CategoriesUpšteno

PORODICA MAČKE – DIVLAJ MAČKA

Živi u nizijskim i brdsko-planinskim lovištima. Tijelo je dugo do 90 cm, rep do 45 cm, a visoka oko 45 cm. Može dostići težinu i do 10 kg. Dlaka je gusta, sive boje sa prečnim crnim prugama po leđima. Rep je valjkasto odlakan, sa 8 crnih prstenova i crnim završetkom.

Hrani se mesom životinja i ptica, te jajima od raznih ptica. Pretežni dio ishrane su joj sitni glodari. Živi u dupljima drveća.

Pari se tokom februara i marta. Ženka nakon 9 nedjelja u duplji donosi 2-4 slijepa mladunca koji kroz dvije nedjelje progledaju. Sišu mjesec dana, a onda počinju da se hrane mesom koje im majka pribavlja. Osamostaljuju se sa 4-5 mjeseci, a polno su zreli sa 9 mjeseci.

Ima crne usnice i vrlo odlakane uši sa unutarnje strane.

Lovi se čekanjem ili uz drugu divljač.

Trofej je lobanja i krzno.

CategoriesUpšteno

PORODICA MAČKE – RIS

Naraste u visinu do 75 cm, dužinu do 130 cm, a težinu i do 40 kg. Rep mu je kratak, dug je oko 25 cm.

Dlaka mu je boje riđasto-plave, pokrivena tamnim pjegama i svilenkasto-mekana. Po trbuhu je svjetliji. Uši završavaju čuperkom oštrih dlaka dugih i do 5 cm.

Živi pojedinačno. Hrani se mesom divljači i ptica. Lovi iz zasjede.

Pari se u februaru i koti 2-3 mlada.

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – KUNA ZLATICA

Naraste u dužinu do 80 cm (od čega na rep otpada oko 53 cm), a u visinu do 20 cm. Dostiže težinu od 1,5 kg. U gornjem dijelu i po nogama je tamno-mrke boje. Po trbuhu je svijetla. Pod vratom i prema prednjim nogama je zlatno-žuta po čemu je i ime dobila. Poddlaka je svjetlo-smeđa.Tabani i jagodice prstiju su obrasli dlakom.

Živi u dupljima drveća ili u pukotinama stijena. Tu provodi dan. Noću kreće u potragu za hranom. Hrani se miševima, puhovima, vjevericama, pticama i njihovim jajima, mladim zečićima. Odlično se penje po drveću, ulazi u duplja, te vrlo lako dolazi do hrane. Jede i neke plodove šumskog drveća i grmlja.

Pari se u julu i avgustu. Ženka donosi mlade u martu ili aprilu. Donosi 3-5 mladih koji su slijepi 35-38 dana. Sišu oko 2 mjeseca, a zatim prelaze na hranu.

Osamostaljuju se u jesen, ali polno su zreli tek u drugoj ili trećoj godini.

Lovi se po tragu i snijegu. Krzno joj je u toku zimskog perioda vrijedno.

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – KUNA BJELICA

Kuna bjelica je sisavac iz porodice kuna. Rasprostranjena je većim dijelom Europe, Bliskog istoka i centralne Azije. U Hrvatskoj je ona autohtona vrsta.

Češće ju je moguće susresti na kršovitom području, a naseljava kontinentalni, središnji i južni dio. U priobalju i na otocima ju je također moguće susresti. Krška staništa su njezina većinu godine, a brdska i planinska staništa su joj omiljena ljeti. Početkom zime sklona je migraciji u niže predjele. Naseljava različite tipove šuma, polja, pašnjaka, vrtova te sela i gradove. Ljudi joj nisu problem pa im se može prilagoditi tj. okolini u kojoj oni žive.

Kuna bjelica je dugačka otprilike 75 cm, od čega je samo rep dugačak 25 cm. Visoka je do 25 cm, a može dosegnuti težinu do 1,8 kg. Tijelo joj je prekriveno dlakom koja je sivo-smeđe boje, a po trbuhu je svjetlija.

Po danu baš i nije aktivna pa ju možete vidjeti kada počne padati mrak i noću. Tipični je mesožder i voli sitne glodavce, ptice i zečeve, a povremeno jede i jagode, maline, drugo voće te jaja peradi.

U normalnim uvjetima može doživjeti 10-12 godina.

 

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – TVOR

Zovu ga još i tvorić. Živi u svim predjelima naše zemlje, a naročito oko naselja.

Naraste dužine do 60 cm (od čega na rep otpada do 20 cm), a visok oko 15 cm. Težak može biti do 750 grama. Boje je tamno-mrke sa žućkastom poddlakom. Pod repom ima dvije smradne žlijezde koje u momentu odbrane izlučuju vrlo neprijatan miris kojim želi odbiti neprijatelje.

Hrani se mesom raznih životinja i jajima ptica. Pari se od marta do juna, a nosi 40-43 dana. Ženka donosi 3-7 mladih, potpuno slijepih do 30 dana. Sa 5 mjeseci se osamostaljuju, a sa 9 mjeseci su polno zreli.

Lovi se pomoću kerova i zamki.

Zimsko krzno im je vrijedno.

