loviste

www.lovac.ba > Blog > loviste
CategoriesUpšteno
Post By admin

Okončana procedura za dodjelu u zakup sportsko-privrednih lovišta u Tuzlanskom Kantonu

U Tuzlanskom Kantonu uspješno je provedena procedura prikupljanja ponuda i potpisivanja ugovora za dodjelu sportsko-privrednih lovišta u zakup. Okončanjem postupka dodjele lovišta u zakup bi mogla da znači prekretnicu lovstva na ovom području. Potpisivanjem ugovora lovačka udruženja napokon će imati priliku da planiraju i relaizuju projekte i aktivnosti na duže vremenske periode. Pruzimanjem prava na gazdovanje lovištem udruženja preuzimaju i niz obaveza povezanih sa ugovorom o zakupu. Jedna od osnovnih obaveza je izrada i primjena lovno-privrednih ili lovno-gospodarskih osnova koje bi u buduće vrijeme trebale osigurati stalni planski napredak lovstva na ovom području.

Svim udruženjima koji su potpisali ugovore o dodjeli lovišta u zakup sa Ministarstvom Poljoprivrede, Vodoprivrede i Šumarstva TK čestitamo i želimo uspješnih 10 godina gazdovanja.

Lovišta su dodijeljena po slijedećim javnom pozovu i kriterijima :

Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava za dodjelu u zakup sportsko-privrednih lovišta na području Tuzlanskog kantona i to:
1. Sportsko-privredno lovište „Zelemboj”, Banovići, ukupne površine lovišta 14.862,00 ha,
2. Sportsko-privredno lovište „Vjetrenik”, Čelić, ukupne površine lovišta 13.599,00 ha,
3. Sportsko-privredno lovište ”Klokotnica”, Doboj-Istok, ukupne površine lovišta 3.996,00 ha,
4. Sportsko-privredno lovište „Šamunica”, Gračanica, ukupne površine lovišta 21.534,00 ha,
5. Sportsko-privredno lovište ”Gradašnica”, Gradačac, ukupne površine lovišta 21.901,00 ha,
6. Sportsko-privredno lovište ”Spreča”, Kalesija, ukupne površine lovišta 19.800,00 ha,
7. Sportsko-privredno lovište ”Sokolina”, Kladanj, ukupne površine lovišta 25.603,00 ha,
8. Sportsko-privredno lovište ”Svatovac”, Lukavac, ukupne površine lovišta 33.832,00 ha,
9. Sportsko-privredno lovište ”Munjača”, Sapna, ukupne površine lovišta 12.200,00 ha,
10. Sportsko-privredno lovište ”Gradina”, Srebrenik, ukupne površine lovišta 24.772,00 ha,
11. Sportsko-privredno lovište ”Sniježnica”, Teočak, ukupne površine lovišta 3.084,00 ha,
12. Sportsko-privredno lovište ”Majevica”, Tuzla, ukupne površine lovišta 29.627,00 ha,
13. Sportsko-privredno lovište ”Toplica”, Živinice, ukupne površine lovišta 27.159,00 ha.

Vrijeme trajanja zakupa:
Lovišta iz tačke 1. ovog Javnog poziva se dodjeljuju u zakup na period od 10 (deset) lovnih godina.
3. Pravo učešća na Javnom pozivu:

U skladu sa odredbama člana 37. Zakona o lovstvu pravo sudjelovanja na Javnom pozivu za dodjelu sportsko-privrednih lovišta u zakup imaju lovačka udruženja registrovana za obavljanje lovstva.

4. Početna cijena godišnje zakupnine:

Početna cijena godišnje zakupnine lovišta ne može biti manja od 10 % planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, u skladu sa odredbama člana 37a. Zakona o lovstvu.

