1 do 90 točaka …………………………………………………………………………………………….1.000
od 90,1 do 100 točaka …………………………………………………………………………………………..1.500
od 100,1 do 110 točaka …………………………………………………………………………………………2.000
od 110,1 do 120 točaka …………………………………………………………………………………………2.500
preko 120 točaka, svaka točka …………………………………………………………………………………100
Promašaj …………………………………………………………………………………………………………………100
Za ranjenog a nepronađenog vuka…………………………………………………………………………..500
10) Veliki tetrijeb (Tetrao urogallus L.)
Lovidba
Od 15. 3. do 31. 5.
Dnevna organizacijska pristojba: 100 KM
Odstrjel …………………………………………………………………………………………………………2.500 KM
Ranjavanje …………………………………………………………………………………………………….1.250 KM
Promašaj ………………………………………………………………………………………………………….500 KM
2. SITNA DIVLJAČ
Dnevna organizacijska pristojba: 20 KM
Vrsta divljači…………………………………………………………………………………………………………..KM
Kuna bjelica (lovidba od 1. 10. do 29. 2.)…………………………………………………………………..80
Kuna zlatica (lovidba od 1. 11. do 29. 2.)…………………………………………………………………100
Zec (lovidba od 1. 10. do 31. 12.)…………………………………………………………………………….120
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
12
Lještarka, mužjak (lovidba od 16. 8. do 31. 10.)…………………………………………………………80
Fazan (lovidba od 1. 10. do 15. 1.) …………………………………………………………………………….20
Jarebica kamenjarka (lovidba od 15. 9. do 31. 12.) …………………………………………………….60
Jarebica poljska-trčka skvržulja (lovidba od 15. 9. do 31. 12.) ……………………………………40
Prepelica (lovidba od 1. 8. do 31. 12.)………………………………………………………………………… 6
Šljuka šumska (lovidba od 1. 10. do 1. 3.)………………………………………………………………….12
Bekasina (lovidba od 1. 10. do 1. 3.)………………………………………………………………………….12
Golubovi (lovidba od 1. 10. do 31. 1.) …………………………………………………………………………8
Grlica (lovidba od 1. 10. do 31. 1.)………………………………………………………………………………8
Guske divlje (lovidba od 1. 9. do 31. 1.) …………………………………………………………………….20
Patke divlje (lovidba od 1. 9. do 1. 3.)………………………………………………………………………..16
Liska crna (lovidba od 1. 9. do 31. 1.)………………………………………………………………………….8
Lisica ………………………………………………………………………………………………………………………..20
Divlja mačka……………………………………………………………………………………………………………..80
Jazavac………………………………………………………………………………………………………………………60
Odstrijeljena divljač pripada lovcu.
II. DRUGE USLUGE U LOVIŠTU
Članak 4.
Usluga ……………………………………………………………………………………………………Cijena
Prevoditelj…………………………………………………………………………………………………150 KM/dan
Autobus/kombibus………………………………………………………………………………………..4 KM/km
Terensko vozilo……………………………………………………………………………………………..2 KM/km
Traktor …………………………………………………………………………………………………………. 30 KM/h
Čamac ………………………………………………………………………………………………………….. 50 KM/h
Kolska zaprega ………………………………………………………………………………………….200 KM/dan
Konj………………………………………………………………………………………………………….100 KM/dan
Snimanje lovišta kamerom, uz vodiča ……………………………………………………… 200 KM/dan
Fotolov s čeke, uz vodiča ………………………………………………………………………. 100 KM/osoba
Korištenje psa……………………………………………………………………………………………..30 KM/dan
Članak 5.
Dnevna organizacijska pristojba obuhvaća sljedeće usluge:
– kod lova krupne divljači: ulaz u lovište, organizaciju lova, usluge stručnog pratioca,
upotrebu lovnih objekata i obradu trofeja za transport.
– kod lova sitne divljači: ulaz u lovište i organizaciju lova.
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu
13
Članak 6.
Ovaj Cjenik stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u „Službenim novinama
Federacije BiH“.
Broj 10-02-549-2/08
Veljača 2009.
Sarajevo
Ministar
Mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Cjenik odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu

