25
Na temelju članka 75. stavak 6. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj
4/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O VRSTI UNIFORME, OZNAKAMA, UVJETIMA ZA NOŠENJE LOVAČKOG ORUŽJA, VRSTI LOVAČKOG ORUŽJA I VELIČINI LOVOČUVARSKOG REJONA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta uniforme, oznake, uvjeti za nošenje lovačkog
oružja, vrsti lovačkog oružja i veličina lovočuvarskog rejona.
Članak 2.
Službena uniforma lovočuvara je:
1. Šešir
2. Košulja ljetna i zimska
3. Odijelo ljetno i zimsko
4. Dolama
5. Cipele plitke i duboke
6. Čizme
7. Metalna ili plastična pločica s natpisom LOVOČUVAR.
Članak 3.
Dijelovi uniforme imaju sljedeći izgled:
1. Šešir je od filca, s klasičnim lovačkim oblikom, tamnozelene boje.
2. Košulje su maslinastozelene boje:
• ljetne košulje su od prirodnih materijala, tanje tkanine, kratkih rukava, s
našivenim džepovima i naramenicama;
• zimske košulje su od prirodnih materijala, deblje tkanine, dugih rukava, s
našivenim džepovima i naramenicama.
3. Odijelo se sastoji od jakne, hlača i prsluka maslinastozelene boje:
• ljetna jakna je sportsko-lovačkog izgleda, s našivenim džepovima, dužine do
ispod struka, od tanjeg materijala, s pretežitim dijelom prirodnih vlakana;
• ljetne hlače su klasičnog kroja, od istog materijala kao i jakna;
• prsluk je bez rukava, s našivenim džepovima, od istog materijala kao ljetna
jakna i hlače;
• zimska jakna je klasičnog kroja, s našivenim džepovima, od debljeg materijala
u kojem je pretežiti dio vunenih vlakana;
• zimske hlače su klasičnog kroja, od istog materijala kao i zimska jakna.
Pravilnik o vrsti uniforme,
oznakama, uvjetima za nošenje lovačkog oružja, vrsti lovačkog oružja i veličini lovočuvarskog rejona
26
4. Dolama je standardne dužine, s našivenim džepovima, od vodootpornog materijala
maslinastozelene boje, s debljim zimskim uloškom.
5. Cipele – plitke i duboke – su od smeđe kože, vodootporne, s rebrastim gumenim đonom.
6. Čizme su gumene, maslinastozelene boje, visoke do ispod koljena, s rebrastim đonom.
7. Metalna ili plastična pločica je dimenzija 50 x 20 mm, a natpis je ispisan latiničnim
slovima visine 16 mm.
Članak 4.
Službenu uniformu lovočuvar nosi samo za vrijeme obavljanja službe i ne smije je
otuđivati.
Pločica s natpisom LOVOČUVAR nosi se iznad lijevog džepa na ljetnoj košulji,
prsluku, jakni ili dolami.
Službena uniforma lovočuvara traje 2 godine.
Lovočuvar je dužan službenu uniformu održavati urednom.
Članak 5.
Lovočuvari obavljaju službu naoružani lovačkim oružjem, sukladno Pravilniku o
načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (“Službene novine Federacije BiH”, broj 5/08).
Lovočuvar se u obavljanju svoje dužnosti može koristiti lovačkim oružjem za
provedbu odredaba lovnogospodarske osnove kod ostvarenja gospodarskih mjera
zaštite i uzgoja divljači ili korištenja lovišta, sukladno odredbama Zakona o lovstvu,
podzakonskih akata donesenih na temelju ovog zakona.
Članak 6.
Veličina lovočuvarskih rejona ovisna je o tipu lovišta i obujmu gospodarskih mjera
koje je potrebito ostvariti sukladno odredbama odobrene lovnogospodarske osnove i
godišnjih planova gospodarenja.
Površina lovočuvarskog rejona je minimalno 1000 hektara, a najviše 10.000 hektara.
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-1/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Pravilnik o vrsti uniforme,
oznakama, uvjetima za nošenje lovačkog oružja, vrsti lovačkog oružja i veličini lovočuvarskog rejona

27
Na temelju članka 17. stavak 4. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 4/06), na prijedlog županijskih ministarstava mjerodavnih za poslove lovstva, federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
RJEŠENJE O OSNIVANJU UZGOJNIH PODRUČJA ZA DIVOKOZE
I.
Ovim Rješenjem osnivaju se uzgojna područja u kojima postoje ekološki i prirodni
uvjeti za opstanak – uspješan razvoj i reprodukciju divokoza, u kojima se gospodari
prema jedinstvenim kriterijima, i to:
1. Uzgojno područje “Kanjon Une”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama
općina: Bihać, Bosanska Krupa i Cazin.
2. Uzgojno područje “Kanjon Vrbasa i Ugra”, koje obuhvaća staništa divokoza u
granicama općina: Travnik, Jajce i Dobretići.
3. Uzgojno područje “Koprivnica-Šator”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama
općina: Donji Vakuf, Bugojno, Kupres, Gornji Vakuf-Uskoplje – dio, Prozor-Rama,
Tomislavgrad, Livno, Glamoč, Grahovo, Drvar i Bosanski Petrovac.
4. Uzgojno područje “Dinara”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama općina:
Tomislavgrad, Livno, Grahovo i Drvar.
5. Uzgojno područje “Vranica”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama općina:
Bugojno, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo, Fojnica, Hadžići, Konjic,
Prozor i Gornji Vakuf-Uskoplje – dio.
6. Uzgojno područje “Čvrsnica-Čabulja-Vran”, koje obuhvaća staništa divokoza u
granicama općina: Jablanica, Prozor-Rama, Kupres, Tomislavgrad, Posušje, Široki Brijeg
i Mostar.
7. Uzgojno područje “Prenj”, koje obuhvaća staništa divokoza u granicama općina:
Mostar, Jablanica i Konjic.
8. Uzgojno područje “Bjelašnica-Treskavica-Visočica”, koje obuhvaća staništa divokoza
u granicama općina: Hadžići, Ilidža, Trnovo – F BiH i Konjic.
Karta uzgojnih područja za divokoze nalazi se u prilogu ovog Rješenja i čini njegov
sastavni dio.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za divokoze
28
II.
Planove gospodarenja divokozama za uzgojno područje suglasno donose korisnici
lovišta obuhvaćeni u granicama područja, a odobrava ih Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
III.
Ovo Rješenje stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-5/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za divokoze

29
Na temelju članka 17. stavak 4. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 4/06), na prijedlog županijskih ministarstava mjerodavnih za poslove lovstva, federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
RJEŠENJE
O OSNIVANJU UZGOJNIH PODRUČJA ZA MEDVJEDA
I.
Ovim Rješenjem osnivaju se uzgojna područja u kojima postoje ekološki i
prirodni uvjeti za opstanak – uspješan razvoj i reprodukciju smeđeg medvjeda,
gdje je zaštićen lovostajem i u kojima se gospodari prema jedinstvenim kriterijima,
i to:
1. Uzgojno područje “Plješevica – Vitorog”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda
u granicama općina: Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Bosanski Petrovac, Ključ,
Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bugojno, Donji Vakuf,
Dobretići i Jajce.
2. Uzgojno područje “Vlašić – Vranica”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda u
granicama općina: Travnik, Novi Travnik, Zenica, Vitez, Busovača, Fojnica, Gornji
Vakuf-Uskoplje, Kreševo i Kiseljak.
3. Uzgojno područje “Konjuh – Gostović”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda u
granicama općina Žepče, Zavidovići, Banovići, Živinice, Kladanj, Olovo, Vareš, Kakanj,
Breza, Ilijaš, Vogošća i Sarajevo-Stari grad.
4. Uzgojno područje “Bjelašnica – Čvrsnica”, koje obuhvaća staništa smeđeg medvjeda
u granicama općina: Goražde, Trnovo – F BiH, Pale-Prača, Foča-Ustikolina, Ilidža,
Hadžići, Konjic, Prozor-Rama, Jablanica, Mostar i Posušje.
Karta uzgojnih područja za smeđeg medvjeda nalazi se u prilogu ovog Rješenja i čini
njegov sastavni dio.
II.
Planove gospodarenja smeđim medvjedom za uzgojno područje suglasno donose
korisnici lovišta obuhvaćeni u granicama područja, a odobrava ih Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Izvan uzgojnih područja smeđi medvjed nije zaštićen.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za medvjeda
30
III.
Danom stupanja na snagu ovog Rješenja prestaje primjena Rješenja o ustanovljenju
uzgojnih područja za mrkog medvjeda (“Službeni list SR BiH”, broj 37/90).
IV.
Ovo Rješenje stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama
Federacije BiH”.
Broj 07-02-128-4/08
Rujan 2008.
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
Rješenje o osnivanju uzgojnih područja za medvjeda

Na temelju čl. 35. stavak 1. i 41. stavak 2. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06),
federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O NAČINU ODREĐIVANJA I OBILJEŽAVANJA GRANICA LOVIŠTA I POSTUPKU OSNIVANJA
LOVIŠTA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju opći i posebni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni u postupku određivanja i
obilježavanja granica lovišta, kao i postupak osnivanja lovišta u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine.
