I – OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom ureñuju se upravljanje lovnim resursima, gazdovanje lovištem,
vlasništvo na divljači, sistematska kategorizacija divljači i njena zaštita, lovišta,
planiranje u lovstvu i katastar lovišta, lov i korišćenje divljači, sprečavanje i
naknada štete od divljači i na divljači, sredstva za unapreñivanje lovstva i kadrovi
u lovstvu.
Član 2.
(1) Lovstvo je ekološka, ekonomska, društveno korisna i obrazovno-naučna
djelatnost, koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korišćenja i
stalnog poboljšavanja kvaliteta lovnog fonda, staništa i drugih lovnih resursa.
(2) Divljač je dobro od opšteg interesa i uživa posebnu brigu i zaštitu Republike
Srpske (u daljem tekstu: Republika).
(3) Poslovi gazdovanja lovištem i divljači imaju ekološku funkciju, odnosno
funkciju očuvanja zdrave životne sredine, te ekonomsku i socijalnu funkciju,
putem zaštite biološke ravnoteže u prirodi, divlje flore i faune i drugih uslova
staništa divljači.
Član 3.
(1) Opšti interes iz člana 2. stav 2. ostvaruje se u skladu sa principima i
kriterijumima integralne zaštite, ureñenja lovišta, održivog korišćenja i stalnog
poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i drugih lovnih resursa.
(2) Divljač i drugi prirodni lovni resursi su u svojini Republike, kojim održivo
upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem
tekstu: Ministarstvo), pod uslovima i na način koji se propisuju ovim zakonom.
ZAKON
O LOVSTVU
(“Sl. glasnik Republike Srpske”, br. 60/2009)
Page 1 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) kontroliše ostvarivanje
opšteg interesa u oblasti lovstva, putem Ministarstva i Agencije za šume.
Član 4.
Pojmovi i definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
a) divljač su divlje životinje iz klase sisara (Classis: Mammalia) i klase ptica
(Classis: Aves),
b) dlakava divljač su divlje životinje iz klase sisara, čije js tijelo pokriveno
dlakom,
v) pernata divljač je divljač iz klase ptica, čije je tijelo pokriveno perjem,
g) korisnici lovišta su pravni subjekti koji su na osnovu odredaba ovog zakona
dobili lovište na korišćenje, a mogu biti: lovačka udruženja, preduzeća šumarstva
i druga pravna lica registrovana za bavljenje djelatnosti lovstva,
d) gazdovanje lovištem podrazumijeva planske mjere koje korisnik preduzima u
lovištu, a obuhvata obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i stalno
poboljšanje kvaliteta lovnog fonda, njihovog staništa i drugih lovnih resursa
(infrastruktura i drugo),
ñ) Lovački savez Republike Srpske (u daljem tekstu: Lovački savez) je udruženje
u koje su dobrovoljno učlanjeni korisnici lovišta i drugi subjekti zainteresovani za
razvoj lovstva u Republici,
e) lovačko udruženje je dobrovoljno udruženje grañana udruženih radi
organizovanog bavljenja lovačkom djelatnošću, očuvanja i zaštite životne sredine,
njegovanja lovačke etike i običaja i drugih sportsko-rekreacionih aktivnosti,
ž) lovostaj je period u kome je zabranjeno loviti, progoniti ili na drugi način
uznemiravati i ugrožavati lovostajem zaštićenu divljač,
z) lovni osnov je višenamjenski plan gazdovanja lovnim resursima u lovištu, koju
predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina a na istu saglasnost
daje Ministarstvo,
i) uzgajalište divljači u ograñenom prostoru je investiciono-ekonomski objekat
namijenjen za reprodukciju kvalitetne divljači i lov,
j) čuvar lovišta (lovočuvar) je službeno lice koje vrši integralnu zaštitu i čuvanje
lovnih resursa u lovištu,
k) integralna zaštita divljači obuhvata sprovoñenje svih mjera koje obezbjeñuju
uslove za život i reprodukciju divljači, kao i zaštitu od bolesti, štetočina,
elementarnih nepogoda, protivzakonitog korišćenja i ugrožavanja,
Page 2 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
l) uzgoj divljači je stručna operativna aktivnost, kojom se obezbjeñuju povoljni
uslovi ishrane, reprodukcije, rasta i razvoja lovnog fonda, dostizanje njegove
optimalne brojnosti, strukture i kvaliteta,
lj) ureñenje lovišta je sprovoñenje projektovanih mjera koje su u funkciji efikasnije
zaštite, uzgoja i korišćenja divljači i lovišta,
m) korišćenje divljači i lovišta je lovljenje divljači i korišćenje njenih dijelova, te
korišćenje prirodnih i drugih vrijednosti lovišta,
n) sanitarni odstrel je odstrel bolesne ili ranjene divljači, koju sprovode stručna
lica, a dozvoljen je i u vrijeme lovostaja.
nj) uzgojni odstrel divljači je uzgojna mjera koja se planira, a vrše ga stručna lica,
organizovano, u toku lovne sezone sa ciljem poboljšanja strukture i kvaliteta
lovnog fonda,
o) lovni resursi su divljač i sva druga materijalna dobra kojim raspolaže lovište,
p) teren za obuku i trening lovačkih pasa je dio lovišta, najviše do 5% ukupne
površine, planiran lovnim osnovom za obuku i trening lovačkih pasa koji su pod
veterinarskom kontrolom,
r) fotolov je sportsko-rekreaciona aktivnost u kojoj lovac zadovoljava svoju
potrebu fotografisanjem lovnih resursa u slobodnoj prirodi,
s) nelovni dani su dani u kojima nije dozvoljen planirani odstrel divljači i
t) Agencija za šume je republička upravna organizacija u sastavu Ministarstva, sa
nadležnostima propisanim Zakonom o republičkoj upravi.
II – DIVLJAČ I NJENA ZAŠTITA
Član 5.
Divljač, prema sistematskoj klasifikaciji, čine porodice i vrste iz klase sisara i
porodice i vrste iz klase ptica, a svrstavaju se na sljedeći način:
a) porodice i vrste iz klase sisara:
1) porodica jelena (Cervidae), u koje spada: obični jelen (Cervus elaphus L.),
jelen lopatar (Dama dama L.) i srna (Capreolus capreolus L.),
2) porodiia šupljoroška (Bovidae), u koje spada: divokoza (Rupicapra rupicapra
L.) i muflon (Ovis musimon Pall.),
3) porodica svinje (Suidae), u koje spada: divlja svinja (Sus scrofa L.),
4) porodica psa (Canidae), u koje spada: vuk (Canis lupus L.) šakal (Canis
aureus L) i lisica (Vulpes vulpes L.),
Page 3 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
5) porodica mačke (Felidae), u koje spada: divlja mačka (Felis silvestris Sch.) i
ris (Lynx lynx L.),
6) porodica (potporodica kune) kune (Mustelidae), u koje spada: kuna zlatica
(Martes martes L.), kuna bjelica (Martes foina Erx.), tvor (Mustela putorius L.),
velika lasica – hermelin (Mustela erminea L.), lasica (Mustela nivalis L.);
potporodica vidra (Lutrinae), u koje spada: vidra Lutra lutra L.) i potporodica
jazavci (Melinae), u koje spada: jazavac (Melinae), u koje spada jazavac (Meles
meles L.),
7) porodica medvjeda (Ursidae), u koje spada: mrki medvjed (Ursus arctos L.),
8) porodica zeca (Leporidae), u koje spada: obični zec (Lepus euoreaus Pall.),
9) porodica vjeverice (Sciuridae), u koje spada: vjeverica (Sciurus vulgaris L.),
10) porodica puha (Gliridae), u koje spada: veliki puh (Glis glis L.),
11) porodica voluharice (Microtidae), u koje spada: bizamski pacov (Ondatra
zibethicus L.),
12) porodica dabrića (Myocastoridae), u koje spada: dabar (Castor fiber L.) i
nutrija (Myocastor coypus Mol.) i
13) porodica cibetka (Viveridae), u koje spada: mungo (Mungos mungo);
b) porodice i vrste iz klase ptica:
1) porodica tetrijeba (Tetraonidae), u koje spada: veliki tetrijeb ili gluhan (Tetrao
urogallus L.), tetrijeb mali ili ruževac (Lyrurus tetrix L.) i lještarka (Terastes
bonasia L.),
2) porodica fazana (Phasianidae), u koje spada: fazan (Phasianus colchicus L.),
jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca
Meis.) i prepelica ili pučpura (Conturnix conturnix L.),
3) porodica patke (Anatidae), u koje spada: divlja patka ili patka gluhara (Anas
platyrhynchos L.), patka kržulja ili krža (Anas crecca L.), patka pupčanica (Anas
querquedula L.), patka kašikara (Anas clypeata L.), patka lastarka (Anas acuta
L.), patka pjegava ili neretvanka (Anus angustirostris Men.), patka kreketaljka
(Anas strepera L.), patka zviždarka (Anas penelope L.), patka krunata (Anas
fuligula L.), patka žličarka (Spatula clypeata L.), patka glavata (Nyroca ferina),
patka njorka (Nyroca nyroca Guld.), patka batoglavica (Bucephala clangula L.),
divlja guska (Anser anser L.), guska glogovnjača (Anser fabalis Lath.), guska
lisasta (Anser albifrons Scop.), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea Pall.), utva
morska (Tadorna tadorna L.), ronac veliki (Mergus merganser L.), ronac srednji ili
brskavac (Mergus serrator L.), ronac bijeli (Mergus albellus), labud crvenokljuni
(Cygnus olor Gm.), labud žutokljuni (Cygnus cygnus) i labud crnokljuni (Cygnus
bewicki Yarr.),
4) porodica rode (Ciconiidae), u koje spada: roda bijela (Coconia coconia), roda
crna (Coconia nigra), žiličarka bijela (Platalea leucordia L.) i blistavi ražanj
Page 4 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(Plegadis falcinellus L.),
5) porodice čaplje (Ardeidae), u koje spada: čaplja siva (Ardea cinerea L.), čaplja
danguba (Ardea purpurea L.), čaplja žuta (Ardeola ralloides Scop.), čaplja bijela
(Egretta alba L.), čapljica mala (Ixbrychus minutus L.), gak kvakavac (Nycticorax
nycticorax L.) i bukavac nebogled (Botaurus stellaris L.),
6) porodica šljuke – vivci (Charadriidae), u koje spada: šljuka šumska ili šljuka
bena (Scolopax rusticola L.), barska šljuka ili šljuka kokošica (Capella gallinago
L.), šljuka livadarka (Capella media Lath.), šljuka kozica ili mala bokasina
(Lymnocryptes minimus Brun.), žalar rñasti (Calidris canutus L.), žalar krivokljuni
(Calidris ferrubginea Brun.), žalar cerikavac ili sjeverni žalar (Calidris alpina L.),
žalar crnčić (Calidris temmincki Lesl.), žalar mali (Calidris minuta Leisl.), prutka
mrka (Tringa Erythropus Pall.), prutka crvenonoga (Tringa totanus L.), prutka
krivokljuna (Tringa nebularia Gunn.), prutka dugonoga (Tringa stagnatillis
Bechst.), prutka pjegava (Tringa ochropus L.), prutka migavica (Tringa glareola
L.), prutka mala (Actitis hypoleucos L.), muljača crvenorepa (Limosa limosa L.),
muljača smeña (Limosa lapponica L.) i vivak pozvizdač (Vanellus vanellus L.),
7) porodica galeba (Laridae), u koje spada: galeb obični (Larus ridibundus L.),
galeb klaukavac (Larus argentatus Pont.), galeb ćukavac ili galeb smeñi (Larus
Fascus L.), galeb burni (Larus canus L.), galeb mali (Larus minutus Pall.), galeb
crnoglavi (Larus melanocephalis Temm.), galeb troprsti (Rissa tridactyla L.),
pomornik veliki (Stercorarius skua Brun.), pomornik širokorepi (Stercorarius
pomarinus Temm.), pomornik kratkorepi (Stercorarius parasiticus L.), pomornik
dugorepi (Stercorarius longicaudus Vieil.), čigra obična (Sterna hirundo), čigra
mala (Sterna albifrons), čigra dugokljuna (Sterna sandvicenzis Lath.), čigra crna
(Chlidonias niger), čigra bjelobrada (Chlidonias leucopareia Temm.), čigra
tustokljuna (Gelochelidon nilotca Gm.) i čigra ćubasta ili kotorska (Hydroprogne
tschegrave Lep.),
8) porodica sokola (Falconidae), u koje spada: soko sivi (Falco peregrinus
Tunst.), soko kragujac (Falco subbuteo L.) soko smeñi (Falco cherrug Gray.),
soko mali ili soko kraguljčić (Falco columbarius regulus Pall.), soko južni (Falco
biarmicus Temm.), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus L.), vjetruša kopčić (Falco
vespertinus L.), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni Fleisch.), eja poljska (Circus
cyaneus L.), eja močvarica (Circus Aeroginosus L.) eja stepska (Circus
macrourus L.), lunja rñasta ( Milvus milvus L.) i lunja crna (Milvus migrans),
9) porodica jastreba (Accipitridae), u koje spada: orao suri (Aquila chysaetos L.),
orao krstaš (Aquila heliaca Sav.), orao klokotaš (Aquila clanga Pall.), orao kliktaš
(Aquila pomorana Brehm.), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus Viell.), orao
patuljasti (Hieraaetus pennatus Gm.), orao štekavac (Haliaetus albicilla L.), orao
zmijar (Circaetus gallicus Gm.), škanjac mišar (Buteo buteo L.), škanjac gaćaš
(Buteo lagopus Brunn.), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus Cretz), škanjac osaš
(Pernis apivorus L), sup bjeloglavi (Gyps fulvus Havbl.), sup smeñoglavi
(Aegypius monachus L.), kostoberina žutoglava ili brañaš (Gypaetus barbatus),
strvinar bijeli (Neophron perenopterus L.), jastreb kokošar (Accipiter gentilis L.),
kobac ptičar (Accipiter nisus L.) i kobac kratkonogi (Accipiter badius brevipes
Severtzov),
10) porodica nesita ili pelikana (Pelecanidae), u koje spada: nesit ružičasti
Page 5 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(Pelecanus onocrotalus L.) i nesit kudravi (Pelecanus crispus Bruch.),
11) porodica ždrala (Gruidae), u koje spada: sivi ždral (Grus grus L.),
12) porodica droplje (Otididae), u koje spada: droplja velika (Otis tarda L.) i
droplja mala (Otis tetrax L.),
13) porodica liske (Rallidae), u koje spada: liska crna (Falica atra L.), kokošica
mlakara (Rallus aquaticus L.), zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus L.),
hariš ili prdavac (Crex crex L.), štijoka kusica (Porzana pusilla Pall.), štijaka riña
ili štioka barska (Porzana porzana L.), štioka vizlinica (Porzana parva Scop.) i
sultanka modra (Porphyrio porphyrio L.),
14) porodica goluba (Columbidae), u koje spada: golub divlji ili pećinar (Columba
livia Gm.), golub dupljaš (Columba oenas L.), golub grivnjaš (Columba palumbus
L.), divlja grlica (Streptopelia turtur L.) i gugutka ili kumrija (Streptopelia
decaocto Friv.),
15) porodica sove (Strigidae), potporodica prave sove (Striginae), u koje spadaju:
sova buljina ili velika ušara (Bubo bubo L.), sova jastrebača (Strix uralensis
Pall.), sova šumska (Strix aluco L.), sova šumska ili sova utina (Asio otus L.),
sova močvarica (Asio flammeus Pont.), kukuvija drijemalica (Tyto alba guttata
Brehm.), kukuvija smrtna ili ćuk obični (Athene noctua Scop.), sovica siva ili
mrtvačka (Aegolius funereus L.), ćuk lulavac (Otus scops L.) i ćukuša kukavica
(Glaucidium passerinum L.),
16) porodica gnjurca (Podicipedidae), u koje spadaju: gnjurac čupasti (Podiceps
cristatus L.), gnjurac riñoglavi ili gnjurac rusogrli (Podiceps griseigena Bod.),
gnjurac zlatouhi (Podiceps nigicollis Brehm.), gnjurac ušati (Podiceps auritus L.) i
gnjurac mali (Podiceps ruficollis Pall.), porodica vranci (Phalacrocoracidae): u
koju spadaju: vranac veliki – kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš
(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus),
17) porodica pljenora (Columbidae), u koje spadaju: pljenor veliki (Colymbus
immer Brunn.), pljenor žutokljuni (Colymbus adamsi Gray.), pljenor srednji
(Colymbus arcticus L.) i pljenor mali (Colymbus stlatus Pont.) i
18) porodica vrane (Corvidae), u koje spadaju: gavran (Corvus corax L.), vrana
siva (Corvus corone cornix L.), vrana crna (Corvus corone L.), vrana gaćac
(Corvus frugilegus L.), čavka (Coloeus monedula L.), šojka (Garrulus grandarius
L.), svraka (Pica pica L.), kreja lješnikara (Nucifraga coryocatactes.), galica
čolica (Pyrhocorax graculus L.) i galica crvenokljuna (Pyrhocorax pyrhocorax L.).