CategoriesUpšteno

ODŠTETNI CJENIK ZA NAKNADU ŠTETE NA DIVLJAČI U LOVIŠTU

15
Na temelju članka 72. stavak 2. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH” broj
4/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
ODŠTETNI CJENIK
ZA NAKNADU ŠTETE NA DIVLJAČI U LOVIŠTU
Članak 1.
Ovim cjenikom propisuje se visina naknade štete za bespravno ulovljenu, ubijenu,
uhvaćenu ili trajno oštećenu divljač i njihovu mladunčad, za bespravno uništena
gnijezda, uništena ili oštećena jaja i mladunčad pernate divljači, kao i za štete na divljači
nastale nepropisnom uporabom sredstava za zaštitu bilja ili na drugi nezakonit način.
Članak 2.
Naknada štete iz ovog cjenika isplaćuje se korisniku lovišta za pojedine vrste divljači
u iznosima kako slijedi:
I. TRAJNO ZAŠTIĆENA DIVLJAČ
VRSTA DIVLJAČI  NAKNADA
Vidra  3.000 KM
Ris  2.000 KM
Vjeverica  300 KM
Koka velikog tetrijeba  2.000 KM
Mali tetrijeb  3.000 KM
Koka malog tetrijeba  2.000 KM
Koka šumske jarebice  1.000 KM
Supovi-lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi,
jastrebovi, sove  1.000 KM
Čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, nesiti, sivi
ždral, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke,
muljače, vivak podzvizdač, pomornici, galebovi,
čigre, kirgiska sađa, ronci, vranci, gnjurci, pljenori,
galica, čolica i galica crvenokljuna
1.000 KM
Uništeno gnijezdo trajno zaštićene pernate divljači  500 KM
Jaje iz gnijezda trajno zaštićene pernate divljači  200 KM
Mladunče (do 10 tjedana) iz gnijezda trajno
zaštićene pernate divljači  500 KM
Odštetni cjenik za naknadu štete na divljači u lovištu
16
II. LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENA DIVLJAČ
VRSTA DIVLJAČI  NAKNADA
Smeđi medvjed (mužjak i ženka)  20.000 KM
Meče (do 2 godine starosti)  5.000 KM
Srndać  4.000 KM
Srna  3.000 KM
Lane (do 1 godine starosti)  1.500 KM
Divokoza (mužjak i ženka)  5.000 KM
Jare divokoze (do 1 godine starosti)  1.500 KM
Jelen obični  8.000 KM
Košuta jelena običnog  5.000 KM
Tele jelena običnog  3.000 KM
Jelen lopatar  4.000 KM
Košuta jelena lopatara  3.000 KM
Tele jelena lopatara  1.500 KM
Kozorog  5.000 KM
Koza (ženka kozoroga)  3.000 KM
Jare kozoroga  1.500 KM
Vepar  5.000 KM
Krmača  3.000 KM
Nazime, prase  1.500 KM
Vuk (mužjak i ženka)  3.000 KM
Vuče (do 1 godine starosti)  1.500 KM
Kuna zlatica, kuna bjelica  500 KM
Zec  1.000 KM
Veliki tetrijeb-mužjak  4.000 KM
Jarebica šumska-mužjak  1.000 KM
Fazan  300 KM
Prepelica  200 KM
Jarebica kamenjarka  300 KM
Jarebica poljska  300 KM
Šljuke  300 KM
Divlji golubovi  100 KM
Grlica  100 KM
Divlje patke  300 KM
Divlje guske  500 KM
Crna liska  300 KM
Uništeno gnijezdo lovostajem zaštićene pernate divljači  500 KM
Jaje iz gnijezda lovostajem zaštićene pernate divljači  100 KM
Mladunče (do 10 tjedana) iz gnijezda lovostajem
zaštićene pernate divljači  500 KM
Odštetni cjenik za naknadu štete na divljači u lovištu
17
Članak 3.
Za divljač koja je u svrhu naseljavanja nabavljena i puštena u lovište uz naknadu štete
iz članka 2. ovoga cjenika uračunava se i nabavna cijena te divljači.
Članak 4.
Za divljač koja nije određena za zaštićenu po odredbama Zakona o lovstvu, a koju
zaštićenom proglasi korisnik lovišta, visinu naknade štete određuje korisnik lovišta.
Članak 5.
Danom stupanja na snagu ovoga Odštetnog cjenika prestaje primjena odredbi
Pravilnika o određivanju odštetnog cjenovnika za pričinjenu štetu na divljači (“Službeni
list SRBiH”, broj 24/88).
Članak 6.
Ovaj pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 10-02-549-1/08
Veljača 2009.
Sarajevo
Ministar
Mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Odštetni cjenik za naknadu štete na divljači u lovištu

CategoriesUpšteno

PRAVILNIK O OBRASCU POTVRDE O PODRIJETLU DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA I UVJETIMA POD KOJIM SE MOŽE VRŠITI PREPARIRANJE DIVLJAČI I DRŽANJE TROFEJA JAVNO IZLOŽENIH U OBJEKTIMA KAO I UPORABI MESA DIVLJAČI U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA

19
Na temelju članka 63. stavak 3. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj
4/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O OBRASCU POTVRDE O PODRIJETLU DIVLJAČI I
NJEZINIH DIJELOVA I UVJETIMA POD KOJIM SE MOŽE
VRŠITI PREPARIRANJE DIVLJAČI I DRŽANJE TROFEJA
JAVNO IZLOŽENIH U OBJEKTIMA KAO I UPORABI MESA DIVLJAČI U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih
dijelova i uvjeti pod kojim se može obavljati prepariranje divljači i držanje trofeja javno
izloženih u objektima, kao i uporaba mesa divljači u ugostiteljskim objektima.
Članak 2.
Pod prepariranjem divljači i njezinih dijelova podrazumijeva se dermoplastična
obrada cijelih primjeraka divljači ili njezinih dijelova, štavljenje i obrada krzna divljači
te obrada i montaža trofeja divljači.
Članak 3.
Prepariranjem divljači mogu se baviti fizičke i pravne osobe koje su registrirane za
obavljanje ove djelatnosti.
Članak 4.
Divljač i dijelove divljači namijenjene za prepariranje mora pratiti potvrda
(propratnica) i trofejni list, koje izdaje korisnik lovišta gdje je divljač odstrijeljena.
• Propratnica za divljač je dimenzija 10,5 x 15 cm, tiska se na bijelom papiru i ima
sljedeći izgled:u pozadini propratnice je stilizirani crtež grančice bukve, toniran
u zelenoj boji;
• u lijevom gornjem kutu je mjesto za upis naziva korisnika lovišta i sjedišta
korisnika lovišta;
• slijedi tekst: “Bosna i Hercegovina“, a potom tekst: “Federacija Bosne i
Hercegovine”, ispisano velikim slovima u fontu Bookman Old Style, veličina 8,
tamnozelene boje i boldirano;
Pravilnik o obrascu potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i uvjetima pod kojim se može vršiti
prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima kao i uporabi mesa divljači u ugostiteljskim objektima
20
• u desnom gornjem kutu je mjesto za upis datuma i broja propratnice;
• ispod toga je naslov: “Propratnica za divljač”, ispisano velikim slovima u fontu
Bookman Old Style, veličina 12, tamnozelene boje i boldirano;
• ispod toga tekst: „Ulovljenu/kupljenu u lovištu…..”, ispisano malim slovima u
fontu Bookman Old Style, veličina 10, tamnozelene boje i boldirano;
• ispod toga je tabela u koju se upisuje redni broj, vrsta divljači i/ili njezinih
dijelova, jedinica mjere, količina i eventualne napomene;
• ispod tabele je tekst: “Transport divljači i/ili njezinih dijelova obavlja osoba:
……. prijevoznim sredstvom: ……………., registarskih oznaka: …… na relaciji od:
…. do: ……“, ispisano malim slovima u fontu Bookman Old Style, veličina 10,
tamnozelene boje;
• u donjem lijevom kutu je mjesto za upis dana za koji vrijedi propratnica, u
sredini mjesto za pečat korisnika lovišta, a u desnom potpis ovlaštene osobe.
Obrazac propratnice za divljač tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Članak 5.
Fizičke i pravne osobe koje vrše usluge prepariranja divljači i njezinih dijelova dužne
su voditi evidencije o prijmu divljači ili njezinih dijelova, u koje se unose sljedeći podaci:
• ime i prezime, adresa, broj osobne iskaznice osobe koja je divljač odstrijelila;
• vrsta divljači i dio divljači koji se daje na obradu;
• podaci iz potvrde i trofejnog lista (naziv i sjedište korisnika lovišta, ocjena
trofejne vrijednosti, broj i datum izdavanja);
• datum prijma.
Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se u bilježnici tvrdog uveza s brojčano
označenim brojem stranica i ovjerenom od strane organa mjerodavnog za izdavanje
radne dozvole.
Članak 6.
Trofeji divljači mogu se izlagati u javnim objektima (ustanove, poslovni
prostori, društvene prostorije, ugostiteljski objekti) samo ako imaju potvrdu,
odnosno trofejni list.
Svi trofeji koji su zatečeni u javnim objektima a nisu evidentirani do dana stupanja
Pravilnik o obrascu potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i uvjetima pod kojim se može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima kao i uporabi mesa divljači u ugostiteljskim objektima
21
na snagu ovog Pravilnika, moraju se u roku od jedne godine ocijeniti i uvesti u evidenciju
trofeja, koju će ovjeriti ovlašteno povjerenstvo za ocjenjivanje lovačkih trofeja.
Kopija evidencije dostavlja se Lovačkom savezu, ako se radi o kategoriji vrijednih trofeja.
Javno izloženi trofeji moraju biti pravilno obrađeni i uredno održavani.
Članak 7.
Zabranjeno je javno izlaganje dermoplastičnih preparata ptica i sisavaca korisnih za
poljoprivredu i šumarstvo, kao i svih vrsta divljači koje su odredbama Zakona o lovstvu
trajno zaštićene.
Izuzetak od odredaba stavka 1. ovoga članka su zbirke dermoplastičnih preparata u
muzejima i znanstvenim i obrazovnim ustanovama (škole i fakulteti).
Članak 8.
Sve pravne i fizičke osobe koje stavljaju u promet meso divljači moraju, osim dokaza
o zdravstvenoj ispravnosti mesa divljači, imati i dokument o podrijetlu mesa divljači
(propratnica, račun), koji izdaje korisnik lovišta.
Članak 9.
Ugostiteljski i prodajni objekti koji stavljaju u promet meso divljači dužni su na
vidnom mjestu istaknuti obavijest o tome.
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-3/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Pravilnik o obrascu potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i uvjetima pod kojim se može vršiti
prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima kao i uporabi mesa divljači u ugostiteljskim objektima