5. Obavezan sadržaj ponude:
Podnositelj prijave za Javni poziv obvezan je dostaviti slijedeću dokumentaciju:
1. Uredno popunjenu prijavu na obrascu objavljenom na web stranici Vlade Tuzlanskog kantona (www.vladatk.kim.ba), potpisanu i ovjerenu pečatom podnosioca prijave;
2. Rješenje o upisu u Registar udruženja izdato od nadležnog tijela;
3. Uvjerenje o poreskoj registraciji ( ID broj);
4. Obavjest o razvrstavanju pravne osobe prema klasifikaciji djelatnosti;
5. Stručno mišljenje za korištenje lovišta izdato od strane Saveza lovačkih društava Tuzlanskog kantona;
6. Uvjerenje izdato od nadležnog suda da lovačko udruženje nije kažnjavano za prekršaj iz člana 82. stav (1) tačka 1. do 5. Zakona olovstvu;
7. Izjavu, potpisanu i ovjerenu od strane ovlaštene osobe, da će, u slučaju da bude izabran za korisnika lovišta, osigurati depozit ili bankovnu garanciju u visini godišnje naknade zakupnine, prije potpisivanja ugovora o dodjeli lovišta na korištenje;
8. Izjavu da lovačko udruženje ima organizovanu lovočuvarsku službu uz koju se kao dokazi prilažu kopije odgovarajućih ugovora sa lovočuvarima;
9. Izjavu da lovačko udruženje ima angažovanu stručnu osobu za planiranje i realiziranje stručnih poslova lovstva u skladu sa odredbama člana 42. Zakona o lovstvu uz koju se kao dokaz prilaže odgovarajući ugovor o angažovanju;
10. Izjavu da je lovačko udruženje obezbijedilo lovačkog psa odgovarajuće pasmine za tip lovišta kojeg uzima u zakup, da ima lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika sa položenim ispitom;
11. Izjavu, potpisanu i ovjerenu od strane ovlaštene osobe, o dosadašnjim ulaganjima u objekte predmetnog lovišta evidentirane u katastar istog lovišta i njihova vrijednost, te popis i vrijednost opreme, uređaja i sredstava za uzgoj i zaštitu divljači i listu stručnih kadrova;
12. Plan gazdovanja lovištem za period za koji se lovište daje na korištenje, potpisan i ovjerenu od strane ovlaštene osobe;
13. Ponudu o visini godišnje zakupnine za korištenje lovišta iskazanu u postotku (%) planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači koja ne može biti manja od 10 % planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovno-privredne osnove ili privremenog plana gospodarenja, potpisanu i ovjerenu od strane ovlaštene osobe.
Svi dokumenti koji se prilažu uz prijavu na Javni poziv moraju biti originali ili ovjerene kopije, ne stariji od 6 (šest) mjeseci.
6. Otvaranje, vrednovanje i rangiranje prijava:
Otvaranje, vrednovanje i rangiranje prijava pristiglih po ovom Javnom pozivu izvršit će komisija koju imenuje Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministar), što je u skladu sa odredbama člana 37a. Zakona lovstvu.
Vrednovanje i rangiranje ponuda vršit će se u skladu sa Odlukom o uslovima, kriterijima i postupku dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup, te načinu0 vrednovanja ponuda za dodjelu lovišta na korištenje na području Tuzlanskog kantona, broj: 04/1-12-26-20357/15 od 01.09.2015. godine.
Komisija iz stava (1) ove tačke u postupku dodjele sportsko – privrednih lovišta u zakup na području Tuzlanskog kantona, obavezna je voditi Zapisnik, te o svom radu sačiniti Izvještaj i isti dostaviti Ministru.

7. Zaključivanje ugovora o zakupu:
Odluku o dodjeli sportsko – privrednog lovišta u zakup na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Odluka) najpovoljnijem ponuđaču iz javnog poziva, na prijedlog resornog ministarstva, donosi Vlada Tuzlanskog kantona.
S najpovoljnijim ponuđačem Ministar će zaključiti ugovor o zakupu predmetnog lovišta najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Odluke.