II. OSNIVANJE LOVIŠTA
Članak 2.
Lovišta su površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u
kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, i razvoj lovnog
gospodarenja, bez obzira na vlasništvo zemljišta.
Kantonalni ministri nadležni za poslove lovstva, rješenjem imenuju Povjerenstvo za izradu prijedloga za
osnivanje lovišta unutar kantona.
U Povjerenstvo se imenuju stručne i iskusne osobe sa završenim VII stepenom obrazovanja, šumarskog smjera,
koji su izučavali tokom svog školovanja predmet – Lovstvo, koji poznaju postojeću organizaciju lovstva u
području, kao i lokalne prilike od utjecaja na život divljači i lovnog gospodarenja u kantonu, i predstavnici
interesnih skupina (lokalna zajednica, gospodarska društva iz oblasti šumarstva, lovačka društva, lovački savezi i
sl.) u kantonu.
Prilikom izrade i davanja prijedloga za osnivanje lovišta uvažavaju se slijedeći principi:
• stanišni uvjeti za glavne vrste divljači u prostoru, njihove migratorne navike i potrebe u potrazi za
skloništem, hranom i vodom;
• da lovište čini prirodnu prostornu, lovno-privrednu cjelinu, (po površini i karakteristikama) podesnu za
održivu zaštitu, uzgoj i korištenje za vrste divljači radi kojih se lovište ustanovljuje;
• prethodna pozitivna iskustva i rezultate u organizaciji i gospodarenju lovištima;
• interesi lokalne zajednice (ekologija, turizam, domaća radinost, stočarstvo, pčelarstvo i sl.).
Članak 3.
Na prijedlog Povjerenstva, kantonalno ministarstvo nadležno za poslove lovstva, izrađuje prijedlog akta o
osnivanju lovišta, koji donosi kantonalna skupština.
Akt o osnivanju lovišta sadrži:
• naziv kantona, grada, općine ili općina na čijoj se teritoriji prostire lovište;
• naziv lovišta, za koji se obično koristi poznati lokalni zemljopisni pojam ili
• naziv šumsko-gospodarskog područja ili šumsko-gospodarske jedinice;
• tip i karakteristike lovišta: (nizinska, brdska ili planinska- otvorena, ograđena ili uzgajališta divljači);
• prijedlog za namjenu lovišta: (gospodarsko, sportsko, gospodarsko – sportsko);
• opis granica lovišta, koje će Povjerenstvo unijeti na topografsku kartu 1:50.000 (sa točnom naznakom
naziva sekcije, registarskog broja i godine štampanja prema kojoj je granica opisana), a potom, granice
detaljno opisati, kako bi se u kasnijem korištenju, izbjegli mogući nesporazumi i sporovi;
• ukupnu površinu lovišta u hektarima;
• strukturu površina po kulturama prema katastru lovišta;
• popis i stanje glavnih vrsta divljači koje naseljavaju lovište;
• popis ostalih vrsta divljači koje prirodno obitavaju u lovištu, bilo da su stalne, sezonske, povremene ili
prolazne;
• popis rijetkih i ugroženih vrsta divljači koje su pod posebnom zaštitom i druge podatke korisne za
upravljanje i korištenje lovišta.
III. ODREĐIVANJE I OBILJEŽAVANJE GRANICA LOVIŠTA
Članak 4.
Granice pojedinih lovnih cjelina – lovišta, određuju se na način da budu markantne, trajne i lako prepoznatljive –
kao: vododjelnice, prometnice, vodeni tokovi, trigonometri, izgrađeni trajni objekti i sl.
Granice lovišta se obilježavaju:
Panoima, na ulazima u lovište sa natpisom naziva lovišta. Najprikladniji su panoi od drveta, natkriveni i zaštićeni
od atmosferskih oborina kod kojih je:
• veličina panoa ovisi prvenstveno o kategoriji prometnice i vlastitog ukusa;
• tabla sa natpisom panoa treba da je od tvrdog drveta, debljine najmanje 50 mm, sa prirodnim rubovimaneokrajčena;

• natpis na tabli treba da bude nanesen duborezom, dubina slova 3-4 mm. Dno slova-duboreza se
premaže-natopi crnom ili nekom drugom, željenom bojom. Kad se boja osuši cijela se tabla oboji nekim
od kemijskih zaštitnih, bezbojnih sredstava. Preporučuje se, da se na isti način na tabli uradi silueta
jedne od glavnih vrsta gospodarske divljači u lovištu;
• stubovi panoa rade se od tvrdog drveta (14x14mm oštrobridni) betoniraju se u zemlju, premažu nekim
od zaštitnih sredstava, na njih se postavljaju nosači krova a potom drveni krov. Na kraju se pomoću
kovanih eksera ili vijaka na nosač pričvršćuje tabla sa natpisom.
Tablama, na manje važnim prometnicama, šumskim cestama i značajnijim mjestima uz granicu lovišta. Table su
na drvenim ili drugim podlogama od prirodnih materijala, dimenzija ne manjih od 60×40 cm, na kojima je
ispisan naziv, namjena lovišta i korisnik lovišta; Za nosače table koriste se pogodna stabla ili drveni stubovi.
U lovištu se postavljaju i slijedeće oznake:
Prometni znakovi – uz suglasnost nadležne službe za signalizaciju na tradicionalnim prijelazima divljači uz
glavne prometnice postavlja se prometni znak “divljač na putu” sa dopunskom tablom na kojoj je u kilometrima
naznačena dužina puta za koju važi upozorenje.
Znak zabrane lova – u lovištu ili dijelovima lovišta gdje je lov zabranjen ili je određen posebni režim
gospodarenja stavlja se upozoravajući znak “zabrana lova”. Oblik znaka je krug promjera 40 cm, osnovna boja
kruga je žuta, vanjski rub kruga 4,5 cm, crne boje. Unutar kruga je silueta lovca sa psom 25 cm, crne boje, sa
prekriženom siluetom lovca {rafiranim linijama crvene boje.
Ovi znakovi se obično postavljaju na rubna debla šumskog drveća.
Putokazi – putokazi su oznake koje služe kao smjernice za kretanje prema željenim ciljevima u lovištu. Na
putokazu se može naznačiti udaljenost objekta ili mjesta prema kome putokaz vodi. Rade se od drveta koristeći
rustikalan način izrade, koji je najpribližniji prirodnom ambijentu okoline u kojoj se nalaze. Ako nisu natkriveni
putokazi se premažu nekim od zaštitnih sredstava za drvo.
Putokazi se obično postavljaju na raskrižju putova a mogu se postavljati i na drugim mjestima ako je to
potrebno.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-4/07
siječnja, 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.

Na temelju članka 54. stavak 6. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O NAČINU UPORABE LOVAČKOG ORUŽJA I NABOJA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način uporabe lovačkog oružja i naboja.
Članak 2.
Lovačko oružje u smislu ovoga Pravilnika, je dugačko vatreno oružje – lovačke puške, i to:
1. repetirke s užljebljenim i glatkim cijevima;
2. prelamače s užljebljenim i glatkim cijevima i njihove kombinacije;
3. poluautomatske puške s užljebljenim i glatkim cijevima ako su tako uređene da mogu u spremište primiti
najviše dva naboja;
4. cijevni umetak.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, lovačko je oružje i kratko vatreno oružje – lovački pištolj odnosno lovački
revolver za zadavanje samilosnog hica u odstrjelu, koji nije manjeg kalibra od 7,62 mm, a naboji mu razvijaju
kinetičku energiju veću od 300 džula.
Članak 3.
Lovački naboj u smislu ovoga Pravilnika, jest cjelovit naboj koji ujedinjuje čahuru, kapslu, barut, zrno odnosno
sačmu.
Zrno iz stavka 1. ovoga članka, mora biti izrađeno tako da se pri udarcu u divljač odgovarajuće deformira te se
najveći dio kinetičke energije odlaže u tijelu divljači.
Sačma iz stavka 1. ovoga članka mora biti odgovarajuće krupnoće da pri najvećoj dopuštenoj daljini gađanja
osigura zadovoljavajuću gustinu posipa i učinak na divljač.
Uređaji za zaptivanje, čepovi, košuljice i poklopci, sastavni su dijelovi lovačkog naboja.
Članak 4.
Za odstrjel pojedine vrste divljači dopušteno je upotrebljavati samo lovačko oružje i naboje sukladno odredbama
ovoga Pravilnika.
Korisnik lovišta dužan je, prije početka lova, da prethodno provjeri preciznost kod lovačkog oružja s
užljebljenim cijevima.
Osoba odgovorna za lov odredit će strelište ili drugo mjesto u lovištu, gdje će se obaviti prethodna provjera
preciznosti lovačkog oružja iz stavka 2. ovoga članka.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, lovačko oružje i naboji mogu se upotrebljavati pri obavljanju lovočuvarske
službe, sukladno podzakonskim aktima.
II. NAČIN UPORABE LOVAČKOG ORUŽJA I NABOJA
Članak 5.
Lovačko oružje ne smije se nositi bez oružnog lista i osobne karte ili drugog dokumenta o identitetu osobe.
Lovačko oružje ne smije se upotrebljavati izvan lovišta, strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe
gađanja.
Lovačko oružje i naboji mogu se upotrebljavati ako njihova uporaba ne ugrožava sigurnost osoba ili imovine.