CategoriesUpšteno

PRAVILNIK O OBRASCU, SADRŽAJU, NAČINU I POSTUPKU IZDAVANJA POTVRDA I TROFEJNOG LISTA ZA TROFEJE ODSTRIJELJENE DIVLJAČI

23
Na temelju članka 66. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06),
federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O OBRASCU, SADRŽAJU, NAČINU I POSTUPKU
IZDAVANJA POTVRDA I TROFEJNOG LISTA ZA TROFEJE ODSTRIJELJENE DIVLJAČI
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se obrazac, sadržaj, način i postupak izdavanja potvrda
i trofejnog lista za trofeje odstrijeljene divljači u lovištima.
Članak 2.
Trofejni list je isprava o podrijetlu, vlasništvu i ocjeni trofeja odstrijeljene divljači
navedene u članku 64. Zakona o lovstvu, koju izdaje korisnik lovišta.
Vrijednost trofeja, sukladno odredbama članka 65. Zakona o lovstvu, utvrđuje
povjerenstvo na osnovi standarda propisanih od strane Međunarodnog savjeta za
lovstvo i očuvanje divljači (CIC).
Povjerenstvo formira korisnik lovišta od osoba koje imaju položen ispit za
ocjenjivanje lovačkih trofeja.
Članak 3.
• Obrazac trofejnog lista je formata 10 x 15 cm. Trofejni list se tiska na bezdrvnom
kartonu B-1, 250 g/m2
, bijele boje, i ima dvije ili četiri stranice na koje se unosi sljedeći
sadržaj:okvir prve i zadnje stranice trofejnog lista je u formi stiliziranih hrastovih
grančica, tamnozelene boje. Na prvoj i zadnjoj stranici trofejnog lista nalazi se stilizirani
crtež glave ili cijele figure određene vrste divljači, tamnozelene boje, kao pozadina;
• na lijevoj stranici u sredini gornjeg dijela prve stranice je natpis: “Bosna i
Hercegovina“, a na desnoj stranici natpis: “Federacija Bosne i Hercegovine”,
ispisano velikim slovima u fontu Bookman Old Style, veličina 8, tamnozelenom
bojom i boldirano;
• na desnoj stranici se upisuje: “Korisnik lovišta i sjedište korisnika lovišta”;
• na sredini se nalazi naslov: “TROFEJNI LIST” ispisan velikim slovima u
fontu Bookman Old Style, veličina 16, tamnozelenom bojom, boldirano s
razmakom. “Za lovački trofej” ispisano malim slovima u fontu Bookman Old
Style, veličina 14, tamnozelenom bojom, boldirano. Domaći naziv određene
vrste divljači ispisuje se velikim slovima u fontu Bookman Old Style, veličina
16, tamnozelenom bojom, boldirano s razmakom, a znanstveni naziv određene
vrste divljači ispisuje se malim slovima u zagradi, u fontu Bookman Old Style,
veličina 12, tamnozelenom bojom, boldirano, italic;
Pravilnik o obrascu, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista za trofeje odstrijeljene divljači
24
• na istoj stranici se upisuje: naziv lovišta i datum lova, ime i prezime lovca s
naznakom mjesta i države stanovanja; ocjena ukupne vrijednosti trofeja u
poenima (brojčano i slovima) ispisano malim slovima u fontu Bookman Old
Style, veličina 12, tamnozelenom bojom, boldirano;
• na sljedećoj stranici – ili stranicama – u odgovarajuće tabele za ocjenu trofeja
pojedine vrste unose se detaljni elementi mjerenja i ocjenjivanja, broj službenog
registra, imena i potpisi članova povjerenstva, te potpis i pečat ovlaštene osobe
uime korisnika lovišta;
• na zadnjoj stranici je mjesto za opis lova, oznaku spola odstrijeljene divljači,
mjesto za upis težine divljači i načina lova.
Korisnik lovišta vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima za svaku lovnu godinu,
prema obrascima br. 1 i 2, koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Članak 4.
Trofejni list se radi u dva istovjetna primjerka, od kojih se original predaje lovcu, a
drugi ostaje u arhivi korisnika lovišta.
Za trofeje koji su u kategoriji brončane, srebrne ili zlatne medalje, rade se fotokopije
trofejnih listova i dostavljaju lovačkim savezima radi uvođenja u Banku podataka
vrijednih trofeja.
Članak 5.
Obrasci trofejnih listova br. 1 do 15 i upisnika za evidenciju, tiskani su uz ovaj
Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o obliku,
načinu i postupku izdavanja trofejnog lista (“Službeni list SRBiH”, broj 17/77).
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-2/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Pravilnik o obrascu, sadržaju, načinu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista za trofeje odstrijeljene divljači