 

 

 

 

CategoriesUpšteno
Post By admin

Fotografija iz lova u skladu sa lovačkom etikom i kulturom

Srnjak

Moderno doba sa sobom je donijelo i fenomen brze razmijene informacija i dostupnost tih informacija velikom broju korisnika. U ovom tekstu, kao informaciju od značaja, posvetio bih pažnju lovačkoj fotografiji kao veoma vrijednoj uspomeni iz lova. U današnje vrijeme interneta i štampanih medija, fotografije koje nastaju u lovištima nakon odstrjela, dostupne su velikom broju korisnika informacija, a jedan dio tih korisnika će sve neprimjerene fotografije iskoristiti u borbi protiv lovstva i lova, a samim tim i nas – lovaca. Koristeći lovačke fotografije na kojima su prikazani neprimjereni sadržaji, protivnici lova stalno pokušavaju da ostatku građanstva lovstvo i lov prikažu kao okrutan sport koji se zasniva na ubijanju, a lovca prikažu kao krvoloka bez osjećaja. Ovi protivnici lova su najekstremniji kritičari lovačke fotografije. Osim njih, u zadnje vrijeme, sve je više lovaca koji zastupaju mišljenje da bi svaka fotografija koja nastane u lovištu, posebno sa odstrijeljenom dovljači, trebala da prezentuje i promoviše lovstvo, lovačku etiku i kulturu u pravom obliku i na svakom koraku. Naravno, osim navedenih kritičara svaki lovac bi trebao težiti ka tome da njegova lovačka uspomena u obliku fotografije ovjekovječi osjećaj sreće i zadovoljstva koje je doživio taj dan u prirodi, a takvim gestom, ustvari, dokazuje da se radi o iskrenom lovcu odnosno pokazuje da je poštivanje etičkog kodeksa lovaca zaseban čin užitka u lovu i prirodi. Lovačka etika i odnos lovca prema odstrijeljenoj divljači su elementi ponašanja na koje smo se obavezali istog trenutka kada smo postali članovi naših lovačkih udruženja. Lovačku fotografiju, koja je nastala uz poštivanje osnovnih elemenata lovačke etike i kulture, te poštivanja same prirode i divljači, lovac može bez ustručavanja i s ponosom da podijeli sa ostatkom društva. Osnovni elementi koje treba uzeti u obzir prilikom fotografisanja sa odstrijeljenom divljači Lovačka etika nam nalaže da prilikom lova maksimalnu pažnju posvetimo, prije svega, prirodi i divljači koja je predmet interesovanja lovca. Nakon odstrjela, lovačka etika nam nalaže da sa odstrijeljenom divljači postupamo s poštovanjem i zahvalnosti. Prilikom fotografisanja lovačkog trofeja veoma je bitno da nastala fotografija ne ostavi dojam nadmo- ći lovca nad divljači ili, još gore, nepoštivanja divljači.

IZUZETNO NEPRIMJERENO
SE SMATRA:
– fotografisati se sa poluoguljenom ili oguljenom
divljači;
– prilikom fotografisanja naslanjati usta cijevi
oružja na divljač,
– stajati nogom na divljač ili „jahati“ po divljači;
divljač držati za uši… itd.