Članak 6.
Lovačko oružje i naboji se upotrebljavaju sukladno pravilima lova i lovnom etikom.
Uporabu lovačkog oružja u odstrjelu pojedine vrste divljači određuje osoba odgovorna za lov, sukladno
odredbama Zakona o lovstvu i ovoga Pravilnika te smjernicama lovnoprivredne osnove.
Odgovorna osoba za provođenje lova određuje vrijeme punjenja i pražnjenja lovačkog oružja.
Kretanje javnim cestama u lovištu i izvan lovišta dopušteno je samo s praznim lovačkim oružjem u navlaci ili
zaštitnoj kutiji.
Članak 7.
Učesnici u lovu dužni su poštovati pravila uporabe lovačkog oružja i naboja u lovu koje određuje osoba
odgovorna za lov, a u protivnom ne mogu učestvovati u lovu.
Članak 8.
Lovačko oru`je i naboje nije dopušteno upotrebljavati u vrijeme smanjene vidljivosti uzrokovane klimatskim
nepogodama (padavine, magla, vjetar i sl.) te noću.
Kao noćno vrijeme drži se period od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, lovačko oružje i naboje dopušteno je upotrebljavati noću samo za vrijeme
mjesečine, koja omogućava prethodno osmatranje, pri odstrjelu medvjeda, divlje svinje, vuka, čaglja, lisice,
jazavca, tvora, kune i lova šljuka i močvarica na preletu.
Članak 9.
Zabranjena je uporaba lovačkog oružja i naboja u neposrednoj blizini lovnogospodarskih objekata, te na manje
od 200 m udaljenosti od njih, osim u slučaju obavljanja sanitarnog odstrjela ili odstrjela štetočina.
Članak 10.
Kod odstrjela krupne divljači, učesnici lova mogu upotrebljavati lovačko oružje s užljebljenim cijevima i naboje
uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, pri odstrjelu divlje svinje dopuštena je upotreba jediničnog zrna iz
lovačke puške sačmarice a najveća dopuštena daljina gađanja je 40 metara.
Članak 11.
U odstrjelu divljači sudionici lova mogu upotrebljavati lovačko oru`je s glatkim cijevima i naboje, uz poštivanje
propisanih uvjeta, kako slijedi:
Vrsta divljači Dopušten
promjer sačme
(milimetara)
Najveća
dopuštena
daljina gađanja
(metara)
Vuk 5,5-9,0 50
Lisica, čagalj, jazavac 3,5-,5,1 50
Guske divlje, divlja mačka, zec 3,0-4,5 50
Kune, lasica mala, tvor, fazani –
gnjetlovi, patke divlje, liska crna,
3,0-4,0 40
Jarebice, prepelica, šljuke, golub
divlji, vrana siva, gačac, svraka,
šojka, čavka zlogodnjača, kunić divlji,
puh
1,7-3,5 35
Tetrijeb veliki 4,0-5,1 40
Izuzetno od stavka 1. ovog članka, lisicu, jazavca, čaglja, divlju mačku, vranu sivu, vranu gačca, svraku i šojku
dopušteno je odstrijeliti i lovačkim oružjem s užljebljenim cijevima najmanjeg kalibra 22 long rifle.
Na ranjenu divljač, pse i mačke lutalice dozvoljeno je pucati i sa veće udaljenosti od dopuštene.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-3/07
siječnja, 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.

Na temelju članka 77. stavak 1. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O OBLIKU I SADRŽAJU OBRASCA LEGITIMACIJE LOVOČUVARA, VOĐENJU EVIDENCIJE O
IZDATIM I SADRŽAJU SLUŽBENE KNJIGE LOVOČUVARA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržaj obrasca legitimacije lovočuvara, vođenja evidencije o izdanim
legitimacijama lovočuvara i sadržaju službene knjige lovočuvara.
Članak 2.
Legitimacija lovočuvara se izdaje osobi koja udovoljava uvjetima propisanim u članku 75. Zakona o lovstvu.
Obrazac legitimacije tiska se u svijetlozelenoj boji, ima oblik pravokutnika, izrađen je od punog papira i zaštićen
omotom od prozirne mase i sastoji se od prednje strane i poleđine dimenzija 105×70 mm i sadrži slijedeće
podatke:
1. Na prednjoj strani legitimacije se unose slijedeći podaci:
• u gornjem dijelu, na sredini oznaka Federacije Bosne i Hercegovine;
• na sredini gornjeg dijela je naslov dokumenta: – Lovočuvar;
• na lijevoj strani ispod naslova je mjesto za fotografiju;
• na desnoj strani je mjesto za: ime i prezime lovočuvara i broj osobne legitimacije.
2. Na poleđini legitimacije otisnut je tekst slijedećeg sadržaja:
• korisnik lovišta;
• broj lovočuvarske legitimacije;
• mjesto i datum izdavanja;
• štambilj i potpis korisnika lovišta;
• ispod je tekst: Nositelj ove iskaznice ima ovlaštenja: za kontrolu osobnih i lovačkih dokumenata,
pregled vozila, ulova i sredstava za lov, privremeno oduzimanje ulova i sredstava i druga ovlaštenja
propisana člankom 76. Zakona o lovstvu.
Članak 3.
Evidenciju o izdatim lovočuvarskim legitimacijama vodi korisnik lovišta.
Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži slijedeće podatke:
• prezime, ime jednog od roditelja i ime lovočuvara, njegov osobni broj i adresu stanovanja;
• naziv lovišta i rajona u kojem lovočuvar obavlja dužnost;
• registarski broj legitimacije;
• datum izdavanja;
• zabilješka o zaduženju i razduženju, te eventualnom gubitku legitimacije;
• potpisi lovočuvara i odgovorne osobe za izdavanje.
Članak 4.
Službena knjiga lovočuvara je obvezan dnevnik rada u kojem lovočuvar unosi podatke o svojim dnevnim
aktivnostima u lovištu pri ostvarivanju ovlaštenja iz članka 76. Zakona o lovstvu.
Članak 5.
Službenu knjigu, formata A5, tvrdih korica, lovočuvaru obezbjeđuje korisnik lovišta, evidentira svaki primjerak i
vodi je u svojim evidencijama kao tiskanicu trajne vrijednosti.
Evidencija iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva:
• redni broj na svakom primjerku;
• broj obroj~enih strana;
• prezime i ime osobe kojoj je data na korištenje;
• prezime i ime osobe koja je knjigu dala na korištenje;
• datum izdavanja i
• zabilješka o zaduženju i razduženju službene knjige.
Članak 6.
Ovim Pravilnikom stavlja se van snage Pravilnik o lovočuvarskoj službi (“Službene novine Federacije BiH”, broj
63/06).
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-5/07
siječnja, 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.

Na temelju članka 55. stavak 3. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O PROGRAMU, UVJETIMA I NAČINU POLAGANJA LOVAČKOG ISPITA
Članak l.
Ovim Pravilnikom propisuje se program, uvjeti i način polaganja lovačkog ispita, utvrđuje se obrazac i način
izdavanja Uvjerenja o položenom lovačkom ispitu (u daljnjem tekstu: Uvjerenje) te oblik, sadržaj i način
vođenja Upisnika o izdanim uvjerenjima o položenom lovačkom ispitu (u daljnjem tekstu: Upisnik).
Članak 2.
Program za polaganje Lovačkog ispita (u daljnjem tekstu: Program), tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov
sastavni dio, a sadrži slijedeće teme:
• zakonski propisi iz oblasti lovstva;
• rasprostranjenost i biologija divljači;
• planiranje, i organizacija u lovnom gospodarstvu;
• lovačko oružje, temelji balistike i lovnog streljaštva i lovačka oprema;
• trofeji divljači, obrada i ocjenjivanje;
• lovna kultura;
• lovna kinologija;
• načini korištenja lovišta;
• oboljenja divljači i lovačkih pasa;
• prva pomoć u lovu.
Sukladno Programu iz stavka 1. ovog članka, Lovački savezi dužni su sačiniti Priručnik za polaganje lovačkog
ispita (u daljnjem tekstu: Priručnik).
Teme iz stavka 1. ovog članka temelj su za oblikovanje ispitnih pitanja na provjeri znanja.
Lovački ispit (u daljnjem tekstu: ispit) se polaže pismeno rješavanjem testa i usmeno.
Članak 3.
Ispit se polaže pred Povjerenstvom za lovački ispit (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje na prijedlog lovačkih
saveza posebnim rješenjem imenuje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem
tekstu: federalni ministar).
Sastav, period na koji se imenuje, naknada za rad i drugi bitni odnosi za rad Povjerenstva odredit će se rješenjem
iz stavka 1. ovoga članka.
Članovi Povjerenstva moraju biti stručne i iskusne osobe iz oblasti lovstva, sa VSS a koje su tijekom svoga
školovanja izučavali predmet lovstvo.
Članak 4.
Ispit se polaže po isteku pripravničkog staža, koji traje godinu dana računajući od dana stjecanja statusa
pripravnika, odnosno prijema u lovačku udrugu.
Punoljetni državljanin BiH, koji nema položen ispit, učlanjenjem u lovačku udrugu stječe status pripravnika.