Član 6.
(1) Divljač iz klase sisara i klase ptica dijeli se na zaštićenu i nezaštićenu divljač.
(2) U zaštićenu divljač iz klase sisara, spadaju vrste: obični jelen, jelen lopatar,
srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, vidra, vjeverica, puh, ris, nutrija,
dabar i mungo.
Page 6 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(3) U zaštićenu divljač iz klase ptica spadaju: šumske koke, poljske koke, divlje
patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi –
lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždralovi, droplje, liske,
žalarke, prutke, muljače vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, ronci, grlice,
golubovi, sove, gnjurci, pljenori, gavran, galica čolica i galica crvenokljuna.
(4) Vrste divljači koje nisu navedene u st. 2. i 3. ovog člana smatraju se
nezaštićenim vrstama divljih životinja iz klase sisara i klase ptica.
(5) Korisnik lovišta može proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u st.
2. i 3. ovog člana, naročito ako je brojno stanje ugroženo.
Član 7.
(1) Zaštićena divljač iz člana 6. st. 2. i 3. ovog zakona dijeli se na stalno
zaštićenu, lovostajem zaštićenu i privremeno zaštićenu divljač.
(2) Stalna zaštita divljači odreñuje se za vrste divljači koje su postale rijetke,
zbog čega ih je potrebno sačuvati od izumiranja.
(3) Lovostajem su zaštićene one vrste divljači koje je slobodno loviti, ali samo u
odreñeno vrijeme.
(4) Privremena zaštita divljači može se odrediti za vrste koje su lovostajem
zaštićene ili su u kategoriji nezaštićene divljači, u slučaju značajnog smanjenja
njihove brojnosti i održivosti.
(5) Zabranjeno je loviti, proganjati ili namjerno uznemiravati stalno zaštićenu
divljač i privremeno zaštićenu divljač.
Član 8.
Stalna zaštita odreñuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: vidra, ris,
vjeverica, dabar, mungo, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka
lještarka, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi,
škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, droplje, liske (osim crne liske),
žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, sove, ronci,
gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna.
Član 9.
(1) Lovostajem se zaštićuju sljedeće vrste divljači: obični jelen, jelen lopatar,
srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, puh, nutrija, veliki tetrijeb – mužjak,
prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, lještarka – mužjak, šljuke, divlji
golubovi, grlica, fazan i ženka fazana, divlja patka gluvara, krdža i gugutka, divlja
guska i crna liska.
(2) Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar)
aktom propisuje vrijeme trajanja lova lovostajem zaštićene divljači.
Član 10.
Page 7 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(1) Ako u lovištu nastane primjetno smanjenje brojnog stanja odreñene vrste
lovostajem zaštićene i nezaštićene divljači zbog elementarnih nepogoda, bolesti i
drugih nepovoljnih okolnosti, korisnik lovišta obavezan je da privremeno zabrani
lov te vrste divljači, kao i da preduzme sve mjere radi uspostavljanja njenog
prethodnog brojnog stanja, strukture i kvaliteta.
(2) Ministar naredbom propisuje privremenu zabranu lova u lovištu, u slučaju
neizvršenja očekivanih rezultata iz lovnog osnova, u odnosu na ostvarene
rezultate ili neusaglašenosti meñusobnih odnosa korisnika lovišta.
(3) Privremenu zabranu lova iz stava 1. ovog člana propisuje ministar, ako to ne
uradi korisnik.
Član 11.
(1) Naseljavanje novih vrsta divljači vrši se na osnovu saglasnosti Ministarstva.
(2) Uz zahtjev za ovu saglasnost, korisnik lovišta ili uzgajivač divljači u
ograñenom prostoru dostavlja mišljenje kompetentne naučne ustanove o
arealskoj podobnosti unošenja odreñene vrste divljači i uvjerenje od nadležne
veterinarske službe o zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.
(3) Ako se na teritoriji Republike pojavi ili unese nova vrsta divljači, stepen njene
zaštite privremeno odreñuje ministar rješenjem, koje se objavljuje u “Službenom
glasniku Republike Srpske”.
Član 12.
(1) Zaštita ugroženih vrsta divljači vrši se u skladu sa odrebama ovog zakona.
(2) Na osnovu kategorizacije Meñunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN),
Ministarstvo i ministarstvo nadležno za ekologiju proglašavaju rješenjem
ugroženost pojedinih vrsta divljači.
Član 13.
(1) Vrste divljači koje migriraju iz susjednih zemalja, a koje nisu u lovnom fondu
Republike, imaju istu zakonsku zaštitu kao i u zemlji iz koje dolaze.
(2) Lov ptica selica vrši se u skladu sa odredbama domaćeg i meñunarodnog
zakonodavstva.
Član 14.
(1) Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo.
(2) Zabranjeno je uništavanje, hvatanje i prisvajanje mladunčadi i jaja,
oštećivanje i uništavanje gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljači.
(3) Ministar aktom propisuje koje se ptice i sisari smatraju korisnim za
Page 8 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
poljoprivredu i šumarstvo.
Član 15.
(1) Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje divljači u zatvorenom ili ograñenom
prostoru.
(2) Izuzetno, ministar može donijeti rješenje kojim daje saglasnost za hvatanje i
držanje divljači u ograñenom prostoru u slučaju:
a) kada to zahtijevaju potrebe nauke, nastave, zooloških vrtova, muzeja i izvoza,
u saradnji sa korisnikom lovišta,
b) naseljavanja lovišta ili uzgajališta divljači u ograñenom prostoru,
v) suzbijanja zaraznih bolesti i
g) za potrebe treninga i ispitivanja uroñenih osobina lovačkih pasa.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove, način hvatanja i držanje
divljači u ograñenom prostoru.
Član 16.
(1) Divljač je zabranjeno uznemiravati i loviti:
a) ako je ugrožena požarom, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim
elementarnim nepogodama,
b) upotrebom reflektora, farova, baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala,
gramofona, magnetofona, vještačkih i živih mamaca i omamljujućih sredstava,
v) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima,
g) gañanjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i
gaženjem motornim vozilima,
d) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim
lovačkim karabinom, vojničkim oružjem i vojničkom municijom,
ñ) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožñima, mrežama, električnim
ureñajima ili drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje,
e) papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda puškom sačmaricom,
pomoću pasa, pogonom i prigonom i grupnim lovom, izuzev divljih svinja,
ž) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima, u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi
i
z) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje.
Page 9 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(2) Nerasnim psima iz stava 1. tačke v) smatraju se psi koji nisu registrovani kod
nadležne kinološke organizacije i koji nemaju rodovnik.
(3) Zabranjeno je sa psima proganjati divljač van terena odreñenog za trening u
periodu od 15. januara do 31. jula.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju vrsta, broj i način korišćenja
lovačkih pasa u lovištu.
Član 17.
(1) Ako od divljači nastupi neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi ili
imovinu, može se organizovano i kontrolisano odstreljivati, bez obzira na vrijeme
lovostaja.
(2) Rješenje za odstrel divljači iz stava 1. ovog člana donosi ministar, na zahtjev
korisnika lovišta i po pribavljenom mišljenju nadležne veterinarske službe.
Član 18.
(1) Zabranjeno je trovanje divljači.
(2) Zabranjen je lov divljači na nelovnim površinama i terenima za obuku i trening
lovačkih pasa.
(3) Zabranjen je trening i obuka pasa u martu, aprilu i maju na terenima za obuku
i trening lovačkih pasa.
(4) Zabranjeno je da se lovljenjem ili na drugi način ugrozi opstanak bilo koje
vrste divljači u prirodi.
Član 19.
Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovište sa vatrenim oružjem, pješke ili u
prevoznim sredstvima, sa drugim sredstvima za lov, te sa lovačkim psima, kao i
kretanje van puteva koji služe opštoj upotrebi, bez odobrenja korisnika lovišta,
osim službenih lica, u vršenju službenih radnji i dužnosti.
Član 20.