vuk not ok vepar not ok

Fotografije izvor : Internet 

Mala škola fotografisanja uz poštivanje lovačke etike i kulture

Da bi fotografija, koja je nastala tokom lova, bila kreativan čin i uspomena koju ponosno možemo podijeliti sa ostatkom društva, bitno je ispoštovati nekoliko osnovnih elemenata prije i tokom snimanja, odnosno fotografisanja. Prije svega, potrebno je ispoštovati navedena pravila koja se smatraju izuzetno neprimjerenim. Osim tih osnovnih pravila nabrojat ću nekoliko elemenata koje treba uzeti u obzir kako bi znatno povećali vrijednost fotografije u pogledu njene kvalitete i lovačke etike i kulture:
* Jedan od najbitnijih elemenata koje treba uzeti u obzir prije fotografisanja je pozadina. Potrebno je pripaziti da, ukoliko je moguće, pozadina bude neka lijepa panorama, odnosno pogled na prirodne ambijente, kao što su šumski kompleksi, livade, kanjoni i slično.
– Posebno je potrebno izbjegavati da se u kadru fotografije nađu elementi kojima nije mjesto na našoj uspomeni, kao npr. smeće, nepotrebna oprema, vozila, itd.
* Prilikom planiranja i pripreme za fotografisanje veoma je bitno da je divljač u prvom planu, naravno položena tako da se jasno vidi i s isticanjem trofeja (rogovi, kljove i
slično).
– Posebno plemenito djeluje divljač položena na „prostirku“ napravljenu od grana četinara ili hrasta, ili nekog drugog listopadnog drveta (u zimsko doba se koriste grane na kojima nije opao list, prije svega hrast).
– Potrebno je pažnju posvetiti uklanjanju ili skrivanju krvi oko divljači i na divljači jer nikome nije cilj krvava fotografija,
– Ukoliko je na divljači vidljiva rana od pogotka, nju možemo jednostavno prekriti grančicom četinara ili listopadnog drveta na kojem ima list.
– Po lovačkoj etici, pojedinim vrstama, kao znak poštovanja, stavlja se grančica u usta, tzv. „posljednji zalogaj“. Bitno je napomenuti da „posljednji zalogaj“ pripada krupnim vrstama – preživarima oba spola i svih dobnih razreda (obični jelen, jelen lopatar, srna, muflon, divokoza) i pernatoj divljači (tetrijeb gluhan, lještarka).

Od krupnih vrsta „posljednji zalogaj“ ne pripada sljedećim vrstama divljači: divlja svinja, mrki medvjed, vuk, ris.

Grančica „posljednji zalogaj“ ne pripada ni jednoj vrsti sitne divljači.
* Lovci, kao i njihovi četveronožni pomagači, trebali bi da zauzmu mjesto iza divljači, poredani u vrstu ili više vrsta, u različitim položajima tijela.
– Jedan od bitnih elemenata kada je u pitanju lovac ili grupa lovaca, smatra se kodeks oblačenja, pa se tako smatra neprikladnim da lovac u lovu i na fotografiji nosi uniforme ili maskirna vojna odijela. (Kodeks oblačenja i označavanja lovaca su regulisani zakonskim propisima a pojedini časopisi čak njeguju pravilo da se fotografije ne objavljuju ukoliko su na njima lica neprikladno obučena).
– Još jedan bitan elemenat kada su u pitanju lovci koji učetvuju u fotografisanju je izbjegavanje fotografisanja s nepotrebnim predmetima, kao npr. flaše, limenke, cigarete, itd.
– Naročito lijepo izgledaju fotografije gdje lovci nose kompletnu opremu koja se koristi u lovu: oružje, dvogled, ruksak, itd.

Kao zaključak želim da kažem da ovaj tekst nije nastao s ciljem da se nekoga „uči pameti“ niti da se kritikuju oni koji misle i čine suprotno. Prvenstveni cilj ovog članka je da se onima koji bi željeli uložiti malo truda i vremena u lovačku fotografiju uz poštivanje lovačke etike i kulture, pokuša ukazati na najbitnije elemente kako bi što lakše došli do željenog rezultata. Naravno, ovom prilikom, takođe, bitno je naglasiti da su rijetke prilike da se ispoštuju svi elementi koji su nabrojani u tekstu, ali uvijek treba imati na umu da svaki primjenjeni savjet čini fotografiju i njenog autora korak dalje u pravcu kvalitetne fotografije, poštivanja lovačke etike i kulture.