Član lovačkog podmlatka lovačke udruge do stjecanja punoljetnosti ima status mlađeg pripravnika.
Mlađi pripravnik, koji je u kontinuitetu imao ovaj status duže od tri godine, a u posljednjoj godini prije stjecanja
punoljetnosti vodio dnevnik, stiče uvjet da može polagati ispit.
Mlađi pripravnik, koji je kraće od tri godine imao ovaj status, stjecanjem punoljetnosti dobiva status
pripravnika.
Članak 5.
Za vrijeme trajanja pripravničkog staža lovačka udruga je obvezna provesti plan i program teorijske i praktične
obuke pripravnika, sukladno članku 2. ovoga Pravilnika.
Praktični dio plana i programa naročito sadrži:
• izgradnja lovnih objekata /prihvatilišta, remize, polja za divljač….i lovno-tehničkih objekata /hranilišta,
solišta, pojilišta, čeke…/ u lovištu;
• prihranjivanje divljači u lovištu;
• utvrđivanje brojnog stanja divljači u lovištu;
• čuvanje i zaštita lovišta;
• organizirane akcije, za zaštitu divljači i lovišta, smanjenja broja predatora /bez oružja/;
• obrada divljači i priprema trofeja divljači za ocjenjivanje.
Članak 6.
Za realiziranje teorijske i praktične obuke pripravnika, odgovorni su: mentor, stručna osoba-upravnik lovišta i
stručni predavači sa završenim VI i VII stupnjem stručne spreme iz oblasti koja je predviđena u Programu za
polaganje lovačkih ispita.
Članak 7.
Prije početka pripravničkog staža, lovačka udruga je obvezna da za svakog pripravnika pored organizirane
teorijske nastave osigura i Priručnik, u cilju lakšeg stjecanja znanja predviđenog Programom.
Članak 8.
Pripravnik o svojim aktivnostima u tijeku pripravničkog staža vodi Dnevnik.
Dnevnik po završetku pripravničkog staža ovjerava mentor.
Kandidat koji ne položi ispit, Dnevnik zadržava do ponovnog polaganja ispita, a poslije položenog ispita
Dnevnik se arhivira u lovačkoj udruzi.
Članak 9.
Mentor se imenuje preko Lovačkog saveza i mora posjedovati najmanje IV stupanj šumarske, veterinarske ili
poljoprivredne /stočarski smjer/ struke i najmanje pet godina lovačkog staža, odnosno IV stupanj bilo koje struke
i 10 godina lovačkog staža.
Jedan mentor može biti zadužen za rad sa najviše 15 /petnaest/ pripravnika.
Radom mentora koordinira stručna osoba-upravnik lovišta, lovačke udruge u kojoj se obavlja pripravnički staž.
Članak 10.
Mentor po završetku pripravničkog staža podnosi izvješće i ocjenu korisniku lovišta i lovačkom savezu.
Lovačka udruga na temelju izvješća mentora donosi odluku kojom utvrđuje da je pripravnik osposobljen-nije
osposobljen za polaganje lovačkog ispita i tu odluku dostavlja pripravniku.
Pripravnik po dobivanju odluke iz stavka 2. ovoga članka, podnosi pismenu prijavu za polaganje ispita.
Lovačka udruga je dužna da u roku od 30 dana po prijemu prijave organizira polaganje lovačkog ispita.
Članak 11.
Lovačka udruga po prijemu najmanje 10 /deset/ prijava za polaganje ispita, dostavlja zahtjev Lovačkom savezu.
Zahtjev sadrži: prijedlog mjesta i vremena održavanja ispita i temeljne podatke o kandidatima /ime, prezime i
matični broj, adresa prebivališta, datum i mjesto rođenja, naziv matične udruge/.
Na ispit mogu izići samo oni kandidati koji su navedeni u zahtjevu.
Članak 12.
Lovačka udruga pisanim putem obavještava pripravnike o mjestu i vremenu polaganja ispita.
Obavještenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se najkasnije osam dana prije polaganja ispita.
Članak 13.
U slučaju da se lovačkoj udruzi prijavi manje od 10 pripravnika, prijavljeni pripravnici se mogu uputiti u drugu
lovačku udrugu kod koje se održava polaganje ispita.
Pripravnik upućen u drugu lovačku udrugu, obvezan je ponijeti odluku iz članka 10. stavak 2., ovoga Pravilnika,
ovjeren Dnevnik i dokaz o uplati naknade za polaganje ispita.
Naknadu iz stavka 2. ovoga članka propisuje federalni ministar.
Članak 14.
Prije početka ispita, na temelju evidencije kandidata koju vodi Stručna služba Saveza, Povjerenstvo utvrđuje
identitet kandidata /osobna karta, vozačka dozvola ili putovnica/.
Kandidat je dužan Povjerenstvu staviti na uvid ovjeren Dnevnik.
Ukoliko kandidat ispit ne polaže u matičnoj lovačkoj udruzi, pored Dnevnika, potrebno je da Povjerenstvu stavi
na uvid i Odluku iz članka 10. stavak 2. ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Ispit se polaže pisano rješavanjem testa pred Povjerenstvom u punom sastavu.
Pripravnik odgovara na 50 pitanja formuliranih u 10 grupa, sukladno pitanjima iz Priručnika.
Odabir pitanja vrši Povjerenstvo po principu “neviđeno” /odabirom grupe od l do 10/.
Kandidat se ocjenjuje ocjenom: POLOŽIO ili NIJE POLOŽIO.
Kandidat se ocjenjuje ocjenom “položio” ako je pokazao zadovoljavajuće znanje ispitnog gradiva, odnosno
pravilno riješio 95% i više testa.
Kandidati koji su pravilno riješili od 75% do 95% testa imaju pravo pristupiti usmenom dijelu ispita.
Usmeni dio ispita se polaže odgovaranjem na tri (3) pitanja, koja su pisanoj formi, sa pravom članova
Povjerenstva na potpitanja.
Za kandidata koji neopravdano odustane od započetog polaganja ispita, smatra se da nije položio ispit.
Kandidata koji ometa održavanje ispita predsjednik Povjerenstva udaljit će sa ispita, a na ispit može ponovno
izići poslije šest mjeseci od dana udaljavanja.
Članak 16.
O tijeku polaganja ispita vodi se Zapisnik o polaganju ispita (u daljnjem tekstu: Zapisnik) koji mora obvezno
sadržavati:
• opće podatke (naziv i sjedište lovačke udruge, mjesto i datum održavanja ispita, ukupan broj kandidata,
broj kandidata koji su položili i broj kandidata koji nisu položili ispit);
• primjedbe (utisci članova Povjerenstva o provedenom ispitu);
• članovi Povjerenstva (imena i prezimena predsjedatelja i članova Povjerenstva) i
• podatke o svakom kandidatu koji je položio ispit (redni broj, ime i prezime, matični broj, prebivalište i
adresa stana, naziv lovačke udruge čiji je član i podatak koji put izlazi na ispit).
Zapisnik vodi i sastavlja sekretar Povjerenstva, a potpisuju ga predsjedatelj Povjerenstva i sekretar Povjerenstva
(zapisničar).
Lovačkoj udruzi u kojoj je održano polaganje ispita, dostavlja se pravilno sačinjen Zapisnik, kao i Lovačkom
savezu i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno
ministarstvo) u roku od deset dana od dana održavanja ispita.
Članak 17.
O položenom ispitu svakom kandidatu Federalno ministarstvo izdaje uvjerenje, koje ima karakter javne isprave,
na obrascu koji je tiskan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio .
Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od jednog lista papira A 4 formata.
Obrazac uvjerenja toniran je u zelenoj boji.
Podaci u obrascu uvjerenja ispunjavaju se kompjutorski.
Članak 18.
Na obrascu uvjerenja od vrha prema dnu je tekst slijedećeg sadržaja:
• naziv tijela koje izdaje Uvjerenje;
• naziv obrasca Uvjerenja;
• ime i prezime nositelja Uvjerenja;
• adresa prebivališta nositelja uvjerenja;
• matični broj;
• datum, mjesto i država rođenja nositelja Uvjerenja;
• državljanstvo nositelja Uvjerenja;
• mjesto i datum kada je nositelj Uvjerenja položio ispit;
• M. P. i potpis ovlaštene osobe;
• serijski broj obrasca Uvjerenja.
Članak 19.
Federalni ministar potpisuje uvjerenje i preko Lovačkog saveza dostavlja lovcu Uvjerenje o položenom ispitu.
Broj uvjerenja Stručna služba Lovačkog saveza upisuje u zapisnik, a kopiju zapisnika zajedno sa Uvjerenjem
dostavlja lovačkoj udruzi.
Članak 20.
Lovački savezi vode evidenciju o položenim ispitima i o izdanim uvjerenjima na obrascu upisnika koji je tiskan
uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Upisnik se sastoji od listova papira standardnog formata A4 koji su označeni rednim brojevima i moraju biti
uvezani.
U Upisnik se upisuju slijedeći podaci:
• redni broj upisa;
• serijski broj obrasca uvjerenja;
• podaci o osobi kojoj je izdano uvjerenje (ime i prezime, adresa prebivališta, matični broj, nadnevak,
mjesto i država rođenja, nadnevak i mjesto polaganja ispita);
• podatke u svezi s izdanim uvjerenjima (ovlaštena osoba, potpis i pečat).