(1) Korisnik lovišta dužan je da uklanja pse i mačke lutalice koji se kreću bez
kontrole po lovištu na udaljenosti većoj od 200 metara od naselja, naseljenih
objekata ili stada.
(2) Korisnik lovišta dužan je da štetočine u lovištu svede na podnošljivu brojnost,
kojom se neće ugrožavati zaštićena divljač i domaće životinje.
Član 21.
(1) Vlasnici pasa ne smiju puštati svoje pse da se bez kontrole kreću po lovištu.
Page 10 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(2) Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.
(3) Vlasnici pasa odgovorni su za štetu koju njihovi psi učine u lovištu.
III – LOVIŠTA
Član 22.
(1) Lovištem se smatraju površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju
prostornu, prirodnu i ekološki zaokruženu cjelinu u kojoj postoje povoljni uslovi za
život, reprodukciju, rast i razvoj lovnog fonda u lovištu, infrastruktura i drugi
potrebni lovni resursi, nezavisno od vlasništva.
(2) Lovište je osnovna prostorna jedinica za održivo upravljanje, gazdovanje i
korišćenje lovnih resursa.
(3) Površina lovišta se istovremeno koristi i za gazdovanje šumama u skladu sa
Zakonom o šumama.
Član 23.
(1) Lovište čine lovna i nelovna površina.
(2) Lovne površine čine lovnoproduktivne i lovnoneproduktivne površine.
(3) Lovnoproduktivne površine su površine na kojima postoje povoljni uslovi za
nesmetan život, normalnu reprodukciju, pravilan razvoj i stalan opstanak jedne ili
više vrsta divljači,
(4) Lovnoneproduktivne površine su površine lovišta na kojima se divljač lovi, a
ne uzgaja, jer za to nema prirodnih uslova.
(5) Nelovnim površinama se smatraju: naselja, groblja, javni putevi, parkovi u
naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi, objekti za liječenje i rekreaciju,
aerodromi, dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i
industrijskih objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe,
kao i drugi objekti utvrñeni posebnim propisima.
Član 24.
(1) Lovište može biti otvoreno i ograñeno.
(2) Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija
dlakave i pernate divljači.
(3) Ograñeno lovište je lovište koje je ograñeno prirodnim preprekama (široki
vodotoci, velike vodene površine i sl.), ili vještačkim preprekama (ograde), koje
sprečavaju ili znatno smanjuju mogućnost da divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i
lovi napusti tu površinu.
Član 25.
Page 11 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(1) S obzirom na nadmorsku visinu, lovišta mogu biti: nizijska, brdska i planinska.
(2) Nizijsko lovište je lovište kome je najmanje 70% površine ispod 400 metara
nadmorske visine.
(3) Brdsko lovište je lovište kome je najmanje 70%površine lovišta izmeñu 400 i
1.000 metara nadmorske visine.
(4) Planinsko lovište je lovište kome je 70% površine iznad 1.000 metara
nadmorske visine.
Član 26.
(1) Minimalna površina lovišta je arealska cjelina na kojoj su obezbijeñeni
elementarni stanišni uslovi, za život, reprodukciju, rast i razvoj divljači osnovnog
lovnog fonda i migratornih vrsta divljači.
(2) Minimalna površina nizijskog lovišta je 3.000 hektara, brdskog lovišta 5.000
hektara i planinskog lovišta 8.000 hektara.
(3) Izuzetno, minimalna površina posebnog lovišta bez obzira na nadmorsku
visinu na kojoj se nalazi, odreñuje se prema prirodnim staništima vrijedne, rijetke
i ugrožene vrste divljači.
(4) Minimalna površina uzgajališta divljači u ograñenom prostoru obuhvata
površine veće od 10 hektara, a manje od 2.000 hektara.
Član 27.
(1) Vlada, na prijedlog Ministarstva, ustanovljava lovišta i vrši promjenu njihovih
granica na osnovu ekološke, ekonomske i infrastrukturne dokumentacije.
(2) Odlukom o ustanovljavalju lovišta odreñuju se: naziv, namjena lovišta,
granice i površina lovišta, vrste divljači osnovnog lovnog fonda i drugi uslovi
potrebni za održivo gazdovanje lovnim resursima.
Član 28.
Prema namjeni, lovišta mogu biti: posebna lovišta, privredno-sportska, sportskorekreaciona
i privredna lovišta.
Član 29.
(1) Posebno lovište se ustanovljava u autohtonom staništu vrijedne, rijetke i
ugrožene vrste divljači.
(2) Na prijedlog Ministarstva, Vlada odlukom ustanovljava posebno lovište i
odreñuje korisnika posebnog lovišta.
Član 30.
Page 12 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(1) Privredno-sportska lovišta su organizacione cjeline u sastavu šumarskih ili
poljoprivrednih preduzeća ili drugih pravnih lica, čija je osnovna djelatnost
lovstvo, sa prihodima i rashodima koji su sastavni dio bilansa uspjeha preduzeća.
(2) Sportsko-rekreaciona lovišta su lovišta čija je osnovna namjena sport i
rekreacija dobrovoljnih i neprofitnih udruženja grañana (lovačkih udruženja).
(3) Lovačko udruženje može biti korisnik sportsko-rekreacionog lovišta ako ima
najmanje 50 članova sa položenim lovačkim ispitom.
Član 31.
(1) Privredno-sportska i sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korišćenje
putem javnog konkursa, koji raspisuje Ministarstvo.
(2) Lovište se daje na korišćenje samo jednom korisniku, onom pravnom subjektu
koji ponudi najpovoljnije uslove za održivo gazdovanje i poboljšanje kvaliteta
lovnih resursa, o čemu odlučuje Ministarstvo.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje opšte uslove, postupak i način
davanja lovišta na korišćenje.
Član 32.
(1) Posebna, privredno-sportska i sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na
korišćenje za period od deset godina.
(2) O dodjeli lovišta na korišćenje Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnikom.
(3) Ugovor iz stava 2. ovog člana sadrži: period na koji se lovište daje na
korišćenje, godišnja visina naknade za korišćenje, mjere koje je korisnik dužan
da preduzme radi poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i životnih uslova divljači u
lovištu, uslovi održivog korišćenja lovišta, uslovi pod kojim se mijenja, dopunjuje
ili raskida ugovor i drugo.
(4) Pravo korišćenja lovišta korisnik ne može ustupiti drugom korisniku, niti dati u
zakup.
Član 33.
(1) Korisniku lovišta, za korišćenje lovnog fonda odreñuje se i definiše godišnja
naknada prilikom zaključivanja ugovora o korišćenju lovišta iz člana 32. stav 2.
ovog zakona, uzimajući u obzir veličinu lovišta, vrijednost planirane divljači za
odstrel tokom lovne sezone i broj članova korisnika lovišta.
(2) Visinu i način plaćanja naknade za korišćenje lovnog fonda propisuje Vlada,
na prijedlog Ministarstva.
(3) Sredstva od naknade za korišćenje lovnog fonda uplaćuju se na račun javnih
Page 13 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
prihoda Republike.
Član 34.
Korisnik lovišta dužan je da, po potpisivanju ugovora iz člana 32. ovog zakona,
organizuje lovočuvarsku službu i angažuje stručno lice za poslove lovstva, te da
u roku od tri mjeseca vidno obilježi granice lovišta i da ih trajno održava.
Član 35.
(1) Ministarstvo sa korisnikom lovišta raskida ugovor o dodjeli lovišta na
korišćenje u slučajevima:
a) ako korisnik lovišta ne koristi lovne resurse u skladu sa odredbama ovog
zakona ili ugovora o korišćenju,
b) ako korisnik lovišta ne sprovodi mjere poboljšanja kvaliteta lovnih resursa u
skladu sa odredbama lovne osnove i
v) ako se ustanovi da se zemljište, šuma ili voda koriste u svrhe koje isključuju
mogućnost bavljenja lovstvom, ako su u lovištu ili njegovom dijelu prestali uslovi
radi kojih je lovište ustanovljeno, te u slučaju ako se ustanovi povoljniji način
korišćenja lovnih resursa, ili se lovna površina pretvara u namjenu od opšteg
interesa.
(2) Republička inspekcija za šumarstvo i lovstvo može uputiti Ministarstvu
inicijativu za raskidanje ugovora o davanju lovišta na korišćenje u slučajevima iz
stava 1. t. a) i b) ovog člana.