CategoriesUpšteno

PRAVILNIK O VRSTI UNIFORME, OZNAKAMA, UVJETIMA ZA NOŠENJE LOVAČKOG ORUŽJA, VRSTI LOVAČKOG ORUŽJA I VELIČINI LOVOČUVARSKOG REJONA

25
Na temelju članka 75. stavak 6. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj
4/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O VRSTI UNIFORME, OZNAKAMA, UVJETIMA ZA NOŠENJE LOVAČKOG ORUŽJA, VRSTI LOVAČKOG ORUŽJA I VELIČINI LOVOČUVARSKOG REJONA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta uniforme, oznake, uvjeti za nošenje lovačkog
oružja, vrsti lovačkog oružja i veličina lovočuvarskog rejona.
Članak 2.
Službena uniforma lovočuvara je:
1. Šešir
2. Košulja ljetna i zimska
3. Odijelo ljetno i zimsko
4. Dolama
5. Cipele plitke i duboke
6. Čizme
7. Metalna ili plastična pločica s natpisom LOVOČUVAR.
Članak 3.
Dijelovi uniforme imaju sljedeći izgled:
1. Šešir je od filca, s klasičnim lovačkim oblikom, tamnozelene boje.
2. Košulje su maslinastozelene boje:
• ljetne košulje su od prirodnih materijala, tanje tkanine, kratkih rukava, s
našivenim džepovima i naramenicama;
• zimske košulje su od prirodnih materijala, deblje tkanine, dugih rukava, s
našivenim džepovima i naramenicama.
3. Odijelo se sastoji od jakne, hlača i prsluka maslinastozelene boje:
• ljetna jakna je sportsko-lovačkog izgleda, s našivenim džepovima, dužine do
ispod struka, od tanjeg materijala, s pretežitim dijelom prirodnih vlakana;
• ljetne hlače su klasičnog kroja, od istog materijala kao i jakna;
• prsluk je bez rukava, s našivenim džepovima, od istog materijala kao ljetna
jakna i hlače;
• zimska jakna je klasičnog kroja, s našivenim džepovima, od debljeg materijala
u kojem je pretežiti dio vunenih vlakana;
• zimske hlače su klasičnog kroja, od istog materijala kao i zimska jakna.
Pravilnik o vrsti uniforme,
oznakama, uvjetima za nošenje lovačkog oružja, vrsti lovačkog oružja i veličini lovočuvarskog rejona
26
4. Dolama je standardne dužine, s našivenim džepovima, od vodootpornog materijala
maslinastozelene boje, s debljim zimskim uloškom.
5. Cipele – plitke i duboke – su od smeđe kože, vodootporne, s rebrastim gumenim đonom.
6. Čizme su gumene, maslinastozelene boje, visoke do ispod koljena, s rebrastim đonom.
7. Metalna ili plastična pločica je dimenzija 50 x 20 mm, a natpis je ispisan latiničnim
slovima visine 16 mm.
Članak 4.
Službenu uniformu lovočuvar nosi samo za vrijeme obavljanja službe i ne smije je
otuđivati.
Pločica s natpisom LOVOČUVAR nosi se iznad lijevog džepa na ljetnoj košulji,
prsluku, jakni ili dolami.
Službena uniforma lovočuvara traje 2 godine.
Lovočuvar je dužan službenu uniformu održavati urednom.
Članak 5.
Lovočuvari obavljaju službu naoružani lovačkim oružjem, sukladno Pravilniku o
načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (“Službene novine Federacije BiH”, broj 5/08).
Lovočuvar se u obavljanju svoje dužnosti može koristiti lovačkim oružjem za
provedbu odredaba lovnogospodarske osnove kod ostvarenja gospodarskih mjera
zaštite i uzgoja divljači ili korištenja lovišta, sukladno odredbama Zakona o lovstvu,
podzakonskih akata donesenih na temelju ovog zakona.
Članak 6.
Veličina lovočuvarskih rejona ovisna je o tipu lovišta i obujmu gospodarskih mjera
koje je potrebito ostvariti sukladno odredbama odobrene lovnogospodarske osnove i
godišnjih planova gospodarenja.
Površina lovočuvarskog rejona je minimalno 1000 hektara, a najviše 10.000 hektara.
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-1/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Pravilnik o vrsti uniforme,
oznakama, uvjetima za nošenje lovačkog oružja, vrsti lovačkog oružja i veličini lovočuvarskog rejona