Lovačka udruga vodi matičnu knjigu o polaganju ispita.
Članak 21.
Lovačka udruga u člansku kartu lovca upisuje podatak o položenom ispitu.
Članak 22.
Osobi koja dostavi dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 55. Zakona o lovstvu, Povjerenstvo za polaganje
lovačkog ispita izdaje Uvjerenje o oslobađanju polaganja ispita (rješenje), nakon postupka nostrifikacije.
Državljaninu BiH koji dostavi dokaz o položenom ispitu, izvan teritorije BiH, nakon položenog ispita iz lovnog
zakonodavstva u BiH, Povjerenstvo izdaje Uvjerenje o položenom ispitu
Uvjerenje iz st. 1. i 2. ovoga članka izdavat će se zaključno sa 31.12. tekuće godine.
Članak 23.
Kandidat koji ne položi ispit nakon drugog polaganja gubi status pripravnika.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo da, nakon isteka jedne godine, od drugog neuspješnog polaganja,
ponovno podnese zahtjev za stjecanje statusa pripravnika.
Članak 24.
Za održavanje ispita članovima Povjerenstva pripada novčana naknada na ime učešća u radu Povjerenstva, koja
se utvrđuje posebnim rješenjem federalnog ministra.
Članak 25.
Ovaj Pravilnik se primjenjuje u svim lovačkim udrugama koje djeluju na području Federacije Bosne i
Hercegovine.
Članak 26.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o programu, uvjetima i načinu polaganja
lovačkog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 63/06).
Članak 27.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-2/07
siječnja 2007. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.
60 a

Na temelju članka 44. stavak 4. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA KATASTRA LOVIŠTA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj i način vođenja katastra lovišta.
Članak 2.
Katastar lovišta osniva i vodi korisnik lovišta na temelju podataka prikupljenih neposredno na terenu.
Katastar lovišta vodi se za svako lovište odvojeno.
Članak 3.
Podaci za katastar lovišta se prikupljaju neposredno u lovištu i vode prema obrascu “Opći podaci” i obrascu
“Praćenje promjena katastra lovišta” koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Članak 4.
Podaci koji se unose u obrazac “Opći podaci”, predstavljaju početno stanje katastra lovišta i imaju trajniji
karakter.
Podaci koji se unose u obrazac “Praćenje promjena katastra lovišta” evidentiraju promjene podataka iz stavka 1.
ovoga članka i unose se svake godine najkasnije do 31.ožujka za proteklu lovnu godinu.
Članak 5.
Korisnik lovišta obvezno, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu, jedan primjerak
katastra lovišta dostavlja nadležnom kantonalnom ministarstvu, a za posebna lovišta Federalnom ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Članak 6.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o katastru lovišta (“Službeni list SR BiH”, broj
17/77).
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-6/07
siječnja, 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci Damir Ljubi}, v. r.

64

Na temelju članka 38. stavak 2. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA GOSPODARENJA LOVIŠTIMA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti gospodarenja lovištem, način organiziranja lova, vrijeme trajanja lova,
kontrola izlovljavanja divljači, naknada za pričinjenu štetu lovaca u lovištu, mjere sigurnosti u lovu i način
korištenja objekata u lovištima sa kojim gospodari lovačka udruga, gospodarsko društvo šumarstva, te ostale
pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom koji su na temelju Zakona o lovstvu i Zakona o koncesijama
dobili lovište na gospodarenje (u daljnjem tekstu: korisnik lovišta).
Članak 2.
Korisnik lovišta obvezan je ispunjavati sljedeće uvjete:
1. da ima urednu registraciju za obavljanje lova;
2. da je član Lovačkog saveza Herceg Bosne ili Saveza lovačkih organizacija BiH;
3. da u Zakonom predviđenom roku (godina dana, računajući od dana preuzimanja lovišta) donosi lovnogospodarsku
osnovu lovišta kao dugoročni plan gospodarenja, a u skladu sa njom godišnje planove gospodarenja
lovištem do 30. travnja, kao i da izvješće o izvršenju godišnjeg plana podnosi do 31. svibnja tekuće godine;
4. da izradi program uzgoja divljači kao planski i gospodarski akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i
uporaba divljači u uzgajalištima divljači;
5. da osigura financijska sredstva za provedbu lovno-gospodarske osnove za štete na divljači i lovištu, kao i
nadoknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osiguravajućeg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na
nekretnine i sl.);
6. da mjerama korištenja lovišta održava normalan kapacitet pojedinih vrsta divljači i time utiče na obujam šteta
kod drugih gospodarskih grana na području lovišta;
7. da u gospodarenju lovištem osigura suradnju stručnih osoba za planiranje i realizacije stručnih poslova i
zakonskih odredbi (članak 42. Zakona o lovstvu);
8. da donese i redovno usklađuje sa stanjem na tržištu opći akt o korištenju lovišta;
9. da osigura provedbu preventivnih dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i
ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite divljači;
10. da vode evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama u lovištu i izvješćuju mjerodavne organe o
istim, članak 50. Zakona o lovstvu;
11. da sredstva ostvarena u gospodarenju lovištem koristi namjenski i suglasno članku 51. Zakonu o lovstvu;
12. da organizira lovočuvarsku službu koja će učinkovito raditi na zaštiti i uzgoju divljači, uređenju lovišta i
racionalnom korištenju divljači i lovišta;
13. da organiziranim radom osigurava stručno usavršavanje sudionika gospodarenja lovištem sa ciljem da se pri
tome dosljedno poštuju zakonske, stručne i etične norme;
14. da uredno prati realizaciju dugoročnog i godišnjih planova gospodarenja lovištem prema propisanim
evidencijama;
15. da ima stručno mišljenje za korištenje lovišta izdanu od strane Saveza kojeg je član.
Provođenje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se zaključivanjem ugovora između kantonalnog
ministarstva mjerodavnog za poslove lovstva i organizacije kojoj je lovište dano na gospodarenje.
Članak 3.
Gospodarenje lovištem, u smislu ovoga Pravilnika, obuhvata:
• Izradba i provedba lovne osnove i godišnjih planova gospodarenja lovištem;
• Određivanje namjene površina lovišta, površina rezervata i dinamike zaštite staništa i očuvanja divljači,
površina za izgradnju stalnih i privremenih prihvatilišta za fazanske piliće, površina za ograđivanje za
intenzivni uzgoj krupne divljači i sl.;
• Stalno praćenje brojnosti i “stanja” fondova divljači u lovištu i vođenje lovne evidencije i statistike;
• Praćenje zdravstvenog stanja divljači i suradnja sa veterinarskom službom (dostava uzoraka i
obavještavanje u svezi nalaza i sl.), poduzimanje preventivnih i represivnih mjera i dr.;
• Planiranje, organiziranje i realizacija akcija u lovištu;
• Planiranje, organizacija, realizacija i kontrola obilježivanja granica lovišta, granica rezervata, terena za
obuku lovačkih pasa, komercijalnih dijelova lovišta, postavljenje, održavanje i zamjena graničnih
ploča;
• Planiranje, organizacija, realizacija i kontrola lova za lovce članove udruge;
• Planiranje, organizacija, realizacija i kontrola lova za lovce turiste;
• Organizacija, realizacija i kontrola odstrjela divljači, ocjenjivanje trofeja divljači, izdavanje trofejnih
listova i vođenje evidencije;
• Ostale mjere i aktivnosti koje zavise od specifičnih prilika u lovištu, odredaba Zakona, akata Saveza i
stanja organiziranosti korisnika lovišta.
Članak 4.
Akcije u lovištu su:
1. Akcije obuhvaćene stavkom iz financijskog dijela plana gospodarenja lovištem: “Planirana vrijednost
uloženog rada i drugih ulaganja lovaca u lovište” i to:
• Izgradnja lovno-tehničkih objekata (visoke čeke, hranilišta, i sl.);
• Izgradnja prihvatilišta za fazanske piliće;
• Akcija izgradnje solišta;
• Akcija osiguranja vode u lovištu (pojilišta, bunari, vodotoci i sl.);
• Akcija podizanja remiza, polja za divljač, obradba njiva i sl.;
• Akcija hvatanja žive divljači i puštanje žive divljači u lovište;
• Čuvanje prihvatilišta i karantena za unošenje žive divljači u lovište;
• Ostale akcije prilagođene stvarnim potrebama lovišta;
2. Ostale obvezne akcije u lovištu, i to:
• Proljetno brojanje divljači;
• Akcije smanjenja broja predatora;
• Akcije uništavanja pasa i mačaka koji se po lovištu kreću bez kontrole i odobrenja korisnika lovišta;
• Iznošenje animalne soli;
• Akcija osiguranja hrane za zimsku prihranu divljači;
• Zimsko prihranjivanje divljači;
• Akcija čuvanja lovišta, sudjelovanje u patrolama, pomoć lovočuvarskoj službi;
• Ostale akcije prilagođene stvarnim potrebama lovišta.
Članak 5.
Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi (trofeji i dr.) pripadaju korisniku lovišta i mogu se koristiti uz
naknadu po tržišnim cijenama ulovljene divljači i njenih dijelova (Cjenik) korisnika lovišta.