(3) U slučaju raskidanja ugovora o davanju lovišta na korišćenje, ako se utvrdi
povoljniji način korišćenja lovnih resursa, ili se lovna površina pretvara u drugu
namjenu od opšteg interesa, dotadašnji korisnik ima pravo na naknadu uloženih,
a neiskorišćenih sredstava od budućeg korisnika.
Član 36.
(1) Ako se na objavljeni javni konkurs ne prijavi kandidat koji ispunjava uslove za
dodjelu lovišta iz člana 31. stav 1. ili se sa korisnikom lovišta raskine ugovor o
dodjeli lovišta na korišćenje, u slučajevima iz člana 35. t. a) i b) ovog zakona ili iz
bilo kog razloga lovište ostane bez korisnika, Ministarstvo privremeno dodjeljuje
lovište na održivo korišćenje, bez naknade, prvenstveno pravnom licu koje koristi
šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište ili vodene površine.
(2) Privremeni korisnik lovišta je dužan da u roku od 30 dana od dana
preuzimanja lovišta obezbijedi zaštitu divljači putem organizovanja lovočuvarske
službe, do okončanja postupka iz člana 31. ovog zakona.
Član 37.
(1) Privredno lovište ili lovište privrednog karaktera je lovište čiji se lovni resurs
održivo koristi i poboljšava na osnovu uloženog domaćeg ili stranog kapitala, čiji
Page 14 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
je cilj poslovna dobit.
(2) U privrednom lovištu se može dati na koncesiju planirani odstrel divljači uz
obavljanje lovne djelatnosti, uz obavezu održavanja i poboljšavanja kvaliteta
lovnih resursa koje koristi, a u skladu sa odredbama lovnog osnova.
(3) Koncesija za korišćenje privrednog lovišta može se dati stranom i domaćem
pravnom licu na period najduže do 20 godina, u skladu sa propisima kojima se
ureñuju koncesije.
Član 38.
(1) Uzgajalište divljači u ograñenom prostoru ustanovljava se u zakupljenom
šumskom ili poljoprivrednom zemljištu u državnoj ili privatnoj svojini ili na
vlastitom posjedu, u kojem se moraju obezbijediti povoljni ekološki uslovi za
održiv život, reprodukciju, rast i razvoj divljači.
(2) Uzgajalište divljači u ograñenom prostoru ustanovljava se na osnovu
investicionog programa, koji odobrava Ministarstvo po osnovu zahtjeva
zainteresovanog pravnog lica.
(3) Ministar propisuje pravilnikom način i uslove za ustanovljavanje uzgajališta
divljači u ograñenom prostoru.
(4) O efektivnosti i efikasnosti realizacije investicionog programa, kao i
sprovedenih mjera za poboljšanje, korisnik uzgajališta divljači u ograñenom
prostoru vodi odgovarajuću evidenciju o efektima sprovedenih mjera.
IV – PLANIRANJE U LOVSTVU I KATASTAR LOVIŠTA
Član 39.
(1) Radi unapreñivanja i razvoja upravljanja i gazdovalja lovnim resursima,
donosi se Program razvoja lovstva Republike Srpske za period od deset godina.
(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, koji je
usaglašen sa Strategijom zaštite životne sredine Republike Srpske.
(3) U Programu razvoja lovstva podjednako će se uvažavati aspekti lovačke
djelatnosti, zaštite prirode, zaštite životne sredine i jedinica lokalne samouprave.
Član 40.
(1) Sa Programom razvoja lovstva Republike Srpske usklañuju se lovni osnovi.
(2) Lovni osnov predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina.
(3) Izradu lovnih osnova mogu vršiti pravna lica registrovana za tu djelatnost,
koja imaju u radnom odnosu na neodreñeno vrijeme najmanje tri diplomirana
inženjera šumarstva sa položenim stručnim ispitom i koja posjeduju licencu za
rad izdatu od Ministarstva.
Page 15 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
Član 41.
(1) Korisnik lovišta dostavlja lovni osnov Ministarstvu na davanje saglasnosti.
(2) Korisnik lovišta dužan je da Ministarstvu dostavi prijedlog lovnog osnova
najkasnije u roku od godinu dana od dana potpisivanja ugovora o korišćenju
lovišta.
(3) Revizija lovnog osnova obavlja se kada su trajno ili bitno izmijenjeni uslovi i
okolnosti na kojima se temelji lovna osnova.
(4) Ministarstvu se, najkasnije u roku od četiri mjeseca prije isteka roka za koji je
donesen prethodni lovni osnov, mora predložiti i dostaviti novi lovni osnov na
odobravanje.
(5) Pregled i ocjenu novoizrañenih lovnih osnova vrši komisija za recenziju, od tri
člana koju imenuje ministar rješenjem.
(6) Ministarstvo je dužno da u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga osnova
donese rješenje o saglasnosti na lovni osnov ili stavi primjedbe na dostavljeni
prijedlog.
(7) Odredbe lovnog osnova, na koji je Ministarstvo dalo saglasnost su
obavezujuće za korisnika lovišta.
Član 42.
(1) Do donošenja lovnog osnova korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu
privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta, na koji Ministarstvo daje
saglasnost.
(2) Po donošenju lovnog osnova, korisnik lovišta dužan je da u skladu sa lovnim
osnovom i stanjem u lovištu donese godišnji plan korišćenja lovišta na koji
Ministarstvo daje saglasnost.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način proljećnog prebrojavanja
divljači, sadržaj, način i nosioce izrade lovnog osnova, privremenog godišnjeg
plana korišćenja lovišta, godišnjeg plana korišćelja lovišta i evidencije o
realizaciji predviñenih mjera.
Član 43.
(1) Privremeni godišnji plan korišćenja lovišta i godišnji plan korišćenja lovišta
izrañuju se za period od 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine i
dostavljaju Ministarstvu na davanje saglasnosti.
(2) Planovi iz stava 1. ovog člana dostavljaju se Ministarstvu do 30. aprila, u
pisanoj i elektronskoj formi.
Član 44.
Page 16 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(1) Korisnici lovišta na obrascima evidencije upisuju podatke o korišćenju lovišta
za proteklu lovnu godinu, najkasnije do 30. maja tekuće godine.
(2) Podaci o obrascima evidencije unose se ručno, hemijskom olovkom ili
mastilom i sastavni su dio lovnog osnova.
(3) Korisnici lovišta dužni su da uspostave bazu podataka i omoguće elektronsku
vezu sa centralnom bazom podataka u Agenciji za šume.
Član 45.
(1) Lovni osnov i privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem mora biti usklañen
sa strateškim planovima razvoja poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, zaštite
prirode i zaštite životne sredine.
(2) Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta, voda, šuma, poljoprivrednih i drugih
kultura na kojima se nalazi lovište dužni su da dozvole radnje i mjere gazdovanja
lovištem, predviñene lovnim osnovom.
Član 46.
(1) Za svako lovište ustanovljava se i vodi katastar lovišta.
(2) Katastar lovišta ustanovljava i vodi korisnik lovišta i dostavlja u centralnu
bazu podataka Agencije za šume.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje način izrade, voñenja i dostavljanje
podataka katastra lovišta.
V – LOV I KORIŠĆENJE DIVLJAČI
Član 47.
(1) Lov divljači obuhvata praćenje, osmatranje, izbor jedinke za odstrel, odstrel ili
hvatanje, sakupljanje odstrijeljene divljači, ureñenje i evidenciju trofeja i fotolov.
(2) Divljač mogu organizovano loviti lica koja imaju položen lovački ispit, dozvolu
za držanje i nošenje oružja, uz primjenu odredaba etičkog kodeksa lovca.
(3) Lov divljači visokog lova vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov divljači
niskog lova na osnovu lovne karte, koju izdaje korisnik lovišta.
(4) U lovu učestvuju lovci pripravnici, bez prava odstrela zaštićene divljači, a pod
nadzorom lovca mentora.
(5) Divljač mogu loviti i u lovu učestvovati članovi udruženja, inostrani i domaći
lovci koji nisu članovi udruženja i druga lica po odobrenju korisnika lovišta.
(6) Inostrani i domaći lovci koji nisu članovi udruženja, kao i druga lica u lovu
mogu učestvovati samo u pratnji lovočuvara ili stručnog pratioca, koga ovlasti
Page 17 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
korisnik lovišta.
(7) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje oblik, sadržaj, način izdavanja i rok
važenja dozvole za lov i lovne karte.
Član 48.
Fotolov i drugi način korišćenja lovnih resursa odobrava korisnik lovišta u skladu
sa ovim zakonom.
Član 49.
(1) Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.