ok zica max ekipa

Fotografije izvor : Autor teksta 

Autor teksta : Edin Herceg

CategoriesUpšteno
Post By admin

O pojavi „ Višerožnosti „ kod divokozje divljači

O pojavi „ Višerožnosti „ kod divokozje divljači

U depoima muzeja za šumarstvo i lovstvo u Beogradu se nalazi izuzetno rijedak primjerak , trofej divojarca sa četiri potpuno formiranih i dobro oblikovanih rogova. Šturi podaci upućuju na to , da je divojarac vjerovatno odstrijeljen 1932-33 godine u lovištima Prenj-Čvrsnica ( Hercegovina). Rogovi potiču od odraslog jarca starog 6-8 godina, loše su „odbijeni“ (obrađena lobanja) tako da su vanjska rožišta nešto obrušena . Uprkos tome jasno se vidi da četiri roga stoje na četiri odvojena rožišta koja su izrasla iz jedne lobanje. Dakle radi se uistinu o „višerožnosti“, množenje rogova ( Polykeratie, franc. Cornes surnumeraries).

Koliko je ta činjenica bitna govori nam i podatak da su ove kuke tek treći primjerak koji se spominje u svjetskim literaturama po pitanju „višerožnosti“  kod divokozje divljači , od čega druga dva primjerka vjerovatno više i ne postoje.

Da bi dobili bolju predstavu o rijetkosti ovog primjerka, uzeli smo možda najpoznatijeg naučnika       M. Couturier koji je napisao do sada najopširniju monografiju o divokozjoj divljači:   „Pojava višerožnosti kod divokoza je veuma rijetka. U kompletnoj literaturi nisam našao više od dva slučaja.  Prekrasni primjerak  1879. godine spominje Edvard Alston. Radi se o petogodišnjem jarcu vjerovatno porijklom iz bavarskih Alpi koji ima četiri uredna i simetrična roga“ Za drugi slučaj govori Couturier samo : „ Švicarska Diana spominje u 1891. godini trorogu divokozu „. (Marcel A.J. Couturier : Le Chamoois; Grenoble 1938.)

Drugi i veuma aktuelni autor, W. Knaus ( Divokozja divljač , Hamburg 1960) sumnja čak u to da takvi rogovi uopšte mogu postojati i pri tome se poziva na trećeg autora, H Fuschlberger ( Divokozja knjiga; Minhen 1955. godina): „Četvoroge kuke, koje Couturier pominje kao kurozitet, Fuschelberger smatra ljudskom krivotvorinom. „

Prstenovi na lijevom unutrašnjem i desnom  vanjskom rogu su djelimično oštećeni od „Muzejskih buba“ . Lobanja je zbog kačanja izbušena na 7(!) mjesta četiri tako nastale rupe su kitom začepljene. Šavovi  međutjemene kosti i čeoni kosti su izraženi ali dobro srasli. Sva četiri rožišta su čvrsta i na osnovi neoštećena.

Predstavljeni rogovi imaju sledeće mjere:

U mm Dužina Visina Obim Promjer širi Promjer uži Raspon
Lijevi vanjski rog 112 81 64 22 17 95
Lijevi unutrašnji rog 120 96 70 24 19 45
Desni unutrašnji rog 143 108 76 28 19 112
Desni vanjski rog 109 75 69 22 22  
             