CategoriesUpšteno

RJEŠENJE O OSNIVANJU UZGOJNIH PODRUČJA ZA DIVOKOZE

27
Na temelju članka 17. stavak 4. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 4/06), na prijedlog županijskih ministarstava mjerodavnih za poslove lovstva, federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
RJEŠENJE O OSNIVANJU UZGOJNIH PODRUČJA ZA DIVOKOZE
I.
Ovim Rješenjem osnivaju se uzgojna područja u kojima postoje ekološki i prirodni
uvjeti za opstanak – uspješan razvoj i reprodukciju divokoza, u kojima se gospodari
prema jedinstvenim kriterijima, i to:
1. Uzgojno područje “Kanjon Une”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama
općina: Bihać, Bosanska Krupa i Cazin.
2. Uzgojno područje “Kanjon Vrbasa i Ugra”, koje obuhvaća staništa divokoza u
granicama općina: Travnik, Jajce i Dobretići.
3. Uzgojno područje “Koprivnica-Šator”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama
općina: Donji Vakuf, Bugojno, Kupres, Gornji Vakuf-Uskoplje – dio, Prozor-Rama,
Tomislavgrad, Livno, Glamoč, Grahovo, Drvar i Bosanski Petrovac.
4. Uzgojno područje “Dinara”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama općina:
Tomislavgrad, Livno, Grahovo i Drvar.
5. Uzgojno područje “Vranica”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama općina:
Bugojno, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo, Fojnica, Hadžići, Konjic,
Prozor i Gornji Vakuf-Uskoplje – dio.
6. Uzgojno područje “Čvrsnica-Čabulja-Vran”, koje obuhvaća staništa divokoza u
granicama općina: Jablanica, Prozor-Rama, Kupres, Tomislavgrad, Posušje, Široki Brijeg
i Mostar.
7. Uzgojno područje “Prenj”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama općina:
Mostar, Jablanica i Konjic.
8. Uzgojno područje “Bjelašnica-Treskavica-Visočica”, koje obuhvaća staništa divokoza
u granicama općina: Hadžići, Ilidža, Trnovo – F BiH i Konjic.
Karta uzgojnih područja za divokoze nalazi se u prilogu ovog Rješenja i čini njegov
sastavni dio.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za divokoze
28
II.
Planove gospodarenja divokozama za uzgojno područje suglasno donose korisnici
lovišta obuhvaćeni u granicama područja, a odobrava ih Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
III.
Ovo Rješenje stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-5/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za divokoze