(2) Za korišćenje divljači i njenih dijelova korisniku lovišta plaća se naknada.
(3) Lovac, član udruženja koji je korisnik lovišta, plaća za korišćenje divljači i
njenih dijelova:
a) za visoku divljač 30% tržišne vrijednosti i
b) za nisku divljač 25% tržišne vrijednosti.
(4) Strani i domaći lovci koji nisu članovi udruženja za korišćenje divljači, njenih
dijelova i drugih usluga plaćaju punu tržišnu cijenu.
(5) Ministar, na osnovu tržišne vrijednosti, donosi cjenovnik odstrela, korišćenja
divljači i usluga u lovištu.
Član 50.
(1) Odstrel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglarom sa izolučenom
cijevi i puškom sačmaricom.
(2) Puškom kuglarom lovi se divljač visokog lova, a puškom sačmaricom divljač
niskog lova.
(3) Odstrel jelena, srne, divokoze, muflona, medvjeda i velikog tetrijeba dozvoljen
je lovačkom puškom kuglarom sa izolučenim cijevi, odreñenog kalibra.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, lov divlje svinje dozvoljen je puškom
sačmaricom, metkom sa jednom kuglom.
Član 51.
(1) Lov sokolarenjem i korišćenjem drugih vrsta ptica grabljivica odobrava
Ministarstvo registrovanim subjektima, a u skladu sa pravilima ovog načina lova.
(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje polaganje sokolarskog ispita, mjesto i
način lova sa pticama grabljivicama (sokolarenje) i uslove koje moraju da
ispunjavaju subjekti iz stava 1. ovog člana.
Page 18 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
Član 52.
(1) Promet ulovljene divljači i njenih dijelova može se vršiti na osnovu
dokumentacije koju izdaje korisnik lovišta.
(2) Ulovljena divljač, njeni dijelovi i trofeji divljači mogu se iznijeti iz lovišta i
staviti u promet samo ako je za njih izdata propratnica i trofejni list.
(3) Propratnicu i trofejni list se izdaje na propisanom obrascu korisnika lovišta,
koji o njima vodi evidenciju.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju obrasci propratnice i trofejnog
lista, njihov sadržaj, način izdavanja i njihova evidencija.
Član 53.
(1) Trofejima divljači, u smislu ovog zakona, smatraju se kosti lobanje sa
parogovima srndaća i jelena, rogovi divojarca, divokoze i muflona, kljove divljeg
vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka, šakala, divlje mačke, jazavca i lisice, cijeli
primjerak velikog tetrijeba, fazana i druge pernate divljači.
(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove pod kojima se može vršiti
prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i upotreba
mesa divljači u ekoturističkim objektima.
Član 54.
(1) Vrhunskim trofejom smatraju se tri poena, po broju Meñunarodnog savjeta za
očuvanje divljači i lova (CIC), najjača trofeja pojedine vrste divljači u Republici,
utvrñena na osnovu evidencije baze podataka o vrijednosnim trofejima.
(2) Vrhunski trofej je vlasništvo onog ko je divljač odstrijelio i ne može se iznijeti
iz Republike, izuzev trofeja koji je kategorisan na četvrto mjesto i više.
(3) Ocjenu po kojoj vrhunski trofej ne spada u kategoriju prva tri mjesta daje
Lovački savez.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Ministarstvo može odobriti iznošenje
vrhunskog trofeja van teritorije Republike.
(5) Korisnici lovišta dužni su da u elektronskoj formi za vrhunske trofeje i trofeje
zlatne, srebrne i bronzane medalje dostave podatke iz trofejnog lista, u bazu
podataka Agencije za šume.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje voñenje baze podataka vrhunskih i
vrijednih trofeja.
Član 55.
(1) Korisnik lovišta je dužan da komisijski i pravovremeno izvrši ocjenjivanje
Page 19 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
lovačkih trofeja i izdavanje trofejnog lista.
(2) Komisiju za ocjenjivanje lovačkih trofeja i potpis trofejnog lista imenuje
korisnik lovišta, uz saglasnost Agencije za šume, a od članova koji imaju položen
ispit za ocjenjivanje trofeja.
(3) Komisija iz stava 2. ovog člana vrši ocjenu trofeja na osnovu standarda CIC-a.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program i način polaganja ispita za
ocjenjivanje lovačkih trofeja, uz pribavljeno mišljenje kompetentne naučne
ustanove.
Član 56.
(1) Lovački savez je krovna organizacija u koju se na dobrovoljnom osnovu mogu
učlaniti korisnici privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta, čije opšte
interese i ciljeve razvoja lovstva pomaže, podržava i zastupa kod vlasnika lovnih
resursa i drugih pravnih lica u zemlji i inostranstvu.
(2) U Lovački savez se mogu udružiti korisnici posebnih i privrednih lovišta, kao i
uzgajivači divljači u uzgajalištu divljači i drugi subjekti zainteresovani za razvoj
lovstva u Republici Srpskoj.
VI – SPREČAVANJE ŠTETE I NAKNADA ŠTETE
Član 57.
(1) Korisnik lovišta dužan je da preduzima mjere za sprečavanje štete koju divljač
može pričiniti ljudima ili njihovoj imovini na zemljištu i vodi na kojima se nalazi
lovište (održavanjem broja divljači prema kapacitetu lovišta i podnošljive
brojnosti, obezbjeñenje prehrane u lovištu, angažovanje čuvara i drugo).
(2) Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome se nalazi
lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima
preduzimaju sve mjere za sprečavanje štete od divljači i na divljači.
(3) Mjere za sprečavanje štete su postavljanje efikasnih ograda, električnog
pastira, postavljanje plašila, zaštita mladih sadnica omotavanjem ili
premazivanjem, ispaša stoke sa čobanom na površinama dozvoljenim za pašu,
postavljanje plašilica na kosačice, kombajne i drugo.
Član 58.
(1) Za štetu koju pričini lovostajem zaštićena divljač naknadu pričinjene štete
plaća korisnik lovišta.
(2) Štetu koju učini divljač za koju je propisana stalna zabrana lova dužan je da
nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu.
(3) Izuzetno, za štetu koju učini medvjed naknadu plaća Republika iz budžeta u
visini od 45%, opština u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30% procjene
Page 20 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
štete.
(4) Pravo na naknadu štete iz st. 1. i 2. ovog člana pripada vlasniku (korisniku)
zemljišta, odnosno stoke, samo pod uslovom da je preduzeo propisane mjere za
sprečavanje štete od divljači.
(5) Nema odgovornosti za štetu koju učini medvjed na stoci bez čobana i u
području na kome je paša zabranjena.
(6) Obaveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na učinjenu štetu i
počinioca.
Član 59.
(1) Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se nadležnom opštinskom organu
odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.
(2) Nadležni opštinski organ dužan je odmah, a najkasnije tri dana po prijemu
prijave štete, formirati komisiju za utvrñivalje uzroka štete i procjenu vrijednosti
štete.
(3) Komisiju sačinjavaju tri člana: predstavnik opštinskog organa ili državnog
organa uprave nadležan za poslove lovstva (predsjednik komisije), stručno lice za
procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski stručnjak) i stručno lice
za utvrñivanje uzroka štete koga odredi korisnik lovišta, šumarske, veterinarske,
poljoprivredne ili biološke struke sa iskustvom na istim poslovima.
(4) Komisija je dužna da odmah izvrši uviñaj na koji se poziva oštećeni i
predstavnik korisnika lovišta i o svom radu sačini zapisnik.
(5) Zapisnik komisije sadrži obavezno: mjesto i način nastanka štete, znakove
koji upućuju na odreñenu vrstu divljači, obim i visinu štete, preduzete mjere
oštećenog da se spriječi šteta i preduzete mjere poslije štete, te zaključno
mišljenje o ispunjenosti uslova za naknadu štete.
Član 60.
(1) Po prijemu zapisnika iz člana 59. stav 5. ovog zakona, nadležni opštinski
organ uprave pokušaće sporazumno utvrñivanje štete izmeñu oštećenog,
korisnika lovišta i organa odgovornog za naknadu štete.
(2) Sporazum o naknadi štete zaključuje se u skladu sa Zakonom o opštem
upravnom postupku.
(3) Ako ne doñe do sporazuma, oštećeni može podnijeti tužbu nadležnom sudu
radi utvrñivanja štete i njene visine.
Član 61.
(1) Fizička i pravna lica koja pričine štetu u lovištu bespravnim lovom ili na bilo
koji drugi bespravan način dužni su da korisniku lovišta nadoknade štetu.