Članak 6.
U lovištu, divljač mogu loviti i koristiti njene dijelove:
1. Članovi udruge;
2. Radnici Stručne službe korisnika lovišta i Saveza;
3. Lovci – turisti;
4. Gosti udruge i Saveza;
Osobe iz toč. 2. i 4. ovoga članka koriste ulovljenu divljač i njene dijelove pod istim uvjetima kao i članovi
udruge, s tim što naknadu za ulovljenu divljač može platiti njihov domaćin ili treća osoba.
Korisnik lovišta je obvezan da, prigodom organizacije i izvršenja lova sa lovcima turistima (lovni turizam), u
potpunosti poštuje lovačku etiku i običaje u lovu.
Radnici Stručne službe kada vrše uzgojno-selektivni i sanitarni odstrjel ne plaćaju naknadu za ulovljenu divljač.
Članak 7.
U lovištu se lovi:
1. Uzgojno – selektivnim odstrjelom;
2. Sanitarnim odstrjelom;
3. Redovnim i trofejnim odstrjelom;
4. Hvatanjem žive divljači;
5. Odstrjelom na temelju čl. 14, 19, 56, 57. i 59. Zakona o lovstvu (lov uz odobrenje);
6. Redukcionim odstrjelom.
Redovni i trofejni odstrjel krupne i sitne divljači vrše lovci-turisti i članovi udruge, a iznimno i gosti uz
prethodnu odluku Upravnog odbora korisnika lovišta.
Uzgojno-selektivni i sanitarni odstrjel vrše radnici Stručne službe korisnika lovišta i lovci turisti ukoliko za to
imaju interes.
Uzgojno-selektivni odstrjel, lovci turisti i članovi udruge vrše uvijek u pratnji radnika stručne službe korisnika
lovišta, odnosno osobe ovlaštene od strane Upravnog odbora korisnika lovišta.
Lov uporabom sokola i drugih ptica grabljivica je dozvoljen u za to lovnom osnovom namijenjenom lovištu ili
dijelu lovišta.
Članak 8.
Lovci – članovi udruge mogu loviti divljač u lovištu, kada ispune uvjete utvrđene Zakonom o lovstvu, Statutom
Saveza i aktima korisnika lovišta.
Lov i prava iz lova ostvaruju članovi udruga u lovnom reviru u kojem izvršavaju svoje obveze po odluci
Upravnog odbora i u drugim lovnim revirima lovišta.
Lovci turisti mogu loviti na temelju ugovora zaključenog između korisnika lovišta i posrednika -turističke
agencije ili gospodarskog društva koje ispunjava uvjete iz Zakona o lovstvu ili neposredno u slučaju da su
državljani BiH.
Članak 9.
U lovištima se može organizirati pojedinačni i grupni lov, ovisno o vrsti divljači koja se lovi i broju lovaca.
1. Pojedinačnim lovom love se sljedeće vrste divljači: jelen, jelen lopatar, bjelorepi jelen, srna, muflon,
divokoza, divlja svinja i medvjed.
Pojedinačni lov se obavlja dočekom na zemlji, dočekom na čeki, vabljenjem, vrebanjem (pretraživanjem),
šuljanjem, mamljenjem i zapregom, privozom čamcem bez motornog pogona, pticama grabljivicama, stupicama
i klopkama, uvijek uz stručnog pratitelja.
2. Grupnim (skupnim) lovom se love sljedeće vrste divljači: divlja svinja, zec, fazan, poljska jarebica, jarebica
kamenjarka, šumska šljuka, divlja patka, divlja guska, grlica, gugutka, prepelica, liska i druge vrste divljači van
režima zaštite.
Grupni lov se obavlja prigonom, pogonom i kružnim lovom.
U grupnom lovu je dozvoljena uporaba lovačkih pasa u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu.
U grupnom (skupnom) lovu sudjeluju najmanje 3 (tri) lovca.
Divljač izvan režima zaštite se lovi u pojedinačnom i u grupnom lovu.
Članak 10.
“Krupna” divljač se lovi na temelju Dozvole za lov krupne divljači, izdane na propisanom obrascu, a divlja
svinja i “sitna” divljač na temelju Dozvole za lov koja glasi na ime vođe grupe lovaca.
Dozvolu za lov “krupne” divljači izdaje korisnik lovišta (stručni djelatnik-upravnik lovišta po ovlaštenju
korisnika lovišta), a dozvolu za lov “sitne” divljači predsjednik organizacionog dijela udruge (sekcija, društvo,
podružnica ili sl.) za lovni revir u kojem svoje aktivnosti ostvaruje organizacioni dio udruge.
Dozvola za lov se izdaje najmanje 24 sata prije početka lova.
Članak 11.
Dozvola za lov se može izdati samo na one vrste divljači koje su predviđene u godišnjem planu gospodarenja
lovištem za tekuću lovnu godinu i u planiranom obujmu (broju).
Ulovljena divljač i njeni dijelovi mogu se iznijeti iz lovišta samo uz potvrdu koju na propisanom obrascu izdaje
pratitelj lovca u lovu na krupnu divljač, a vođa grupe lovaca ili lovnik u lovu na divlje svinje i “sitnu” divljač.
Potvrda za “sitnu” divljač i divlju svinju može se dati i vođi grupe lovaca za cijelu grupu ako zajedno izlaze iz
lovišta ili idu do mjesta stanovanja.
Članak 12.
Pratitelj lovca i vođa grupe lovaca dužan je u roku od 48 sati, odnosno u roku koji utvrdi Upravni odbor
korisnika lovišta, po završetku lova, dostaviti Stručnoj službi korisnika lovišta Zapisnik o izvršenom lovu i
Izvješće o izvršenom lovu na drugoj strani dozvole za lov, odnosno drugom dijelu dozvole za lov sa unesenim
svim podatcima predviđenim u obrascu.
Grupi lovaca, odnosno lovcu iz grupe lovaca za koju nije dostavljeno izvješće u roku neće se izdati dozvola za
lov u sljedećem lovnom danu (nedjelji), a vođa grupe-pratitelj čini težu povredu discipline i za nju Upravni
odbor korisnika lovišta može toj osobi uskratiti pravo vođe grupe-pratitelja.
Članak 13.
Kalendarom lova se utvrđuju vrste i broj divljači koja se može odstrijeliti u lovištu, datum i vrijeme početka i
završetka lova, kao i zborna mjesta lovaca.
Lovci članovi udruge i gosti u lovu u lov polaze sa zbornog mjesta i iz lova se vraćaju na zborno mjesto.
Zborna mjesta za svaki lovni revir u ovisnosti od broja grupa lovaca utvrđuje Upravni odbor korisnika lovišta
najkasnije 15 dana prije početka lovne sezone i sa njim upoznaje sve članove udruge.
Na zbornom mjestu pratitelj odnosno vođa grupe lovaca, je dužan unijeti imena lovaca koji u lovu sudjeluju u
dozvolu za lov i da provjeri ispravnost oružja i opreme za lov, lovnu kartu, člansku kartu, oružni list i dokumente
za pse ukoliko se vode u lov.
Obvezno je da upozna lovce sa vrstom divljači koja se lovi, načinom lova, vremenom završetka lova i mjerama
sigurnosti kojih su svi lovci dužni se pridržavati.
U lovištu članovi udruge mogu loviti lovostajem zaštićenu “sitnu” divljač samo nedjeljom i državnim praznikom,
a divlje patke i divlje guske i radnim danima koje odredi Upravni odbor korisnika lovišta.
Lovci koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka i lovci koji su pod utjecajem alkohola ne mogu loviti
toga dana.
Članak 14.
Trofeje odstrijeljene divljači obrađuje Stručna služba korisnika lovišta, a ocjenjuje stručno povjerenstvo.
Trofej se može predati lovcu kada je ocijenjen, ocjenjivanje trofeja izvršeno na obrascu ocjenjivačkog lista (čije
elemente propisuje Lovački savez), popunjen trofejni list na propisanom obrascu i plaćena vrijednost trofeja po
cjeniku korisnika lovišta.
Lovcu se uz trofej ulovljene divljači obvezno predaje trofejni list, uredno popunjen i ovjeren, potvrda za trofej i
račun- uplatnica.
Članak 15.
Lovac – član udruge, naknadu za ulovljenu divljač plaća po izvršenju lova ili u vidu akontacije prigodom uplate
članarine.
Uplaćena akontacija za lov divljači obračunava se po završetku sezone lova određene vrste divljači, a najkasnije
do donošenja godišnjeg plana gospodarenja lovištem za narednu lovnu godinu.
Naknadu za ulovljenu divljač i korištenje ulovljene divljači i njenih dijelova za lovca člana udruge može platiti i
druga osoba ili gospodarsko društvo (sponzor, poslovni partner i sl.) u kom slučaju Stručna služba korisnika
lovišta formira odgovarajuću dokumentaciju i dostavlja informaciju sekciji iz koje je taj lovac.
Članak 16.
Akontacija za lov divljači posebno se evidentira u knjigovodstvu i vodi na odvojenoj stavki knjigovodstvenog
konta i iskazuje se u godišnjem planu gospodarenja lovištem u dijelu prihodi-rashodi, a na kraju lovne godine
obračunava se kao naknada za ulovljenu divljač.