CategoriesUpšteno

RJEŠENJE O OSNIVANJU UZGOJNIH PODRUČJA ZA MEDVJEDA

29
Na temelju članka 17. stavak 4. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 4/06), na prijedlog županijskih ministarstava mjerodavnih za poslove lovstva, federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
RJEŠENJE
O OSNIVANJU UZGOJNIH PODRUČJA ZA MEDVJEDA
I.
Ovim Rješenjem osnivaju se uzgojna područja u kojima postoje ekološki i
prirodni uvjeti za opstanak – uspješan razvoj i reprodukciju smeđeg medvjeda,
gdje je zaštićen lovostajem i u kojima se gospodari prema jedinstvenim kriterijima,
i to:
1. Uzgojno područje “Plješevica – Vitorog”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda
u granicama općina: Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Bosanski Petrovac, Ključ,
Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bugojno, Donji Vakuf,
Dobretići i Jajce.
2. Uzgojno područje “Vlašić – Vranica”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda u
granicama općina: Travnik, Novi Travnik, Zenica, Vitez, Busovača, Fojnica, Gornji
Vakuf-Uskoplje, Kreševo i Kiseljak.
3. Uzgojno područje “Konjuh – Gostović”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda u
granicama općina Žepče, Zavidovići, Banovići, Živinice, Kladanj, Olovo, Vareš, Kakanj,
Breza, Ilijaš, Vogošća i Sarajevo-Stari grad.
4. Uzgojno područje “Bjelašnica – Čvrsnica”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda
u granicama općina: Goražde, Trnovo – F BiH, Pale-Prača, Foča-Ustikolina, Ilidža,
Hadžići, Konjic, Prozor-Rama, Jablanica, Mostar i Posušje.
Karta uzgojnih područja za smeđeg medvjeda nalazi se u prilogu ovog Rješenja i čini
njegov sastavni dio.
II.
Planove gospodarenja smeđim medvjedom za uzgojno područje suglasno donose
korisnici lovišta obuhvaćeni u granicama područja, a odobrava ih Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Izvan uzgojnih područja smeđi medvjed nije zaštićen.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za medvjeda
30
III.
Danom stupanja na snagu ovog Rješenja prestaje primjena Rješenja o ustanovljenju
uzgojnih područja za mrkog medvjeda (“Službeni list SR BiH”, broj 37/90).
IV.
Ovo Rješenje stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-4/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za medvjeda

CategoriesUpšteno

PRAVILNIK O NAČINU ODREĐIVANJA I OBILJEŽAVANJA GRANICA LOVIŠTA I POSTUPKU OSNIVANJA LOVIŠTA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Na temelju čl. 35. stavak 1. i 41. stavak 2. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06),
federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O NAČINU ODREĐIVANJA I OBILJEŽAVANJA GRANICA LOVIŠTA I POSTUPKU OSNIVANJA
LOVIŠTA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju opći i posebni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni u postupku određivanja i
obilježavanja granica lovišta, kao i postupak osnivanja lovišta u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine.
II. OSNIVANJE LOVIŠTA
Članak 2.
Lovišta su površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u
kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, i razvoj lovnog
gospodarenja, bez obzira na vlasništvo zemljišta.
Kantonalni ministri nadležni za poslove lovstva, rješenjem imenuju Povjerenstvo za izradu prijedloga za
osnivanje lovišta unutar kantona.
U Povjerenstvo se imenuju stručne i iskusne osobe sa završenim VII stepenom obrazovanja, šumarskog smjera,
koji su izučavali tokom svog školovanja predmet – Lovstvo, koji poznaju postojeću organizaciju lovstva u
području, kao i lokalne prilike od utjecaja na život divljači i lovnog gospodarenja u kantonu, i predstavnici
interesnih skupina (lokalna zajednica, gospodarska društva iz oblasti šumarstva, lovačka društva, lovački savezi i
sl.) u kantonu.
Prilikom izrade i davanja prijedloga za osnivanje lovišta uvažavaju se slijedeći principi:
• stanišni uvjeti za glavne vrste divljači u prostoru, njihove migratorne navike i potrebe u potrazi za
skloništem, hranom i vodom;
• da lovište čini prirodnu prostornu, lovno-privrednu cjelinu, (po površini i karakteristikama) podesnu za
održivu zaštitu, uzgoj i korištenje za vrste divljači radi kojih se lovište ustanovljuje;
• prethodna pozitivna iskustva i rezultate u organizaciji i gospodarenju lovištima;
• interesi lokalne zajednice (ekologija, turizam, domaća radinost, stočarstvo, pčelarstvo i sl.).
Članak 3.
Na prijedlog Povjerenstva, kantonalno ministarstvo nadležno za poslove lovstva, izrađuje prijedlog akta o
osnivanju lovišta, koji donosi kantonalna skupština.
Akt o osnivanju lovišta sadrži:
• naziv kantona, grada, općine ili općina na čijoj se teritoriji prostire lovište;
• naziv lovišta, za koji se obično koristi poznati lokalni zemljopisni pojam ili
• naziv šumsko-gospodarskog područja ili šumsko-gospodarske jedinice;
• tip i karakteristike lovišta: (nizinska, brdska ili planinska- otvorena, ograđena ili uzgajališta divljači);
• prijedlog za namjenu lovišta: (gospodarsko, sportsko, gospodarsko – sportsko);
• opis granica lovišta, koje će Povjerenstvo unijeti na topografsku kartu 1:50.000 (sa točnom naznakom
naziva sekcije, registarskog broja i godine štampanja prema kojoj je granica opisana), a potom, granice
detaljno opisati, kako bi se u kasnijem korištenju, izbjegli mogući nesporazumi i sporovi;
• ukupnu površinu lovišta u hektarima;
• strukturu površina po kulturama prema katastru lovišta;
• popis i stanje glavnih vrsta divljači koje naseljavaju lovište;
• popis ostalih vrsta divljači koje prirodno obitavaju u lovištu, bilo da su stalne, sezonske, povremene ili
prolazne;
• popis rijetkih i ugroženih vrsta divljači koje su pod posebnom zaštitom i druge podatke korisne za
upravljanje i korištenje lovišta.
III. ODREĐIVANJE I OBILJEŽAVANJE GRANICA LOVIŠTA
Članak 4.
Granice pojedinih lovnih cjelina – lovišta, određuju se na način da budu markantne, trajne i lako prepoznatljive –
kao: vododjelnice, prometnice, vodeni tokovi, trigonometri, izgrađeni trajni objekti i sl.
Granice lovišta se obilježavaju:
Panoima, na ulazima u lovište sa natpisom naziva lovišta. Najprikladniji su panoi od drveta, natkriveni i zaštićeni
od atmosferskih oborina kod kojih je:
• veličina panoa ovisi prvenstveno o kategoriji prometnice i vlastitog ukusa;
• tabla sa natpisom panoa treba da je od tvrdog drveta, debljine najmanje 50 mm, sa prirodnim rubovimaneokrajčena;