Page 21 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje naknadu štete pričinjenu korisniku
lovišta bespravnim lovom ili odštetni cjenovnik.
Član 62.
Za štetu koju prilikom lova divljači učine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je
korisnik lovišta, a korisnik ima pravo naknade od lovaca, odnosno njihovih
pomagača.
VII – SREDSTVA ZA ZAŠTITU, UZGOJ DIVLJAČI I UNAPREðIVANJE
LOVSTVA
Član 63.
(1) Dio sredstava za obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i
poboljšanje kvaliteta rijetke, vrijedne i ugrožene divljači, kao i ljihovih staništa,
obezbjeñuju se iz namjenskih sredstava koja se uplaćuju na račun javnih prihoda
u budžet Republike Srpske i vlastitih prihoda od planiranog odstrela divljači i
drugih usluga.
(2) Namjenska sredstva, koja se uplaćuju na račun javnih prihoda u budžet
Republike Srpske obezbjeñuju se iz naknade za korišćenje lovnog fonda i za
unapreñenje opštekorisnih funkcija šuma.
(3)Lovišta u sastavu pravnih lica, koja gazduju šumama i šumskim zsmljištem u
vlasništvu Rspublike,poljoprivrednim zemljištima i vodama finansiraju seš
ostvarsnih prihoda ovih pravnih lica.
Član 64.
Prihode koje ostvare lovačka udruženja ili druga pravna lica koja su korisnici
privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta koriste se za očuvanje i
poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, u koje se ubrajaju:
a) integralna zaštita, održavanje i poboljšanje kvaliteta staništa, životnih uslova i
reprodukcije divljači u lovištu,
b) dostizanje i održavanje biološke ravnoteže, polne i starosne strukture osnovnih
vrsta divljači, koja je tvrñena u kapacitetu lovišta,
v) obnova autohtonih i unošenje novih vrsta divljači u lovište,
g) izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, te druge infrastrukture u
lovištu,
d) preduzimanje mjera za smanjenje štete koju počini divljač,
ñ) plaćanje naknade za korišćenje lovnog fonda,
e) stručno obrazovanje i usavršavanje kadrova u lovstvu,
Page 22 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
ž) izrada planskih dokumenata, programa i studija razvoja lovstva,
z) nabavka rasnih lovačkih pasa i
i) izdavačka djelatnost iz oblasti lovstva.
Član 65.
(1) Korisnici posebnih lovišta, privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta
koriste namjenska sredstva za očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, iz
sljedećih izvora:
a) dva posto od ukupne vrijednosti naknade za korišćenje šuma i šumskog
zemljišta, ostvarenih prodajom šumskih drvnih sortimenata po cijenama u šumi na
panju, a koja izdvaja korisnik šuma i šumskog zemljišta koji ne gazduju lovištem,
a koriste se za razvoj lovstva Republike,
b) jedan posto od ukupne vrijednosti naknade za unapreñivanje opštekorisnih
funkcija šuma, koja na račun javnih prihoda uplaćuju polugodišnje i po završnom
računu sva pravna lica koja svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Republike, kao i
poslovne jedinice ili dijelovi pranih lica čije je sjedište van Republike i
v) iz namjenskih sredstava budžeta Republike, za kompenzaciju šteta od divljači.
(2) Sredstva iz stava 1. t. a) i b) ovog člana dodjeljuju se korisnicima lovišta na
osnovu projekta za napreñivanje lovstva, odobrenog od Ministarstva, a davalac
ovih sredstava ima pravo kontrole namjenskog utroška sredstava navedenih
sredstava.
(3) Korisnici posebnih, privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta, zahtjev
za sredstvima iz stava 1. t. a) i b) ovog člana, zajedno sa projektom za
unapreñivanje lovstva, podnose Ministarstvu, a za namjensko korišćenje ovih
sredstava Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnicima.
(4) O izvršenim obavezama po osnovu ugovora iz stava 3. ovog člana korisnik
podnosi Ministarstvu izvještaj o opravdanosti utroška sredstava do 31. decembra
tekuće godine.
VIII – KADROVI U LOVSTVU
Član 66.
Korisnik lovišta obavezan je da svoju djelatnost obavlja i unapreñuje uz primjenu
savremenih dostignuća lovačke struke i nauke, etičkog ponašanja i kadrovskog
unapreñivanja u oblasti lovstva.
Član 67.
Korisnik lovišta obavezan je da informiše javnost o potrebi i značaju zakonske
zaštite i unapreñivanja lovnih resursa, kao i njihovog održivog korišćenja i trajnog
Page 23 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
poboljšanja.
Član 68.
(1) Korisnik lovišta dužan je da obezbijedi i organizuje službu čuvanja lovišta (u
daljem tekstu: lovočuvarska služba).
(2) Korisnik lovišta dužan je da angažuje stručno lice za poslove lovstva, koje je
ovlašćeno i odgovorno za proljećno prebrojavanje divljači, prirast i planiranje
odstrela divljači u lovištu.
(3) Stručno lice iz stava 2. ovog člana treba da ima najmanje četvrti stepen
stručne spreme, šumarske, poljoprivredne ili veterinarske struke.
Član 69.
(1) Lica koja su kroz školovanje izučavala i položila predmet lovstvo osloboñena
su polaganja lovačkog ispita.
(2) Lovački ispit polaže se pred stručnom komisijom od najmanje tri člana, koju
formira Lovački savez, uz saglasnost Ministarstva.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, način i uslove polaganja
lovačkog ispita, po pribavljenom mišljenju Lovačkog saveza.
Član 70.
(1) Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari, kao službena lica, koja su u radnom
odnosu na neodreñeno vrijeme kod korisnika lovišta.
(2) Lovočuvar treba da ima najmanje treći stepen stručnog obrazovanja iz
šumarske, poljoprivredne ili druge struke gdje se izučava predmet lovstvo,
odnosno lovna privreda.
(3) Lovočuvar obavlja posao u službenoj opremi, u koju spada: odjeća, obuća,
ruksak, oružje, higijensko-tehnička i druga zaštitna sredstva, službena
legitimacija, službena knjiga koju sa sobom nosi i ažurno vodi, a koja je
registrovana i arhivirana kod korisnika lovišta.
(4) Legitimaciju i službenu knjigu lovočuvaru izdaje korisnik lovišta.
(5) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje službenu opremu, službenu
legitimaciju i službenu knjigu lovočuvara.
Član 71.
(1) Lovočuvar je ovlašćen da:
a) od lica zatečenog sa sredstvima za lov ili lovačkim psima u lovištu zahtijeva da
pokaže lične isprave kojima se utvrñuje njegov identitet, dozvolu za lov i oružni
list,
Page 24 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
b) izvrši pregled vozila za koje postoji osnovana sumnja da prevozi ulovljenu
divljač i njene djelove, kao i da vrši druge kontrole radi pronalaženja sredstava
kojima je izvršen prekršaj ili krivično djelo nezakonitog lova,
v) zahtijeva lične isprave od lica zatečenog u vršenju prekršaja ili krivičnog djela
nezakonitog lova i od lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo prekršaj
ili krivično djelo,
g) pregleda ulov i sredstva za lov kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa
propisima,
d) privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila i druge predmete, ako
postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje
krivičnog djela ili prekršaja koji se odnosi na lov ili da su nastali ili pribavljeni
izvršenjem takvog krivičnog djela ili prekršaja i
ñ) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima
ovlašćen.
(2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana, lice koje je zatečeno sa sredstvima za
lov u lovištu dužno je da omogući pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i
drugih sredstava za prevoz i prenošenje stvari.
(3) Čuvar lovišta dužan je da licu od kojeg je oduzet ulov, psi, sredstva za lov i
drugi predmeti izda potvrdu o oduzetoj imovini
Član 72.
Zahtjev za pokretanje prekršajnog, odnosno sudskog postupka za bespravan lov,
pričinjenu štetu na divljači i lovištu, podnosi korisnik lovišta na osnovu zabilješke
u službenoj knjizi, izvjeištaja, odnosno prijave lovočuvara.
IX – NADZOR
Član 73.
(1) Upravni nadzor nad sprovoñenjem ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu njega vrši Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i podzakonskih propisa
donesenih na osnovu njega, vrši Inspekcija za šumarstvo i lovstvo u sastavu
Republičke uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa zakonom.
Član 74.