Članak 17.
Lovcu -članu udruge koji ne izmiri svoje obveze nastale lovom i korištenjem divljači i njenih dijelova u
utvrđenim rokovima prestaje članstvo u udruzi, a potraživanja udruge će naplatiti sudskim putem.
Članak 18.
Dužnost organizatora lova je upoznati sve sudionike u lovu sa pravilima sigurnosti u lovu. Pravila sigurnosti u
lovu su sljedeća:
1. Divljač je dopušteno loviti lovačkim oružjem i lovačkom municijom;
2. Oružjem se mora rukovati oprezno i odgovorno;
3. Prigodom odlaska do mjesta lova, prelaska na drugo mjesto, kratkog prestanka lova, boravka u zatvorenim
prostorijama, puške se moraju isprazniti odnosno prelomiti;
4. Puška se puni okrenutih leđa sudionicima lova, tako da se cijev drži koso, usmjerena cijev ima na dolje
ili gore;
5. Cijev puške se nikada ne smije uperiti prema drugom lovcu;
6. Nije dozvoljeno pucati na nisko leteću divljač ili na divljač koja se kreće u pravcu drugih lovaca i kada se oni
time ugrožavaju;
7. Nije dozvoljeno pucati na vodu, led ili smrznuto zemljište u pravcu drugih lovaca;
8. Prije početka lova svakog lovca upoznati sa mjestima susjednih lovaca i upozoriti ih na zabranu pucanja u
određenim pravcima;
9. U grupnom lovu, divljač se ne smije pratiti sa uperenom puškom, sve dok se ne prođe crta postavljenih
lovaca;
10. Ubrzač okidanja (“šneler”) u grupnom lovu se ne smije koristiti;
11. Nije dozvoljeno divljač promatrati pomoću optičkog nišana na pušci;
12. Prigodom nošenja oružja ruka se ne smije držati na ustima cijevi ili na okidaču (obarači);
13. Poslije pada puške na zemlju ili u snijeg, odnosno podizanja puške, moraju se pregledati usta cijevi radi
otklanjanja eventualnih začepljenja;
14. Mjesto na koje je lovac raspoređen ne smije se napuštati u vrijeme lova bez odobrenja stručnog pratitelja ili
vođe grupe lovaca do završetka (prigona ili pogona) lova;
15. Prigodom sudjelovanja u kružnom lovu i u prigonu, puška se mora držati u položaju koso dolje ili koso gore;
16. Sudionike u lovu, prekršitelje pravila iz stavka 1. i 2. ovoga članka, stručni pratitelj ili vođa grupe lovaca će
isključiti iz lova.
Članak 19.
Nije dozvoljen lov divljači:
1. U vrijeme kada je vidljivost znatno smanjena (vidljivost manja od 150 m), lošeg vremena (uslijed magle, jake
kiše, snijega, jakog vjetra i sl.), kemijskog, biološkog i radioaktivnog zagađenja, ratnog djelovanja na
površinama gdje je ustanovljeno lovište;
2. Noću, dva sata prije izlaska i dva sata poslije zalaska sunca, osim divljih svinja, medvjeda i vuka u noći sa
mjesečinom, dočekom sa čeke.
3. Zabranjeno je loviti divljač, osim u svrhu spašavanja, u sljedećim uvjetima:
a) kada je ugrožena poplavom;
b) kada je ugrožena požarom;
c) kada je ugrožena visokim snijegom (visina snijega iznad 40 cm);
d) kada je ugrožena dugotrajnim sušnim razdobljem (razdoblje duže od 60 dana bez kiše).
Zabranjeno je obavljanje lova na pojedine vrste divljači kada lov može ugroziti zdravlje ljudi, stoke, kao i druge
životinjske vrste.
Članak 20.
Lovostajem zaštićena divljač i divljač izvan režima zaštite može se odstrijeliti samo lovačkim oružjem i
lovačkom municijom odgovarajućeg punjenja u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu.
Članak 21.
Divljač izvan režima zaštite i psi i mačke koji se bez kontrole i bez odobrenja korisnika lovišta kreću po lovištu,
love se u organiziranim akcijama i prigodom lova na druge vrste divljači.
Lovac-član udruge obvezan je svake lovne godine odstrijeliti određen broj divljači izvan režima zaštite i pasa i
mačaka koji se kreću lovištem bez kontrole vlasnika ili odobrenja korisnika lovišta i to u vrijednosti koju odredi
korisnik lovišta.
Vrijednost pojedinačnog poena utvrđuje Upravni odbor korisnika lovišta i to za svaku lovnu godinu u godišnjem
planu gospodarenja lovištem.
Lovac koji ne ispuni obvezu iz stavka 2. dužan je istu platiti po utvrđenoj cijeni korisnika lovišta i to do kraja
tekuće lovne godine.
Članak 22.
Objekte u lovištu u tijeku izvršenja lova koriste sve osobe koje imaju dozvolu za lov izdanu od strane korisnika
lovišta ili Saveza, isključivo u funkciji za koju su predviđeni i uz naknadu predviđenu Cjenikom koji donosi
federalni ministar.
Članak 23.
Za svu učinjenu štetu lovaca u lovištu nastalu prigodom lova, odgovoran je korisnik lovišta.
Korisnik lovišta mora nadoknaditi štetu vlasnicima zemljišta, voda i šuma na kojem je šteta nastala, a ima pravo
refundiranja isplaćenog iznosa od lovca koji je štetu pričinio.
Članak 24.
Korisnici lovišta su obvezni da, na temelju ovoga Pravilnika, usklade svoje poslovanje sa specifičnim prilikama
u lovištima kojima gospodare, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 25.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Naputak o uvjetima gospodarenja lovištem (“Službeni
list SR BiH”, broj 37/90).
Članak 26.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 01-02-384/06
rujna 2006. godine
Sarajevo
Ministar
Marinko Božić, v. r.

Na temelju članka 24. stavak 1. Zakona o lovstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 4/06), federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnih ministarstava
nadležnih za poslove lovstva, donosi
PRAVILNIK
O VREMENU LOVA LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENE DIVLJAČI I POPIS VRSTA PTICA I SISARA
KOJE SE SMATRAJU KORISNIM ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se vrijeme lova – lovostajem zaštićene divljači i utvrđuje spisak vrsta ptica i
sisavaca koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo.
Članak 2.
U smislu ovoga Pravilnika, lovostajem zaštićenu divljač, dozvoljeno je loviti:
A. KRUPNA DIVLJAČ VRIJEME LOVLJENJA NAPOMENA
Jelen lopatar (Dama
dama L.)
jelen od 16. rujna do 31. siječnja
košuta i tele od 16. rujna do 31. siječnja
Srna (Capreolus
capreolus L.)
od 1. svibnja do 30. rujna u nizinskim i
brdskim
lovištima

srndać od 1. lipnja do 30. listopada u planinskim
lovištima
srna i lane od 1. listopada do 31.
siječnja
Divokoza (Rupicapra
rupicapra L.)
od 1. rujna do 31. prosinca
Kozorog (Capra ibex L.) od 1. kolovoza do 31.
prosinca
Muflon (Ovis aries
musimon Pall.)
muflon od 1. rujna do 31. siječnja
muflonka i janje od 1. siječnja do 31.
prosinca
Svinja divlja (Sus scrofa
L.)
vepar, nazime od 1. siječnja do 31.
prosinca
krmača i prase od 1. kolovoza do 31.
prosinca
Medvjed (Ursus arctos
L.)
od 1. listopada do 31.
prosinca i od 1. ožujka do
15. svibnja

Vuk (Canis lupus L.)
mužjak od 1. siječnja do 31.
prosinca
ženka i mladi od 1. sprnja do 28. veljače
Veliki tetrijeb (Tetrao
urogallus L.) – mužjak
od 15. ožujka do 31. svibnja
B. SITNA DIVLJAČ VRIJEME LOVLJENJA NAPOMENA
Kuna bjelica (Martes
foina Ehr.)
od 1. listopada do 29.
veljače
Kuna zlatica (Martes
martes L.)
od 1. studenog do 29.
veljače
Zec (Lepus europaeus
Pall.)
od 1. listopada do 31.
prosinca
Lještarka (Bonasa
bonasia L.) – mužjak
od 16. kolovoza do 31.
listopada
Fazan-gnjetao (Phasianus
spp. L.)
od 1. listopada do 15.
siječnja
Jarebica kamenjarka
(Alectoris graeca Meissn.)
od 15. rujna do 31. prosinca
Jarebica poljska – trčka
skvržulja (Perdix perdix
L.)
od 15. rujna do 31. prosinca
Prepelica (Coturnix
coturnix.)
od 1. kolovoza do 31.
prosinca
Šljuka šumska (Scolopax
rusticola L.)
od 1. listopada do 1. ožujka
Bekasina (Gallinago
gallinago L.)
od 1. listopada do 1. ožujka
Golubovi (Columba spp
L.)
od 1. kolovoza do 31.
siječnja
Grlica (Streptoopelia
turtur L.)
od 1. kolovoza do 31.
siječnja
Guske divlje (Anser spp.) od 1. rujna do 31. siječnja
Patke divlje (Anas spp.) od 1. rujna do 1. ožujka
Liska crna (Fulica atra
L.)
od 1. rujna do 31. siječnja
Članak 3.