Pojavu viška rogova možemo naći tu i tamo kod ovaca ili koza kao mutacijsku pojavu, koja je izrazito nasljedna. U pogledu na sistematsku srodnost možemo ( sa određenom rezervom ) zaključiti logikom, iako „višerožnost“  ugalvnom nije dovoljno istražena. P. Koch – H. Fischer – H. Schumann govore u djelu „Nasljedna patologija domaćih poljoprivrednih životina „  o pojavi „višerožnosti“ sledeće: „Višerožnost dolazi po Duerst-u ( 1926 ) na osnovu dijeljenja normalnih parnih rožišta koja nastaje u  fazi  ispupčenja čeone kosti, ali nekada čak i kratko ili dugo nakon toga.  Koze koje imaju više od dva roga su već više puta posmatrane, čak jei nasljednost ove abnormalnosti potvrđena od strane različitih autora , ali kao i kod ovce ni dan danas ne postoji tačna analiza nasljednosti pojave „Polikreacije“. Bateson ( 1894 ) je opisao četverorogo stado koza u blizini Bozen. Posebnost se naslijedila kroz više generacija.“ Inžinjer Lazar Radosavljević obavještava o istoj pojavi , ali kod jednog stada ovaca u području Jastrebca ( Srbija ), u kojoj su tri muške generacije pokazale tu abnormalnost. Postojanost abnormalnosti kroz više generacija upućuje na to , da polikreacija ima dominantan nasljedni odraz.  P. Koch – H. Fischer – H. Schumann su podržali mišljenje Davenports-a ( 1911) da četverorožnost u pogledu nasljednosti dominira ne samo nad pojavom normalne rožnosti  nego i kod pojave bezrožnosti . Važna je itekako tvrdnja Muller –a ( Muller, R.Incestna parenja četverorogih koza) , da su te koze pokazale  smanjenu količinu mlijeka.

Zbog ovih pataloških osobina , koje bi mogli očekivati i kod eventualne pojave četverorogih divokoza , morali bi takve primjerke što prije kroz odstrel i izolirati iz reprodukcionog  ciklusa. Ovo bi moglo biti pravilo da izuzetna rijetkost ove pojave to po sebi ne isključuje.

Pojava višerožnosti se nesmije zamijeniti sa pojavom rožnih tvorevina na koži koje se pod određenim okolnostima vjerovatno formiraju kao posljedica  mehaničkih povreda. Koža reaguje tako da formira rožne ćelije koje mogu dovesti do pojave izraslina nalik na rogove na raznim dijelovima tijela.  Takav rog je pomičan, izrastao iz kože i nema rožište.

Ova pataloška pojava ( fr. Cornes epidermiques ) naravno nije nasljedna . Opisano je više slučajeva kod divokoza .

CategoriesUpšteno
Post By admin

PORODICA KUNE – MALA LASICA

To je najmanja vrsta iz porodice kuna. Rasprostranjena je po čitavoj našoj zemlji.

Izrasta u dužinu do 20 cm (rep je od toga oko 3 cm). Težine je 60-170 gr. Boje je rđasto-crvenkaste, a po trbuhu i nogama svjetlija.

Hrani se miševima, sitnim pticama i jajima.

Pari se neredovno tokom cijele godine. Okoti 5-7 mladih.

I pored šteta koje čini korisna je za stanovišta poljoprivrede jer vrlo spretno tamani miševe.

CategoriesUpšteno
Post By admin

PORODICA KUNE – VIDRA

Stanovnik je svih naših krajeva uz rijeke, potoke, jezara, močvare i ribnjake. Skloništa pravi u obali, ali tako da im je prolaz kroz otvor ispod vodene površine.

Odraste u dužinu do 150 cm (od čega otpada na rep oko 55 cm), a u visinu do 30 cm. Može biti teška do 15 kg.

Boje je tamno-kestenjaste. Glava pljosnata, a tijelo veoma vitko. Noge su kratke i snažne, a između prstiju ima plivajuću kožicu. Odlično pliva i roni.

Hrani se pretežno ribama, ali jede i žabe, rakove i ptice močvarice.

Parenje nije vezano za godišnje doba. Ženka nosi oko 63 dana. Koti 2-4 mlada koji su 35 dana slijepi, a sišu do 9 nedjelja. Polno sazrijeva sa 2-3 godine. Lovi se čekanjem.

Krzno je cijele godine dobrog kvaliteta.

X
Add to cart