Pored ovlašćenja utvrñenih Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj,
inspektor za šumarstvo i lovstvo ovlašćen je da vrši kontrolu lova sokolarenjem
(član 51.).
X – KAZNENE ODREDBE
Page 25 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
Član 75.
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 KM kazniće se za prekršaj pravno
lice, odnosno korisnik lovišta ako:
a) dozvoli da se za vrijeme stalne i privremene zabrane lova zaštićena divljač
lovi, proganja ili namjerno uuzemirava (član 7. stav 5.),
b) lovi ptice i sisare korisne za poljoprivredu i šumarstvo, uništava, hvata i
prisvaja mladunčad i jaja, oštećuje i uništava gnijezda, legla i jaja zaštićene i
nezaštićene divljači (član 14. st. 1. i 2.),
v) postupi suprotno odredbama člana 16. st. 1. i 3.,
g) postupi suprotno odredbama člana 18.,
d) postupi suprotno odredbama člana 32. stav 4.,
ñ) na vrijeme ne predloži lovni osnov (član 41. st, 2. i 4.),
e) koristi divljač i lovište bez odobrenog lovnog osnova i saglasnosti na godišnji
plan korišćenja lovišta ili privremeni godišnji plan korišćenja lovišta (član 42. st.
1. i 2.),
ž) ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan
korišćenja lovišta ili godišnji plan korišćenja lovištem (član 43.),
z) postupi suprotno odredbama člana 50. st. 1, 2. i 3.,
i) ne obezbijedi i ne organizuje lovočuvarsku službu i ne obezbijedi da stručne
poslove za poslove lovstva obavlja lice koje ispunjava propisane uslove (čl. 34. i
67.) i
j) ne omogući inspekcijski nadzor u skladu sa članom 73. stav 2.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 500 do
1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.
Član 76.
(1) Novčanom kaznom od 6.000 do 18.000 KM kazniće se za prekršaj i pravno
lice, odnosno korisnik lovišta ako:
a) vrši naseljavanje novih vrsta suprotno članu 11.,
b) bez odobrenja Ministarstva hvata i drži divljač u zatvorenom ili ograñenom
prostoru (član 15. stav 1.),
v) postupi protivno odredbama člana 20.,
Page 26 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
g) ne postupi po odredbama člana 21. st. 1. i 2.,
d) postupi suprotno odredbama člana 35. stav 1. tačka D),
ñ) postupi suprotno odredbama člana 38. stav 2.,
e) ne pridržava se odredaba privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta i
godišnjeg plana korišćenja lovišta (član 42. st. 1. i 2.),
ž) ne vodi evidenciju o izvršenim radovima i sprovedenim mjerama predviñenim
godišnjim planom i lovnim osnovom (član 44.),
z) ne ustanovi i ne vodi katastar lovišta (član 46.st. 1. i 2.),
i) dozvoli lov članovima lovačkog udruženja koji nemaju položen lovački ispit
(član 47. stav 2.),
j) ne obezbijedi odrbrenje za odstrel i lovnu kartu (član 47. stav 3.),
k) ne pridržava se cjenovnika odstrela i korišćenja divljači (član 49. st. 3. i 4.),
l) postupi suprotno odredbama člana 55. st. 1. i 2.,
lj) postupi suprotno odredbama člana 70. st. 1. i 3.,
m) ne izda službenu legitimaciju i službenu knjigu lovočuvaru (član 70. stav 4.) i
n) ne postupi u skladu sa članom 71.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i novčanom kaznom od 300 do
900 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.
Član 77.
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
a) lovi, proganja ili namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno
zaštićenu divljač (član 7. stav 5.),
b) postupi suprotno odredbama člana 14. st. 1. i 2.,
v) hvata divljač i drži divljač u zatvorenom ili ograñenom prostoru (član 15. stav
1.),
g) postupi suprotno odredbama člana 16.,
d) postupi suprotno odredbama člana 18.,
ñ) postupi suprotno odredbama člana 19.,
e) pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (član 21. stav 1.),
Page 27 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
ž) postupi suprotno odredbama člana 38. stav 2.,
z) vrši lov bez odobrenja za odstrel, odnosno lovne karte (član 47. st. 3. i 6.),
i) ne posjeduje odobrenje za fotolov i druge načine korišćenja lovišta (član 48.
stav 1.),
j) iznosi sa područja lovišta ulovljenu divljač i njene dijelove, bez propratnice,
odnosno trofejnog lista (član 52. stav 2.) i
k) na zahtjev lovočuvara ne pokaže lovačke i druge isprave ili ne dozvoli pregled
ulova, sredstava za lov ili sredstava za prevoz, odnosno prenos stvari (član 71.
stav 2.).
XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 78.
(1) Ugovori o davanju lovišta na upravljanje i gazdovanje, zaključeni na osnovu
Zakona o lovstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 13/94, 11/95, 3/97 i
10/97) i Zakona o lovstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 4/02 i 34/08),
ostaju na snazi do isteka ugovorenog roka.
(2) Nakon isteka ugovorenog roka iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo će
proceduru dodjele lovišta na korišćenje sprovesti u skladu sa ovim zakonom.
(3) Lovni osnovi lovišta usvojeni po odredbama Zakona o lovstvu (“Službeni
glasnik Republike Srpske”, br. 13/94, 11/95, 3/97 i 10/97) i Zakona o lovstvu
(“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 4/02 i 34/08) ostaju na snazi do isteka
perioda za koji su doneseni.
Član 79.
(1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će
donijeti odluku o visini i načinu plaćanja naknade za korišćenje lovnog fonda
(član 33.)
(2) U roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će
donijeti program razvoja lovstva Republike Srpske (član 39. stav 2.).
(3) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će
donijeti:
a) akt o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači (član 9. stav 2.),
b) akt o pticama i sisarima korisnim za poljoprivredu i šumarstvo (član 14. stav
3.),
v) pravilnik o uslovima, načinu hvatanja i držanju divljači u ograñenom prostoru
(član 15. stav 3.),
Page 28 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
g) pravilnik o opštim uslovima, postupku i načinu davanja lovišta na korišćenje
(član 31. stav 3.),
d) pravilnik o načinu i uslovima za ustanovljavanje uzgajališta divljači u
ograñenom prostoru (član 38. stav 3.),
ñ) pravilnik o načinu prebrojavanja divljači, sadržaju, načinu i nosiocima izrade
lovne osnove, privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta, godišnjeg plana
korišćenja lovištem i evidencija o izvršenim radovima (član 42. stav 3.),
e) pravilnik o izradi, načinu voñenja i dostavljanja podataka katastra lovišta (član
46. stav 3.),
ž) pravilnik o obliku, sadržaju, načinu izdavanja i roku važenja dozvole za lov i
lovne karte (član 47. stav 7.),
z) cjenovnik odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu (član 49. stav 5.),
i) pravilnik o polaganju sokolarskog ispita, mjestu i načinu lova s pticama
grabljivicama i uslovima koje moraju ispunjavati registrovani subjekti za
sokolarenje (član 51. stav 2.),
j) pravilnik o obrascima propratnice i trofejnog lista, njihovom sadržaju, načinu
izdavanja i evidenciji (član 52. stav 4.),
k) pravilnik o uslovima pod kojima se može vršiti prepariranje divljači, držanje
trofeja javno izloženih u objektima i upotreba mesa od divljači (član 53. stav 2.),
l) pravilnik o voñenju baze podataka vrhunskih i vrijednih trofeja (član 54. stav
6.),
lj) pravilnik o programu i načinu polaganja ispita za ocjenjivanje trofeja (član 55.
stav 4.),
m) pravilnik o naknadi štete pričinjene korisniku lovišta bespravnim lovom (član
61. stav 2.),
n) pravilnik o programu, načinu i uslovima polaganja lovačkog ispita (član 69.
stav 3.),
nj) pravilnik o službenoj opremi, službenoj legitimaciji i službenoj knjizi
lovočuvara (član 70. stav 5.) i
o) pravilnik o vrsti, broju i načinu korišćenja lovačkih pasa u lovištu (član 16.).
Član 80.
Do donošenja propisa iz člana 78. ovog zakona primjenjivaće se podzakonski
propisi doneseni na osnovu Zakona o lovstvu (“Službeni glasnik Republike
Srpske”, br. 4/02 i 34/08).
Page 29 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
Član 81.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu (“Službeni
glasnik Republike Srpske”, br. 4/02 i 34/08).
Član 82.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom
glasniku Republike Srpske”.
Page 30 of 30
file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html 9/16/2009