Divljač iz članka 2. ovoga Pravilnika koja se lovi u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca, dopušteno je loviti
samo do broja koji ne ugrožava biološki opstanak vrste.
Članak 4.
Ptice i sisavci koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo su:
PTICE (AVES)
LASTAVICE – (HIRUNDINIDAE)
Lastavica pokućarka (Hirundo rustica)
Piljak kosilić (Delichon urbica)
Bregunica čađavica (Riparia riparia)
Bregunica hridna (Ptyonoprogne rupestris)
CARIĆI – TROGLODYTIDAE
Carić (Troglodytes troglodytes)
BRLJCI – CINCILIDAE
Vodeni kos Brljak obični (Cinclus cinclus)
DROZDOVI – TURIDIDAE
Kos Crni (Turdus merula)
Kos planinski (Turdus torquatus)
Drozd bravenjak (Turdus pilaris)
Drozd imelaš (Turdus viscivorus)
Drozd cikelj (Turdus philomelos)
Drozd mali, gitkavac (Turdus iliacus)
Stjenjak crvenorepi (Monticola saxatilis)
Stjenjak modrokos (Monticola solitarius)
Kamenjar obični (Oenanthe oenanthe)
Kamenjar crnokrili (Oenanthe hispanica)
Batić kovač (Saxicola torquata)
Batić prdavac (Saxicola rubetra)
Crvenrepka šumska (Phoenicurus phoenicurus)
Crvenrepka mrka (Phoenicurus ochruros)
Slavuj mali (Luscinia megarhynchos)
Slavuj veliki (Luscinia luscinia)
Modrovoljka (Luscinia svecica)
Crvendać (Erithacus rubecula)
GRMUŠE – SYLVIDAE
Grmuša obična (Sylvia communis)
Grmuša crnokapa (Sylvia atricapilla)
Grmuša pjegava (Sylvia nisoria)
Grmuša velika (Sylvia hortensis)
Grmuša siva (Sylvia borin)
Grmuša čevrljinka (Sylvia curruca)
Grmuša crnoglava (Sylvia melanocephala)
Grmuša bjelobrka (Sylvia cantillans)
Grmuša crvenooka (Sylvia undata)
Zviždak obični (Phylloscopus collybita)
Zviždak kovačić (Phylloscopus trochilus)
Zviždak šumski (Phylloscopus sibilatrix)
Zviždak gorski (Phylloscopus bonelli)
Krovarica svilovka (Cettia cetti)
Trstenjak cvrčić (Locustella naevia)
Trstenjak potočar (Locustella fluviatilis)
Trstenjak slavić (Locustella luscnioides)
Trstenjak ševarić (Locustella melanopogon)
Trstenjak droščić (Acrochephalus arudinaceus)
Trstenjak mlakar (Acrochephalus scirpaceus)
Trstenjak rozgar (Acrochephalus schoenobaenus)
Trstenja ševar (Acrochephalus paludicola)
Voljić žuti (Hippolais icterina)
Voljić sivi (Hippolais pallida)
Voljić maslinar (Hippolais olivetorum)
Voljić šćijić (Hippolais polyglotta)
MUHARICE – MUSCICAPIDAE
Muharica siva (Muscicapa striata)
Muharica crnoglava (Ficedula hypoleuca)
Muharica bjelovrata (Ficedula albicollis)
Muharica crvenovoljka (Ficedula parva)
KUGARE – BOMBYCILLYDAE
Kugara svilorepa (Bombycilla garrulus)
SVRAČCI – LANIDAE
Svračak veliki (Lanius excubitor)
Svračak sivi (Lanius minor)
Svračak crvenoglavac (Lanius senator)
Svračak rusi (Lanius collurio)
KRALJIĆI – REGULIDAE
Kraljić zlatoglavi (Regulus regulus)
Kraljić vatroglavi (Regulus ignicapillus)
Puzavci – CERTHIDAE
Puzavac kratkokljuni (Certhia familiaris)
Puzavac dugokljuni (Certhia brachydactyla)
Litičar crvenokrili (Tichodroma muraria)
BRGLJEZI – SITTIDAE
Brgljez obični (Sitta europaea)
Brgljez lončar (Sitta neumayer)
SJENICE – PARIDAE
Sjenica velika (Parus major)
Sjenica plavetna (Parus caeruleus)
Sjenica ćubasta (Parus cristatus)
Sjenica crnoglava (Parus palustris)
Sjenica jelova (Parus ater)
Sjenica planinska (Parus montanus)
Sjenica mrka (Parus lugubris)
Sjenica dugorepa (Aegithalos caudatus)
Sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus)
Sjenica brkata (Panurus biarmicus)
PASTRICE – MOTACILLIDAE
Pastirica gorska (Motacilla cinerea)
Pastirica žuta (Motacilla flava)
Pastirica bijela (Motacilla alba)
Trepteljka livadna (Anthus pratensis)
Trepteljka planinska (Anthus spinoletta)
Trepteljka primorska (Anthus campestris)
Trepteljka rusogrla (Anthus cervinus)
Trepteljka prugasta (Anthus trivialis)
ŠEVE – ALAUDIDAE
Ševa velika (Melanocorypha calandra)
Ševa ćubasta (Galerida cristata)
Ševa kratkoprsta (Calandrella brachydactyla)
Ševa krunica (Lullula arborea)
Ševa planinska (Eremophila alpestris)
Ševa poljska (Alauda arvensis)
ZEBE – FRINGILLDAE
Batokljun (Coccothraustes coccothraustes)
Zelendur zelenac (Carduelis chloris)
Češljugar (Carduelis carduelis)
Čižak (Carduelis spinus)
Jurčica obična (Carduelis cannabina)
Jurčica gorska (Carduelis flaviostris)
Jurčica sjeverna (Carduelis flammea)
Zelenčica tresavka (Carduelis citrinella)
Žutarica obična (Serinus serinus)
Zimovka (Pyrrhula pyrrhula)
Krstokljun omorikaš (Loxia curvirostra)
Krstokljun borikaš (Loxia pytyopsittacus)
Zeba obična (Fringilla coelebs)
Zeba sjeverna (Fringilla montifringilla)
Zeba sniježna (Montifringilla nivalis)
Strnadica žuta (Emberiza citrinella)
Strnadica velika (Emberiza calandra)
Strnadica crnoglava (Emberiza melanocephala)
Strnadica brkašica (Emberiza cirlus)
Strnadica vrtna (Emberiza hortulana)
Strnadica cikavica (Emberiza cia)
Strnadica močvarica (Emberiza schoeniclus)
Strnadica laponska (Calcarius lapponicus)
Strnadica sniježna (Plectrophenax nivalis)
ČVORCI – STURNIDAE
Čvorak obični (Sturnus vulgaris)
Čvorak ružičasti (Sturnus roseus)
VUGE – ORIOLIDAE
Vuga zlatna (Oriolus oriolus)
VRANE – CORVIDAE
Kreja lješnikara (Nucifraga caryocatactes)
Galica čolica (Pyrrhocorax graculus)
Galica planinska (Pyrrhocorax pyrrhocorax)
KUKAVICE – CUCULIDAE
Kukavica obična (Cuculus canorus)
Kukavica afrička (Clamator glandarius)
LEGNJEVI – CAPRIMULGIDAE
Leganj mračnjak (Caprimulgus europaeus)
ČIOPE – APOPIDAE
Čiopa crna (Apus apus)
Čiopa bijela (Apus melba)
Čiopa siva (Apus pallidus)
VODOMARI – ALCEDINIDAE
Vodomar (Alcedo atthis)
PČELARICE – MEROPIDIAE
Pčelarica žuta (Merops apiaster)
ZLATOVRANE – CORACIDAE
Zlatovrana (Coracias garrulus)
PUPAVCI – UPUPIDAE
Pupavac (Upupa epops)
DJETLOVI – PICIDAE
Žuna zelena (Picus viridis)
Žuna siva (Picus canus)
Žuna crna (Dryocopus martius)
Djetlić veliki (Picoides major)
Djetlić mali (Picoides minor)
Djetlić crvenoglavi (Picoides medius)
Djetlić planinski (Picoides leucotos)
Djetlić troprsti (Picoides tridactylus)
Vijoglav (Jynx torquilla)
POPIĆI – PRUNELLIDAE
Popić sivi (Prunella modularis)
Popić gluhi (Prunella collaris)
VRAPCI – PASSERIDAE
Vrabac pokućar (Passer domesticus)
Vrabac poljski (Passer montanus)
SISARI (MAMMALIA)
Jež (Erinaceus europeus)
Šišmiši (Chiroptera) – sve vrste
Puh šumski Dryomus nitedula
Puh lješnikar Muscardinus avellanarius
Puh vrtni Eliomys quercinus
Miš mali poljski Micromys minutus
Voluharica balkanska (sniježna) Dinaromys bogdanovii
Rovčica vodena Neomys fodiens
Dvobojna bjelozuba rovčica Crocidura leucodon
Članak 5.
Vrste, navedene u članku 4. ovoga Pravilnika, trajno su zaštićene.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Naredba o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači
(“Službeni list SR BiH”, broj 37/90).
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 06-02-283-1/07
siječnja 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, v. r.