• natpis na tabli treba da bude nanesen duborezom, dubina slova 3-4 mm. Dno slova-duboreza se
premaže-natopi crnom ili nekom drugom, željenom bojom. Kad se boja osuši cijela se tabla oboji nekim
od kemijskih zaštitnih, bezbojnih sredstava. Preporučuje se, da se na isti način na tabli uradi silueta
jedne od glavnih vrsta gospodarske divljači u lovištu;
• stubovi panoa rade se od tvrdog drveta (14x14mm oštrobridni) betoniraju se u zemlju, premažu nekim
od zaštitnih sredstava, na njih se postavljaju nosači krova a potom drveni krov. Na kraju se pomoću
kovanih eksera ili vijaka na nosač pričvršćuje tabla sa natpisom.
Tablama, na manje važnim prometnicama, šumskim cestama i značajnijim mjestima uz granicu lovišta. Table su
na drvenim ili drugim podlogama od prirodnih materijala, dimenzija ne manjih od 60×40 cm, na kojima je
ispisan naziv, namjena lovišta i korisnik lovišta; Za nosače table koriste se pogodna stabla ili drveni stubovi.
U lovištu se postavljaju i slijedeće oznake:
Prometni znakovi – uz suglasnost nadležne službe za signalizaciju na tradicionalnim prijelazima divljači uz
glavne prometnice postavlja se prometni znak “divljač na putu” sa dopunskom tablom na kojoj je u kilometrima
naznačena dužina puta za koju važi upozorenje.
Znak zabrane lova – u lovištu ili dijelovima lovišta gdje je lov zabranjen ili je određen posebni režim
gospodarenja stavlja se upozoravajući znak “zabrana lova”. Oblik znaka je krug promjera 40 cm, osnovna boja
kruga je žuta, vanjski rub kruga 4,5 cm, crne boje. Unutar kruga je silueta lovca sa psom 25 cm, crne boje, sa
prekriženom siluetom lovca {rafiranim linijama crvene boje.
Ovi znakovi se obično postavljaju na rubna debla šumskog drveća.
Putokazi – putokazi su oznake koje služe kao smjernice za kretanje prema željenim ciljevima u lovištu. Na
putokazu se može naznačiti udaljenost objekta ili mjesta prema kome putokaz vodi. Rade se od drveta koristeći
rustikalan način izrade, koji je najpribližniji prirodnom ambijentu okoline u kojoj se nalaze. Ako nisu natkriveni
putokazi se premažu nekim od zaštitnih sredstava za drvo.
Putokazi se obično postavljaju na raskrižju putova a mogu se postavljati i na drugim mjestima ako je to
potrebno.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-4/07
siječnja, 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.

Add to cart