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – VELIKA LASICA

Živi u svim krajevima naših lovišta. Dugačka je oko 40 cm (od čega je rep dug do 10 cm), a teška do 300 grama. Vrlo je okretna i spretna. Boja joj je ljeti rđasto-crvena, a po trbuhu bijela, dok je zimi potpuno bijela po cijelom tijelu osim crnog završetka repa.

Parenje, nošenje i koćenje je isto kao kod kune. Hrani se kao i kuna, ali pretežni dio ishrane podmiruje miševima.

 

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – MALA LASICA

To je najmanja vrsta iz porodice kuna. Rasprostranjena je po čitavoj našoj zemlji.

Izrasta u dužinu do 20 cm (rep je od toga oko 3 cm). Težine je 60-170 gr. Boje je rđasto-crvenkaste, a po trbuhu i nogama svjetlija.

Hrani se miševima, sitnim pticama i jajima.

Pari se neredovno tokom cijele godine. Okoti 5-7 mladih.

I pored šteta koje čini korisna je za stanovišta poljoprivrede jer vrlo spretno tamani miševe.

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – VIDRA

Stanovnik je svih naših krajeva uz rijeke, potoke, jezara, močvare i ribnjake. Skloništa pravi u obali, ali tako da im je prolaz kroz otvor ispod vodene površine.

Odraste u dužinu do 150 cm (od čega otpada na rep oko 55 cm), a u visinu do 30 cm. Može biti teška do 15 kg.

Boje je tamno-kestenjaste. Glava pljosnata, a tijelo veoma vitko. Noge su kratke i snažne, a između prstiju ima plivajuću kožicu. Odlično pliva i roni.

Hrani se pretežno ribama, ali jede i žabe, rakove i ptice močvarice.

Parenje nije vezano za godišnje doba. Ženka nosi oko 63 dana. Koti 2-4 mlada koji su 35 dana slijepi, a sišu do 9 nedjelja. Polno sazrijeva sa 2-3 godine. Lovi se čekanjem.

Krzno je cijele godine dobrog kvaliteta.

CategoriesUpšteno

PORODICA KUNE – JAZAVAC

Nlazimo ga u svim krajevima naše zemlje. Predstavlja prelaz između porodica kuna i medvjeda.

Dug je 90 cm (od toga je rep oko 15 cm), visok do 30 cm, a može biti težak do 20 kg. Boje je tamno-sive sa tamnim dugim osima na vratu i leđima, glava je svjetlija sa dvije tamne pruge koje idu od njuške preko očiju do vrata. Na nogama ima do 5 cm duge kandže koje su mu neophodne jer mu služe za kopanje. Pod repom ima smradne žlijezde.

Hrani se biljnom i životinjskom hranom. Od biljne hrane koristi korijenje, razne plodove, gljive, a od životinjske crve, ličinke, žabe, miševe, jaja ptica, lešine i drugo. Čini osjetne štete na kukuruznim poljima. Hranu traži noću dok se danju zadržava u svom brlogu koji izvanredno čisto održava.

Pari se od aprila do avgusta. Zametak se ne razvija odmah. Koti u martu 3-5 slijepih mladunaca koji progledaju za 35 dana. Sišu 8 nedjelja.

Lovi se čekanjem i psima jamarima.

CategoriesUpšteno

PORODICA MEDVJEDI – MEDVJED MRKI

U nekim našim lovištima planinskog dijela nastanjen je mrki medvjed, koga jednostavno zovemo medvjed, a mlado meče.

Naraste u dužinu do 220 cm (rep je oko 10 cm), a u visinu i do 130 cm. Može da bude težak do 300 kg, pa i više. Tijelo mu je skladno građeno. Glava, vrat, trup i noge su izrazito snažni.

Ima jake čeljusti i zubalo podešeno za biljnu i životinjsku hranu. Na nogama ima snažne kandže. Pokriven je gustom dlakom, mrke, skoro crne boje, ali postoje i iznimke svjetlijih nijansi. Medvjed je svaštojed (omnivar).

Od biljne hrane jede nadzemne dijelove biljaka, plodove grmlja i drveća i razne žitarice.

Od hrane životinjskog porijekla jede razne insekte, gmizavce, sitne glodare, lešine svih vrsta. Napada i domaću stoku.

Živi samostalno. Mužjaci prilaze ženki u aprilu – maju radi parenja. Nakon toga se opet odvaja. Ženka u januaru ili februaru u brlogu okoti 1-3, a najčešće 2 mladunčeta koji su 28-35 dana slijepi. Mladi sišu do 4 mjeseca. Iz brloga ih mečka izvodi u maju ili junu i vrlo brižno brine nad njima. U odbrani podmlatka vrlo je opasna. Sa mladuncima ide u zajednički brlog tokom zime, a napušta ih u periodu parenja naredne godine. Ženka se pari svake druge godine. Mladi su polno zreli u trećoj ili četvrtoj godini.

Medvjed u pravilu na podesnom mjestu – skloništu prespava zimski san. Sa toplijim proljetnim danima iz brloga kreće u potragu za hranom.

Staništu nije naročito vjeran i prelazi velika prostranstva u potrazi za hranom. Dobrim prehranjivanjem smanjuje se šteta koju medvjed može nanositi poljoprivredi ili stoci.

Lovi se u proljeće i kasno u jesen.

Trofej medvjeda su kosti lubanje i krzno koje je veoma cjenjivo.

X
Add to cart